Refrens Blong Kristin Wok Mo Laef Miting Wokbuk
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
3-9 MAJ
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 3
Soemaot Se Yu Trastem Jehova
Ol Proveb 3:5, 6—“No Mas Lei Long Prapa Save Blong Yu”
“Trastem Jehova long fulhat blong yu.” Yumi soemaot se yumi trastem God taem yumi mekem samting folem tingting blong hem. Yumi mas trastem God fulwan wetem fulhat blong yumi. Long Baebol, tok ya hat i minim samting we i stap insaed long yumi, olsem ol filing, samting we i pulum yumi, tingting blong yumi, mo fasin blong yumi. Taswe, blong trastem God wetem olgeta hat blong yumi, i no wan filing nomo. Be i wan samting we yumi mekem from we yumi sua fulwan se Krieta i save samting we i gud long yumi.—Rom 12:1.
“No mas dipen long prapa save blong yu.” Yumi mas trastem God from we yumi no save dipen long prapa save blong yumi we i no stretgud. Sipos yumi dipen long yumi wan o yumi letem ol filing blong yumi i pulum yumi blong mekem wan desisen, yumi save mekem ol desisen we maet yumi ting se i gud be biaen yumi kasem trabol from. (Ol Proveb 14:12; Jeremaea 17:9) Waes blong God i hae moa long waes blong yumi. (Aesea 55:8, 9) Taem yumi letem tingting blong God i lidim yumi, bambae yumi save gat wan gudfala laef.—Ol Sam 1:1-3; Ol Proveb 2:6-9; 16:20.
Ol Proveb 3:5, 6—“No Mas Lei Long Prapa Save Blong Yu”
“Long olgeta samting we yu mekem, yu mas tingbaot hem.” Yumi mas faenemaot tingting we God i gat long ol impoten samting we yumi wantem mekem long laef, mo long ol impoten desisen blong yumi. Yumi mekem olsem taem yumi prea blong hem i lidim yumi mo yumi folem samting we hem i talem long Tok blong hem, Baebol.—Ol Sam 25:4; 2 Timoti 3:16, 17.
“Hem bambae i mekem ol rod blong yu oli stret.” God i mekem rod blong yumi i stret taem i halpem yumi blong laef folem ol stret rul blong hem. (Ol Proveb 11:5) Nao yumi blokem ol problem we i save kamaot mo yumi gat wan hapi laef.—Ol Sam 19:7, 8; Aesea 48:17, 18.
Gohed Gud Mo Traehad Blong Kam Gud Moa
Sipos wan man i fesem plante defren samting finis long laef blong hem, maet hem i ting se: ‘Samting ya i hapen long mi finis. Mi mi save wanem blong mekem.’ ?Olsem wanem? ?I waes blong tingting olsem? Ol Proveb 3:7 i givim woning se: “I nogud yu ting se yu yu wan waes man.” I tru se sipos yumi fesem plante samting long ol yia we oli pas, yumi luksave plante moa samting we yumi mas skelem taem yumi stretem wan trabol long laef blong yumi. Be ol samting we yumi fesem long laef oli mas mekem yumi luksave se yumi mas gat blesing blong Jehova blong yumi save win long laef. Taswe, yumi soemaot se yumi stap gohed gud taem yumi lukluk i go long Jehova blong lidim yumi long laef, be i no taem yumi fesem wan trabol wetem tingting ya se yumi naf finis. Yumi soemaot we yumi gohed gud taem tingting blong yumi i strong se i no gat wan samting i save hapen sipos Jehova i no letem. Mo tu, yumi gohed gud taem yumi trastem Papa blong yumi long heven mo yumi fren gud oltaem wetem hem.
Ol Gudgudfala Samting
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Ol Proveb
3:3. Yumi mas tinghae long lav, kaen fasin, mo fasin blong stap tru, mo yumi mas soemaot ol fasin ya oltaem, olsem wan sas nekles we yumi hangem long nek blong yumi. Yumi nidim tu blong raetem olgeta long tingting blong yumi, i olsem we oli kam wan haf blong yumi.
10-16 MAJ
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 4
“Yu Mas Lukaot Gud Moa Long Hat Blong Yu”
?Olsem Wanem Blong Lukaot Gud Long Hat Blong Yu?
4 Long Ol Proveb 4:23, tok ya “hat” i minim “ol fasin we oli haed” o “ol tingting.” (Ridim Ol Sam 51:6, NW.) Taswe, yumi save talem se “hat” i minim ol tingting we oli haed, ol filing, ol samting we yumi wantem, mo risen from wanem yumi mekem samting. Hem i no minim nomo ol samting long saed blong yumi we ol man oli luk, be i minim tu ol samting insaed we oli no save luk.
?Olsem Wanem Blong Lukaot Gud Long Hat Blong Yu?
10 Blong lukaot gud long hat, yumi mas luksave ol denja mo tekem aksen kwiktaem blong protektem hat blong yumi. Long Ol Proveb 4:23, tok ya “lukaot gud” i mekem yumi tingbaot wok blong wan wajman. Long taem blong King Solomon bifo, wan wajman i stanap antap long stonwol blong taon, mo i stap lukluk. Sipos hem i luk we i gat wan denja, bambae hem i talemaot long olgeta man. Wok blong wajman ya, i pija blong samting we yumi mas mekem blong blokem Setan blong i no spolem hat mo tingting blong yumi.
11 Long taem bifo, wajman mo man we i gad long doa blong taon, tufala i wok tugeta. (2 Saml. 18:24-26) Blong protektem taon ya, tufala tugeta i meksua se ol doa blong taon oli sat taem wan enemi i kam. (Neh. 7:1-3) Tingting we yumi trenem folem Baebol, i save kam olsem wan wajman we i givim woning taem Setan i traem blong spolem hat blong yumi. Hemia i min se hem i traem blong bos long ol tingting, ol filing, ol samting we yumi wantem, mo ol tingting we oli pulum yumi blong mekem samting. Taem tingting blong yumi i stikim yumi blong givim woning, yumi mas lesin mo satem doa, i min se, mekem evri samting we yumi save mekem blong blokem denja ya.
?Olsem Wanem Blong Lukaot Gud Long Hat Blong Yu?
14 Blong lukaot gud long hat, i no naf blong satem nomo long ol nogud samting, be yumi mas openem tu long ol gudfala samting. Traem tingbaot pijatok blong taon we stonwol i goraon long hem. Man we i lukaot long doa blong taon ya i satem doa blong blokem ol enemi, be i openem doa blong letem ol man blong karem kakae mo ol samting we taon i nidim, oli go insaed. Sipos oli no openem doa nating, ol man long taon ya bambae oli no gat kakae. Long sem fasin, yumi mas openem hat blong yumi blong letem ol gudfala tingting blong God oli go insaed.
‘Yu Mas Lukaot Gud Long Tingting Blong Yu’
?From wanem yumi mas lukaot gud long hat blong yumi? God i pulum King Solomon blong raetem se: “Yu mas lukaot gud moa long hat blong yu i bitim eni narafala samting, from hem nao i stamba blong laef.” (Ol Proveb 4:23) Fasin blong laef blong yumi naoia, mo laef blong yumi long fiuja i dipen long samting we i stap long hat blong yumi. ?From wanem yumi talem olsem? From we God i luk samting we i stap insaed long hat blong yumi. (1 Samuel 16:7) “Ol fasin insaed long hat,” blong yumi nao bambae oli soemaot sipos God glad long yumi o nogat.—1 Pita 3:4.
Ol Gudgudfala Samting
?Yu Yu Glad Blong Wet Long Jehova?
4 Ol Proveb 4:18 i talem se: “Rod blong ol stret man i olsem laet long eli moning, we sloslo i stap kam klia moa gogo i delaet gud.” Ol tok ya oli soemaot se Jehova i stap halpem ol man blong hem blong kasemsave long ol plan blong hem sloslo. Vas ya i halpem yumi tu blong kasemsave olsem wanem wan Kristin i mekem ol jenis long laef blong hem mo blong i kam klosap long Jehova. I tekem taem blong wan man i gru long saed blong spirit. Sipos yumi tekem taem blong stadi mo folem ol advaes we yumi kasem long Tok blong God mo oganaesesen blong hem, bambae yumi naf blong wokem ol fasin olsem Kraes. Mo tu bambae yumi kasemsave moa long God. Traem luk olsem wanem Jisas i tokbaot poen ya.
17-23 MAJ
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 5
Stap Longwe Long Enikaen Doti Fasin Blong Seks
Yu Save Stap Klin Long Wan Wol We i Doti
Proveb ya i tokbaot man we i stronghed, se hem i olsem “wan (strenja)”—wan woman blong rod. Ol tok we woman ya i yusum blong switim man we bambae hem i mekem nogud wetem, oli swit olsem eg blong sugabag mo oli glis olsem oel blong oliftri. ?I no tru se plante taem ol nogud fasin long saed blong seks oli stat olsem? Eksampol, tingbaot samting we i hapen long wan naesfala sekretari we i gat 27 yia, nem blong hem Amy. Hem i talem se: “I gat wan man long ples blong wok blong mi, we i soem intres long mi oltaem, mo hem i tekem evri janis blong talem ol tok blong presem mi. I gud blong harem se narafala i tingbaot yu. Be mi luk klia se intres we hem i gat long mi, i from seks nomo. Bambae mi no letem hem i winim mi long ol toktok no aksen blong hem.” Ol swit tok we wan man no woman i talem blong presem yumi, oli save pulum yumi sipos yumi no luksave tru mining blong olgeta. From risen ya yumi mas wokem fasin blong yusum gud tingting blong yumi.
Yu Save Stap Klin Long Wan Wol We i Doti
Ol frut we oli kamaot afta long nogud fasin long saed blong seks oli konkon mo oli sap olsem naef we i sap tu saed—oli mekem man i harem nogud mo oli givim ded. Plante taem, wan tingting we i trabol, gat bel bifo mared, no ol nogud sik long saed blong seks, hemia sam long ol konkon frut we oli kamaot from fasin ya. Mo tu, tingbaot bigfala soa long filing blong hasban no waef blong hemia we i no stap tru. Yes, nogud fasin long saed blong seks i save mekem man i harem i soa bigwan long ful laef blong hem. Yes, nogud fasin long saed blong seks i givim kil.
Yu Save Stap Klin Long Wan Wol We i Doti
Yumi mas stap longwe long olgeta we oli gat ol nogud fasin long saed blong seks we oli save pulum yumi. ?From wanem bambae yumi folem fasin blong olgeta blong lesin long ol doti miusik, wajem ol nogud pleplei, no lukluk ol rabis buk? (Ol Proveb 6:27; 1 Korin 15:33; Efesas 5:3-5) !I nogud blong pulum ae blong ol man ya taem yumi pleplei wetem filing blong olgeta no taem yumi werem ol klos mo mekem ol stael blong hea we oli bitim mak!—1 Timoti 4:8; 1 Pita 3:3, 4.
Ol Gudgudfala Samting
Yu Save Stap Klin Long Wan Wol We i Doti
Solomon i soemaot klia ol nogud frut we i save kamaot taem man i letem ol nogud fasin long saed blong seks oli gat paoa long laef blong hem. Fasin blong slip wetem man no woman blong narafala mo fasin blong lusum gudnem, no respek we yumi gat long yumi wan, oli joen wanples. ?I no tru se fasin blong slip olbaot jes blong mekem yumi no wan narafala i harem gud long nogud fasin ya, i wan samting blong sem nomo? ?Yu ting se yu soem respek long yu wan, taem yu mekem nogud long saed blong seks wetem wan we yu no mared wetem?
24-30 MAJ
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 6
?Yumi Save Lanem Wanem Long Ol Anis?
it-1 115 ¶1-2
Anis
‘Waes we anis i bon wetem.’ ‘Waes’ we ol anis oli gat, i no kamaot from we oli tingting gud fastaem, be God nao i putum waes ya long olgeta taem i wokem olgeta. Baebol i tokbaot anis se “long hot taem, hem i stap mekemrere ol kakae blong hem, mo long taem blong havest, hem i stap hivimap ol kakae blong hem.” (Pro 6:8) Wan anis we oli faenem moa long Palestaen, hemia anis ya we oli kolem hem harvester, o agricultural anis, (Messor semirufus). Hem i hivimap plante sid long taem we ol tri oli putum flaoa mo long hot taem, mo hem i yusum ol kakae ya long ol narafala taem olsem, long taem blong kolkol, mo taem i had blong kasem kakae. Ol anis ya oli stap moa long ol ples we i gat plante sid, olsem long ples blong granem ol sid. Sipos ren i mekem se ol kakae we oli hivimap i wetwet, afta we ren i finis, ol anis ya bambae oli karem ol kakae ya i go long san blong mekem oli drae. Antap long hemia, oli kakae hed blong ol sid ya, blong mekem se oli no gru taem oli hivimap olgeta wanples. Yumi save luk grup blong ol anis ya taem oli mekem longfala laen blong karem ol kakae blong olgeta, mo long ol doti blong sid we oli stap aotsaed long haos blong olgeta.
Fasin Blong Ol Anis We Yumi Save Folem. Baebol i pulum yumi blong tekem samtaem blong lukluk fasin blong anis, i se: “Ol lesman, yufala i go luk anis, yufala i lukluk gud fasin blong hem, blong yufala i kam waes.” (Pro 6:6) Ol anis oli no rerem olgeta nomo from fiuja, be oli gat fasin ya blong we oli gohed oltaem mo oli gat strong tingting. Plante taem oli stap karem o pulum wan samting we i hevi o bigwan moa i bitim saes blong olgeta. Oli yusum evri rod blong traem mekem gud wok blong olgeta, hemia blong hivimap ol kakae, mo oli no tanemraon nating se oli save foldaon, glis, o foldaon long sam klif. Yumi makem tu se ol anis ya oli wok gud tugeta. Oli mekem haos blong olgeta i stap klin, mo oli tingbaot ol narawan. Mo samtaem, oli givhan long ol narawan we oli kasem kil o oli taed mo tekem olgeta oli gobak long haos blong olgeta.
Lukaotgud Long Nem Blong Yu
I gud we yumi tu, yumi wok had olsem ol anis. Taem yumi wok had mo traem blong kamgud moa long wok blong yumi, samting ya i givhan bigwan long yumi, nating se wan man i wajem yumi no nogat. Yes, taem yumi stap long skul, long ples blong wok blong yumi, mo taem yumi joen long ol wok long saed blong spirit, yumi mas givim bes blong yumi. Olsem we ol anis oli kasem gudfala frut from hadwok blong olgeta, yumi tu, God i wantem se yumi “glad long ol samting ya we yumi stap hadwok long hem.” (Prija 3:13, 22; 5:18) Gudfala frut we yumi save kasem from fasin blong hadwok, hemia gudfala tingting we i no jajem yumi mo yumi haremgud from wok we yumi mekem.—Prija 5:12.
Blong wekemap tingting blong ol lesman, Solomon i askem tufala kwestin ya se: “?Be lesman bambae i save slip long bed blong hem gogo kasem wetaem? ?Wetaem bambae hem i girap i go wok?” King i mekem olsem we hem nao lesman, mo i gohed, i talem se: “Bambae mi jes ledaon smol nomo blong stretem baksaed blong mi, mi spel lelebet. Be long fasin ya, bambae hem i save kam puaman, nao hadlaef ya blong puaman bambae i holem hem, olsem we man blong stil i kam, i holemtaet hem, we bambae i no save aot bakegen.” (Ol Proveb 6:9-11) Taem we lesman i stap ledaon, i stap slip, hem i kam pua kwiktaem nomo, olsem wan man blong stil i kam, i holemtaet hem, hem i no save aot bakegen. Yes, kwiktaem nomo bambae rabis gras mo ropnil i kavremap garen blong wan lesman. (Ol Proveb 24:30, 31) I no longtaem, bambae bisnes blong hem i godaon bigwan. Wan wokman we i les, kwiktaem nomo, bambae bos blong hem i sakemaot hem. Mo wan studen we i les blong stadi bambae i no save wok gud long skul.
Ol Gudgudfala Samting
Lukaotgud Long Nem Blong Yu
Ol vas ya oli tokbaot seven stamba samting we klosap oli kavremap olgeta defren fasin we oli no stret. “Fasin blong praod” mo “fasin blong mekem ol rabis plan” oli ol sin we man i mekem long tingting blong hem. “Fasin blong giaman” mo blong “[givim witnes we i] giaman insaed long kot,” oli ol sin we man i mekem long toktok blong hem. “Fasin blong kilim man we i no mekem wan samting nogud” mo “fasin blong go kwik blong mekem ol samting nogud,” oli ol fasin we oli rabis. Antap long hemia, Jehova i no laekem nating man we i wantem statem rao long medel blong olgeta we oli joengud long pis. From we ol sikis fasin ya we i nogud i go antap long seven, samting ya i soemaot se lis blong ol nogud fasin ya i no fulwan yet. Yes, ol man oli stap gohed moa blong mekem ol fasin we oli rabis.
31 MAJ–6 EPREL
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 7
Blokem Ol Samting We i Save Traem Yu
‘Holem Ol Komanmen Blong Mi Mo Stap Laef’
Maet windo we Solomon i luk tru long hem, i gat ol wud we oli gokros long hem, mo hem i save lukluk tru long ol smosmol hol we oli stap bitwin long ol wud ya. Samtaem, oli katem ol naesfala pija long ol smosmol wud ya, blong flasem windo. Taem san i godaon, tudak i kavremap ol rod. Solomon i luk wan yangfala man we i isi nomo blong wan samting i mekem hem i foldaon. Yangfala man ya i no gat fasin luksave, hem i no waes, mo hat blong hem i wantem tumas wan samting. Ating hem i save se fasin blong ol man we oli stap raonabaot long eria ya i no rili gud tumas. Mo hem i save wanem i save hapen long hem long ples ya. Yangfala man i kam klosap long “wan kona,” we haos blong wan woman i stap long hem. ?Hu ya woman ya? ?Mo wanem ol plan blong hem?
‘Holem Ol Komanmen Blong Mi Mo Stap Laef’
Woman ya i save tok swit. Mo toktok blong hem i soem se hem i no fraet nating. I klia nomo se hem i plan blong pulum yangfala man blong slip wetem hem. Taem hem i talem se long dei ya nomo hem i mekem sakrefaes long God finis, hem i traem soem se hem i gat stret fasin, mo hem i no sot long saed blong spirit. Long ol sakrefaes ya long tempol long Jerusalem, we haf i blong bonem i go long God mo haf i blong kakae, man i mas givim mit, flaoa, oel mo waen. (Levitikas 19:5, 6; 22:21; Namba 15:8-10) From we man we i givim sakrefaes ya i save kakae haf blong hem wetem famle blong hem, woman ya i minim se hem i gat plante kakae mo dring long haos blong hem. Toktok blong hem i klia nomo: Sipos yangfala man ya i folem hem i go long haos blong hem, bambae hem i gat gud taem. Woman ya i aot long haos blong hem jes blong faenem yangfala man ya. Tru ya, man we i bilivim tok blong woman ya maet i save tingting se woman ya i kaen tumas. Wan man blong stadi long Baebol i talem se: “I tru se woman ya i stap lukaot wan man. ?Be hem i rili kam jes blong lukaot man ya? Wan man we i krangke nomo—ating yangfala man ya nao—i save bilivim woman ya.”
Woman ya i yusum plante samting blong pulum yangfala man ya blong wantem hem. Hem i yusum ol samting olsem ol klos blong hem, ol tok blong switim hem, fasin blong tajem hem, mo maot blong hem we i kisim yangfala man ya. Be naoia woman i gohed moa i yusum fasin blong smel. Hem i talem se: “Mi putumgud ol flas sitbed we i kam long Ijip, i stap finis long bed blong mi, mo mi putum ol senta ya mir, mo alos, mo sinamon long hem tu, blong mekem smel blong hem i naes.” (Ol Proveb 7:16, 17) Hem i flasem bed blong hem wetem ol sitbed blong Ijip we kala blong olgeta i naes tumas mo i mekem bed ya i smel naes wetem ol senta ya mir, mo alos, mo sinamon.
Woman ya i gohed i talem se: “!Ale, yu kam slip wetem mi kasem delaet! !Bambae yumitufala i stap glad blong pleplei long naet ya!” Hem i no jes singaot yangfala man ya blong kam long haos blong hem blong tufala i kakae wanples. Nogat. Hem i promes se bambae tufala i slip tugeta mo haremgud tugeta. !Toktok ya i rili pulum yangfala man ya, i mekem hem i haremgud tumas! Be blong pulum hem moa, woman ya i gohed blong talem se: “Man blong mi i no stap. Hem i wokbaot i go long wan narafala kantri we i longwe, mo i karem plante mane, nao bambae i no save kambak go kasem tu wik i pas.” (Ol Proveb 7:18-20) Hasban blong hem i no stap long haos, hem i go longwe from wan bisnes mo bambae i no kambak kwiktaem. Woman ya i promes se bambae tufala i sefgud. !I klia nomo se hem i gat gudhan blong trikim wan yangfala olsem! “Woman ya i spolemgud tingting blong yang man ya long ol fasin ya blong hem, nao yang man ya i go wetem hem from ol swit tok ya blong hem.” (Ol Proveb 7:21) Wan man we i gat strong tingting olsem Josef nomo i save agensem wan woman olsem. (Jenesis 39:9, 12) ?Yangfala man ya i gat strong tingting ya?
‘Holem Ol Komanmen Blong Mi Mo Stap Laef’
I hadwok tumas blong yangfala man ya i talem “no” long woman ya. Hem i no yusum tingting blong hem nating, mo kwiktaem nomo i biaen long woman ya “olsem wan buluk we i stap wokbaot i go blong oli kilim hem i ded.” Olsem wan man we i fas long jen i no save ronwe long panis blong hem, yangfala man ya i no save ronwe long sin. Hem i no luksave denja we hem i stap fesem go kasem we wan ‘sap stik i stikim hem i gotru, i kasem leva blong hem,’ i minim se hem i kasem kil we hem i save ded from. Maet hem i ded from wan nogud sik we hem i kasem from fasin blong slip olbaot. No, maet hem i ded long saed blong spirit; olsem we hem “i stap long rod blong ded.” Fasin ya i save spolem bodi blong hem mo ful laef blong hem, mo antap long samting ya hem i sin bigwan agensem God. !Hem i hariap blong ded, olsem wan pijin we i fas long wan trap!
Ol Gudgudfala Samting
‘Holem Ol Komanmen Blong Mi Mo Stap Laef’
Solomon i gohed se: “Yu mas fasem ol tok ya blong mi long ol fingga blong yu, mo yu mas raetem olgeta long hat blong yu.” (Ol Proveb 7:3, NW) Yumi stap luk ol fingga blong yumi oltaem mo yumi nidim olgeta blong mekem ol samting we yumi wantem. Long sem fasin, yumi mas tingting oltaem long ol lesen we yumi lanem taem yumi gruap long trutok no from save we yumi kasem long Baebol blong lidim yumi long evri samting we yumi mekem. Yumi mas raetem olgeta long hat blong yumi, i olsem we oli kam wan haf blong yumi
7-13 EPREL
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 8
Lesin Long Jisas We Hem i Waestok
cf 131 ¶7
“Mi Mi Lavem Papa”
7 Long vas 22, waestok i talem se: “Jehova i mekem mi olsem stat blong olgeta samting we hem i mekem, mi mi faswan long olgeta wok we hem i mekem bifo olgeta.” Waestok we vas ya i tokbaot i mas wan narafala samting, be i no wan fasin, from we God i no “mekem” waes. Waes i neva gat stat blong hem from we Jehova i stap longtaem finis i kam, mo waes blong hem i stap oltaem nomo. (Ol Sam 90:2) Be Boe blong God nao i “fasbon blong olgeta samting we God i mekem.” Yes, God nao i mekem hem, mo hem nao i faswan samting we God i mekem. (Kolosi 1:15) Olsem buk blong Ol Proveb i talem, God i mekem Boe blong hem bifo we hem i mekem wol mo heven. Mo from we Boe blong God hem i olsem Tok ya, we i stap toktok long bihaf blong God, i stret nomo we Baebol i tokbaot hem olsem waestok.—Jon 1:1.
cf 131-132 ¶8-9
“Mi Mi Lavem Papa”
8 ?Long olgeta yia ya we Boe blong God i stap long heven, hem i mekem wanem? Vas 30 i talem se hem i stap long saed blong God olsem “wan nambawan man blong wok.” ?Hemia i minim wanem? Kolosi 1:16 i eksplenem se: “God i yusum hem blong mekem olgeta narafala samting long heven mo long wol . . . Olgeta narafala samting, God i yusum hem blong wokem olgeta mo oli blong hem.” Yes, Jehova we hem nao i Krieta, i yusum Boe blong hem, we i Wan Nambawan Man Blong Wok, blong wokem olgeta narafala samting, olsem ol enjel long heven wetem olgeta samting long skae, mo wol ya wetem olgeta samting long hem olsem ol plant, animol, mo ol man. Yumi save talem se fasin blong God mo Boe blong hem blong wok tugeta, i olsem wan man blong droem plan blong haos we i wok gud wetem man blong bildim haos, o wan kampani we i gat kontrak blong bildim haos, we bambae i wok folem plan blong haos we man ya i droem, blong mekem i kamtru. Taem yumi sapraes long sam samting long kriesen, yumi stap presen God we hem nao i mekem plan blong ol samting ya. (Ol Sam 19:1) Be yumi save tingbaot tu plante bilian yia ya we God mo “nambawan man blong wok” blong hem, we tufala i glad blong wok tugeta.
9 Taem tu sinman i wok tugeta, samtaem tufala i no agri long sam samting. !Be Jehova mo Boe blong hem i defren! Boe blong God i wok gud wetem Papa blong hem, mo hem i talem se: “Long fes blong hem, mi mi glad oltaem.” (Ol Proveb 8:30) Yes, hem i glad blong stap wetem Papa blong hem, mo tufala i gat sem filing. I sua se Boe bambae i kam moa olsem Papa blong hem, i lanem blong gat ol fasin olsem Papa blong hem Jehova. !Hemia nao from wanem God mo Boe blong hem, tufala i fren gud! Tufala nao i fren gud moa i bitim eni narafala man long heven mo wol.
Luksave Jisas, Bigfala Deved Mo Bigfala Solomon
14 I gat wan man nomo long wol ya we i waes moa i bitim Solomon. Hemia Jisas Kraes, we i tokbaot hem wan se hem i “waes moa long King Solomon.” (Mat. 12:42) Jisas i talem “ol tok blong laef ya we i no save finis.” (Jon 6:68) Olsem nao, Bigfala Toktok blong Jisas antap long Hil i ademap sam moa smosmol save mo stamba trutok, long sam waes tok blong Solomon. Solomon i tokbaot plante samting we oli mekem man we i wosipim Jehova i harem gud. (Prov. 3:13; 8:32, 33; 14:21; 16:20) Jisas i makem strong se trufala glad i kamaot from ol samting we oli joen wetem wosip blong Jehova mo ol promes blong God we oli stap kamtru. Hem i talem se: “Olgeta we oli stap lukaot God from we oli no gat paoa blong hem long laef blong olgeta, oli save harem gud, from we God i King blong olgeta.” (Mat. 5:3) Olgeta we oli folem ol stamba trutok we oli kamaot long ol tijing blong Jisas long laef blong olgeta, oli stap klosap moa long God, we i “stamba blong laef.” (Sam 36:9; Prov. 22:11; Mat. 5:8) Kraes i soemaot “waes blong God.” (1 Kor. 1:24, 30) Jisas Kraes i Mesaea King mo hem i gat ‘spirit’ya we i “mekem hem i waes.”—Aes. 11:2.
Ol Gudgudfala Samting
g 5/14 16
?Yu Yu Harem ‘Waes Tok i Stap Singaot’?
▪ Buk ya World Book Encyclopedia i talem se buk ya Baebol “oli seremaot, transletem plante taem, mo oli transletem i go long plante lanwis moa i bitim ol narafala buk.” Naoia fulwan Baebol o haf blong hem i stap long klosap 2,600 lanwis, we i mekem se bitim 90 pesen blong ol man oli save gat Baebol.
▪ Waes i “gohed blong singaot bigwan” tu long wan narafala rod. Long Matiu 24:14, yumi ridim se: “Mo ol man bambae oli talemaot gud nius ya blong Kingdom long olgeta ples long wol, blong oli witnes long olgeta nesen, nao biaen en [blong rabis wol ya] bambae i kam.”
14-20 EPREL
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 9
Kam Wan Man We i Waes, Be i No Wan Flas Man
“Yu Lesin Gud Long Toktok Blong Ol Waes Man”
4 ?From wanem? Nating se yumi luksave se yumi sinman, be maet i had blong akseptem advaes taem wan man i talem stret long yumi mastik we yumi mekem. (Ridim Prija 7:9.) Maet yumi save mekem eskius. Maet yumi talem se hem i no toktok kaen o yumi traem faenem poen long man we i givim advaes o yumi tok nogud long hem se: ‘?Hem i ting se hem i hu blong givim advaes long mi? ?Hem i ting se hem i gud moa long mi?’ Sipos yumi no laekem advaes ya, bambae yumi no wantem save o maet yumi go askem advaes long wan narafala man mo yumi hop se bambae i talem wan advaes we yumi glad long harem.
“Yu Lesin Gud Long Toktok Blong Ol Waes Man”
12 ?Wanem i save halpem yumi blong akseptem advaes? Yumi mas gat tingting daon mo tingbaot se yumi no stretgud olgeta mo samtaem yumi save mekem samting we i krangke. Olsem we yumi bin tokbaot, fastaem Job i gat rong tingting. Be biaen, hem i jenisim tingting blong hem mo Jehova i blesem hem. ?From wanem? From we Job i gat tingting daon. Mo hem i soemaot samting ya taem hem i akseptem advaes we Elihu i givim long hem, nating se Elihu i yang moa long hem. (Job 32:6, 7) Tingting daon bambae i givhan long yumi tu blong folem advaes nating se maet yumi ting se yumi no nidim, o taem wan we i yang moa i givim advaes long yumi. Wan elda long Kanada i talem se: “Bambae i had blong yumi gohed gud, sipos i no gat wan man i givim advaes long yumi.” Yumi evriwan i nidim moa blong wokem ol frut blong tabu spirit, mo blong kam wan gudfala man blong prij mo tijim gud nius long narafala.—Ridim Ol Sam 141:5.
13 Tingbaot advaes we yu kasem olsem wan rod we i soemaot se God i lavem yu. Jehova i wantem se yumi gat gudfala laef. (Prov. 4:20-22) Taem hem i yusum Tok blong hem, wan buk blong yumi, o wan Kristin we i gat ekspiriens blong givim advaes long yumi, hemia i soemaot se hem i lavem yumi. Olsem Hibru 12:9, 10 i talem, “oltaem hem i stap stretem yumi blong mekem i gud long yumi.”
14 Tingbaot advaes, be i no fasin blong man blong givim advaes. Samtaem, maet yumi harem se fasin we man i folem blong givim advaes long yumi i no stret. I tru se eniman we i givim advaes, i sud mekem long wan fasin we bambae i isi blong yumi akseptem. (Gal. 6:1) Be sipos yumi nao yumi kasem advaes, yumi mas tingbaot moa mesej, nating we yumi ting se man ya i sud talem long wan fasin we i gud moa. Maet yumi save askem se: ‘Sipos mi no laekem fasin blong man ya blong givim advaes, ?be i gat sam samting long advaes ya we i save givhan long mi? ?Mi mi naf blong no tingbaot fasin blong man ya blong givim advaes mo lanem lesen from advaes ya?’ Yumi waes sipos yumi traehad blong faenem gudfala samting long eni advaes we narafala i givim long yumi.—Prov. 15:31.
‘Waes i Save Mekem Laef Blong Yu i Longfala Moa’
Wan man we i waes, hem i lesin taem narafala i stretem hem, be man we i flas, hem i no save lesin long fasin stretem. Solomon i talem se: “Sipos yu tok blong stretem wan man we i waes, bambae hem i save tinghae long yu. Ol samting we yu talem long man olsem, bambae i mekem hem i waes moa.” (Ol Proveb 9:8b, 9a) Man we i waes i save se “sipos God i stretem yumi, bambae samting ya i no save mekem yumi harem gud, i mas mekem we yumi harem nogud. Be biaen, bambae yumi save kasem frut blong hem, we yumi gat pis, from we laef blong yumi i stret gud long fes blong God.” (Hibru 12:11) I tru se yumi harem nogud taem narafala i stretem yumi. Be sipos yumi akseptem fasin stretem, bambae yumi kam waes moa.
Waes King ya i gohed i se: “Ol samting we yu talem long man we i stret, bambae i mekem hem i gat save moa.” (Ol Proveb 9:9b) I no gat man we i waes tumas, no i olfala tumas blong lanem moa samting. !Yumi glad tumas blong luk olgeta we nating se oli olfala finis, be oli akseptem trutok mo oli givim laef blong olgeta i go long Jehova! Yumi tu, i gud we yumi gohed oltaem blong lanem moa samting, olsem nao tingting blong yumi i save wok gud oltaem.
‘Waes i Save Mekem Laef Blong Yu i Longfala Moa’
Yumi wanwan i mas traehad blong kasem waes. Solomon i makem poen ya taem hem i talem se: “Sipos man i folem [waes ya], hemia bambae i mekem hem i harem gud, be sipos man i tanem baksaed long hem, hem nomo bambae i harem nogud from.” (Ol Proveb 9:12) Man we i waes bambae i karem gudfala frut from waes blong hem, be man we i flas bambae i kasem trabol from fasin flas blong hem. Tru ya, yumi kakae frut blong sid we yumi planem. I gud yumi “lesin long ol waestok ya.”—Ol Proveb 2:2.
Ol Gudgudfala Samting
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Ol Proveb
9:17—?Wanem ya ‘wota we man i stilim,’ mo from wanem hem i “swit moa”? Baebol i talem se taem man i slip wetem woman blong hem mo tufala i haremgud tugeta, i olsem we hem i dring gudfala wota blong wan wel. Taswe, wota we man i stilim, hem i minim fasin nogud long saed blong seks we man i mekem long fasin haed. (Ol Proveb 5:15-17) Tingting ya se man i save haedem rabis fasin blong hem, i save mekem hem i ting se wota ya i swit moa.
21-27 EPREL
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 10
?Olsem Wanem Blong Gat Wan Hapi Laef?
‘Ol Stret Man Bambae Oli Kasem Blesing’
Man we i gat stret fasin i kasem gudfala blesing long wan narafala rod bakegen. “Fasin blong les i save mekem man i kam pua, be hadwok i save mekem hem i kam rij. Taem we kakae long garen i rere, man we i gat hed, hem i stap tekemaot kakae blong hem, be man we i stap slip long taem ya, bambae i sem bigwan from.”—Ol Proveb 10:4, 5.
Tok ya we king i talem long ol man blong wok long taem blong karem kakae long garen, i impoten tumas. Taem kakae long garen i rere, i no taem blong les. Hemia taem blong wok had mo spenem plante aoa long wok. Mo tu, hem i wan taem blong wok hariap.
Taem Jisas i tokbaot wok blong karem kakae long garen, hem i no stap tingbaot prapa kakae, be hem i stap tingbaot ol man. Hem i talem long ol disaepol blong hem se: “I gat plante kakae tumas i stap long garen we i rere finis, be smol man nomo oli stap blong karem i go long haos. Yufala i mas askem strong long masta blong garen ya [Jehova God], blong hem i save sanem sam moa man oli kam blong karem ol kakae ya i go long haos blong hem.” (Matiu 9:35-38) Long yia 2000, bitim 14 milian man oli kam long Memoriol blong tingbaot ded blong Jisas. Namba ya i dabol long namba blong ol Witnes blong Jehova. Taswe, ating yumi evriwan i agri se ‘naoia lif blong ol kakae long garen i drae finis, i taem blong go tekem kakae nao.’ (Jon 4:35) Ol trufala man blong wosip oli stap askem Masta blong sanem sam moa man blong wok. Mo folem ol prea ya we oli mekem, oli wok strong blong pulum moa man i kam disaepol. (Matiu 28:19, 20) !Mo Jehova i blesem traehad blong olgeta! Long sevis yia 2000, bitim 280,000 niuwan oli tekem baptaes. Olgeta ya tu oli traehad blong tijim Tok blong God long ol narafala. Yumi save kasem glad mo haremgud long taem ya blong karem kakae long garen sipos yumi joen fulwan long wok blong pulum man i kam disaepol.
Wokbaot Long “Rod Blong Ol Stret Man”
Solomon i soemaot se stret fasin i impoten tumas. Hem i se: “Rijman, ol gudgudfala samting we hem i gat oli stap blokemgud hem blong trabol i no kam kasem hem, be puaman, hadlaef blong hem i stap spolem hem bakegen.”—Ol Proveb 10:15, 16.
I tru, ol sas samting oli save blokem man long sam kaen trabol, olsem wan bigfala stonwol we i goraon long taon i save blokem ol man insaed long hem, blong sam samting i no spolem olgeta. Mo i tru tu se fasin pua i save spolem man, sipos wan trabol i kamaot we hem i no tingbaot mo i jenisim sam samting long laef blong hem. (Prija 7:12) Be, ating waes king ya i wantem givim tingting se tufala fasin ya tugeta, fasin rij mo fasin pua, oli save mekem trabol long man. Maet rijman i trastem fulwan ol mane blong hem. Hem i save ting se ol sas samting oli olsem “bigfala stonwol we i goraon long taon i blokemgud hem.” (Ol Proveb 18:11) Mo wan puaman i save gat rong tingting tu. Maet hem i ting se i no gat rod blong kasem wan gudfala fiuja from we hem i pua tumas. Taswe, tufala tugeta oli no traehad blong gat wan gudnem wetem God.
it-1 340
Blesing
Jehova i Blesem Ol Man. “Blesing blong Jehova, hemia nao samting we i mekem man i rij, mo taem Hem i givim blesing, hem i no mekem man i harem nogud from, mo hem i no ademap trabol i go wetem.” (Pro 10:22) Jehova i blesem ol man we hem i glad long olgeta. Hem i mekem olsem taem hem i protektem olgeta, i mekem oli win gud long laef, i lidim olgeta, i mekem ol wok blong olgeta i go gud, mo i givim samting we oli nidim. Hem i mekem olsem blong oli save harem gud.
Ol Gudgudfala Samting
Glad We i Kamaot Taem Yu Folem Stret Fasin
18 “Blesing blong Jehova” nao i mekem se ol man blong hem oli gat fulap samting long saed blong spirit. Mo yumi sua se taem yumi kasem blesing ya “hem i no givim soa wetem.” (Ol Proveb 10:22, NW) ?From wanem ol traem mo trabol i kasem plante gudfala man blong God, nao i mekem oli harem nogud bigwan? Ol hadtaem mo trabol oli kasem yumi from tri risen. (1) Sin we yumi bon wetem. (Jenesis 6:5; 8:21; Jemes 1:14, 15) (2) Setan mo ol rabis enjel blong hem. (Efesas 6:11, 12) (3) Rabis wol ya. (Jon 15:19) I tru se Jehova i letem we nogud samting i kasem yumi, be i no hem we i stamba blong ol nogud samting ya. Tru ya, “evri samting we oli gud mo evri presen we oli nambawan we yumi kasem, oli kamaot long heven nomo. God i mekem olgeta laet blong skae, mo hem i stap givim ol gudgudfala samting ya long yumi.” (Jemes 1:17) Taem Jehova i blesem man, blesing ya i no givim soa.
28 EPREL–4 MEI
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 11
!Yu No Talem!
Fasin Blong Holemstrong Long God i Lidim Ol Stret Man
Stret fasin blong ol gudfala man mo rabis fasin blong ol man nogud i save gat paoa long ol narafala man tu. King ya blong Isrel i talem se: “Tok blong man we i no bilif long Hae God, hem i stap spolem ol man we oli stap raonabaot long hem, be waestok i stap sevem ol stret man.” (Ol Proveb 11:9) Yumi evriwan i save se man we i giaman long saed blong narafala, man we i tokbaot man, no man we i talem ol doti tok, hem i stap spolem ol narafala. Be ol tok blong stret man oli klin, hem i jusum gud ol tok blong hem, mo hem i soemaot long ol tok blong hem se hem i stap tingbaot narafala. Waestok i stap sevem hem from we stret fasin bambae i mekem se hem i gat save we i nidim blong pruvum se ol man we oli agensem hem oli stap giaman.
Fasin Blong Holemstrong Long God i Lidim Ol Stret Man
Ol man we oli gat gudfala fasin oli mekem pis i kamaot long vilej no taon. Oli leftemap tingting blong ol narafala man mo oli mekem olgeta oli harem gud. Long rod ya, taon i save kam nambawan—mo i save kam wan bigfala taon we i gat plante samting. Be ol man we oli giaman, oli tok nogud, mo oli talem ol samting we i no stret, olgeta ya oli stap spolem ol narafala, mo oli mekem se taon i fulap long trabol, i no gat pis, ol man oli harem nogud mo oli no joen gud. Samting ya i kamaot moa sipos ol man nogud ya oli ol haeman blong taon ya. Taon ya bambae i olbaot, i fulap long kruked fasin, ating bambae i no gat plante samting, mo fasin blong ol man bambae i kam nogud.
Tingting insaed long Ol Proveb 11:11 i stret tu long ol man blong Jehova taem oli joen wanples long ol kongregesen blong olgeta we oli olsem ol smol taon. Sipos ol man long kongregesen oli bigman long ol Kristin fasin, sipos oli ol gudfala man from we oli holemstrong long God, ale kongregesen bambae i hapi, i wok strong, evriwan bambae oli givgivhan long olgeta, mo bambae oli leftemap nem blong God. Jehova bambae i blesem wan kongregesen olsem, mo bambae kongregesen i kam strong long saed blong spirit. Maet samtaem i gat wan man we i no glad mo i toktok smol, i lukaot poen mo i tok agensem rod we kongregesen i stap wok long hem. Hem i olsem “wan tri we lif blong hem i posen.” Hem i save toktok olbaot mo spolem tingting blong plante narafala we fastaem oli gat gudfala tingting. (Hibru 12:15) Plante taem, ol man olsem oli wantem nomo blong leftemap olgeta mo kam bos antap long ol narafala. Oli mekem plante toktok se kongregesen no ol elda oli no wok stret, se fasin blong laekem wan laen moa long ol narawan i stap insaed long kongregesen, mo sam narafala tok olsem. Tru ya, maot blong olgeta i nogud, mo oli save mekem kongregesen i seseraot. ?Olsem wanem? ?Bambae yumi lesin long ol toktok blong olgeta no bambae yumi satem sora blong yumi? ?Bambae yumi traehad blong stap olsem ol bigman long ol Kristin fasin, mo givhan long kongregesen blong gat pis mo fasin joengud?
Fasin Blong Holemstrong Long God i Lidim Ol Stret Man
!Man we i no gat fasin luksave, no “i no gat hed,” hem i save spolem narafala bigwan! Hem i toktok olbaot gogo hem i save spolem nem blong narafala mo talem ol tok we i no soem lav nating. Ol elda oli mas hariap blong blokem ol nogud tok olsem. Man we i gat fasin luksave, hem i defren olgeta long man we “i no gat hed,” from we hem i save stret taem blong satem maot blong hem. Hem i no save talemaot ol tok we narafala i talem long hem nomo, be hem i naf blong haedem ol tok olsem. Man we i gat hed, hem i luksave se sipos i no blokem maot blong hem, hem i save spolem narafala, taswe hem i no talemaot tok blong “ol man we oli stap trastem hem.” Hem i stap tru long ol Kristin brata mo sista blong hem, mo i no talemaot samting we olgeta oli bin talem long hem nomo. Hem i save se sipos hem i talemaot ol tok ya, hem i save mekem trabol long olgeta. !Ol man we oli holemstrong long God olsem, oli rili wan blesing long kongregesen!
Ol Gudgudfala Samting
g20.1 11, bokis
?Yu Save Mekem Wanem Taem Yu Wari?
“KAEN FASIN I SAVE DAONEM WARI”
‘Taem man i kaengud, fasin ya i stap mekem i gud long hem tu, be taem man i mekem i strong tumas long narafala, hemia i stap spolem hem nomo.’—OL PROVEB 11:17.
Dokta Tim Kantefer i raetem wan buk (Overcoming Stress) we stamba tok blong wan japta se “Kaen Fasin i Save Daonem Wari.” Hem i talem se taem yumi kaen long ol narafala, yumi mekem i gud long helt blong yumi mo yumi glad. Be man we i no kaen hem i no glad, from we ol narafala oli no laekem hem mo oli no wantem joen wetem hem..
Yu daonem wari taem yu mekem i gud long yu wan. Hemia i min se yu no strong tumas long yu wan, mo yu no daonem yu. Jisas i talem se: ‘Yu mas lavem ol man raonabaot long yu olsem we yu stap mekem long yu wan.’—Mak 12:31.