?Olsem Wanem Blong Wokem Wan Gudfala Mared?
MARED i olsem wan longfala wokbaot. Long wokbaot ya, i gat plante samting we yumi sapraes long olgeta, sam oli nambawan, sam oli givim soa. Long sam haf blong wokbaot ya, yumi sek long wan trabol we yumi no bin ting se bambae i kamaot, mo maet i luk olsem se i no gat rod blong winim trabol ya. Nating se i olsem, plante man mo woman oli finisim wokbaot ya we oli hapi mo ol trabol we oli kasem oli smosmol nomo. Yes, yumi no mas ting se wan gudfala mared, hemia mared we i no gat trabol. Wan gudfala mared, hemia we tufala i save wokgud tugeta blong winim ol trabol.
?Olsem wanem yu save mekem wokbaot ya blong mared i gud moa? ?Yu ting se wanem nao i save mekem yu yu haremgud moa long wokbaot ya? Plante man mo woman oli harem se oli nidim wan ‘map’ blong soemaot rod long olgeta. ‘Map’ we yumi save trastem mo we i givim beswan advaes blong lidim yumi, hem i kamaot long Man we i stanemap fasin ya blong mared, Jeova God. Be Tok blong hem, Baebol, i no olsem wan ston blong laki, we sipos yumi holem nomo bambae i mekem evri samting i kamgud, nogat. Buk ya i fulap long ol advaes we i wokgud long mared, be ol man mo woman oli mas folem advaes ya blong gat wan gudfala mared.—Ol Sam 119:105; Efesas 5:21-33; 2 Timoti 3:16.
Bambae yumi traem luk sam stamba rul long Baebol we oli olsem ol saen long pos, we oli stanap long rod we yumi wokbaot long hem. Ol saen ya oli soemaot rod long yumi blong gat wan gudfala mared we i hapi.
▸ Tingbaot mared olsem wan tabu samting. “From we God i joenem tufala olsem, man i no mas brekem mared blong tufala.” (Matiu 19:6) Taem God i givim faswan woman Iv, i go long Adam, hem i stanemap fasin ya blong mared. (Jenesis 2:21-24) Jisas Kraes i bin luk mared ya, from we long taem ya hem i stap yet long heven. Taem hem i kamdaon long wol, hem i soemaot klia se taem God i mekem we Adam mo Iv i mared, hem i wantem we mared ya i stap longtaem. Jisas i talem se: “?Ating yufala i no ridim tok blong Baebol? Baebol i talem se, ‘God we i mekem olgeta samting, fastaem, hem i mekem tu man nomo, wan we i man, wetem wan we i woman. Nao hem i talem se, “From samting ya, bambae man i mas aot long papa mo mama blong hem, i mas go joen wetem woman blong hem. Nao tufala bambae i kam olsem wan bodi nomo.”’ . . . From samting ya, tufala i no moa tu, tufala i olsem wan bodi nomo. Mo from we God i joenem tufala olsem, man i no mas brekem mared blong tufala.”—Matiu 19:4-6.
Taem Jisas i talem se “God i joenem tufala,” hem i no minim se God i stap makemaot long heven hu ol man mo woman we bambae oli mared tugeta, nogat. Jisas i wantem soem se God nao i stanemap fasin ya blong mared, taswe ol man mo woman oli mas luk mared olsem wan tabu samting.a
I tru, man mo woman i no wantem se mared we i “joenem tufala” i kolkol, we i no gat lav mo filing long hem. Defren olgeta, tufala i wantem wan gudfala mared we tufala evriwan i hapi mo tufala i gohedgud. Mared ya we i “joenem tufala” i save hapi sipos tufala i folem ol gudfala advaes blong God we i stap long Baebol.
From we yumi evriwan yumi sinman, bambae i gat sam smol rao i mas kamaot taem tufala we i mared i no kasem save gud long tingting blong tufala, no tufala i no agri long wan samting. Be blong gat wan gudfala mared, i no min se tufala i mas gat sem tingting oltaem. Wan gudfala mared i dipen long fasin we tufala i mekem taem tufala i gat defdefren tingting. Taswe, wan impoten samting se tufala i mas naf blong stretem ol rao wetem lav, from we lav “i save joenemgud olgeta samting, blong oli kam wan.”—Kolosi 3:14.
▸ Toktok wetem respek. “Ol tok nogud we man i sakem we i no tingbaot i save mekem narafala man i harem nogud, olsem we naef blong faet i stikim hem, be tok we i waes i save mekem man i harem gud bakegen.” (Ol Proveb 12:18) Plante man we oli stadi long bisnes ya, oli faenemaot se taem ol man mo woman oli storian, fasin we oli statem storian long hem, ating hem i fasin we storian ya bambae i finis long hem tu. Hemia i min se, sipos tufala i statem wan storian wetem respek, ating bambae i finis wetem respek. Yu save finis olsem wanem yu harem nogud taem wan we yu laekem hem tumas i sakem nogud tok long yu. Taswe, yu no mas mekem olsem long hasban no waef blong yu. Yu mas prea se bambae yu toktok wetem ona, respek, mo lav, mo yu mas traehad blong folem prea ya. (Efesas 4:31) Wan woman Japan we i mared 44 yia finis, nem blong hem Haruko,b i talem se: “Nating we mitufala i luk ol slak fasin blong mitufala, be long ol toktok mo fasin blong mitufala, oltaem mitufala i traehad blong soem respek. Samting ya i halpem mitufala blong wokem wan gudfala mared.”
▸ Lanem blong soemaot kaen fasin mo sore. “Yufala i mas mekem i gud long . . . yufala, mo yufala i mas kaen gud.” (Efesas 4:32) Taem wan man mo woman i no agri long wan samting, nao wan i kam kros, i isi blong narawan tu i kam kros. Wan woman long Jemani, nem blong hem Annette, i gat wan hapi mared blong 34 yia, mo hem i talem se: “I no isi blong stap kwaet taem yu harem se yu kros. Plante taem yu talem sam tok we i mekem man blong yu i harem nogud, ale evri samting i kam mowas.” Sipos yu traehad blong gat kaen fasin mo sore, yu save givhan bigwan blong mekem rod i stret blong mared blong yu i gat pis.
▸ Soemaot se yu gat tingting daon. “I nogud wan long yufala i tok flas, no i mekem wan samting blong leftemap hem nomo. Yufala i mas mekem tingting blong yufala i stap daon, mo yufala i mas luk ol narafala man olsem we oli gud moa long yufala.” (Filipae 2:3) Plante rao i kamaot from we man mo woman tugeta i flas, nao tufala wanwan i traem blemem narawan from ol trabol we tufala i gat, i bitim we tufala i gat tingting daon mo lukaot rod blong mekem i gud long narawan. Sipos yu yu gat tingting daon, bambae yu blokem fasin ya blong talem se yu nao yu stret mo hem i rong, taem yu no agri wetem hasban no waef blong yu long wan samting.
▸ Yu no mas hareap blong kam kros. “I nogud yu yu man blong kros kwik.” (Prija 7:9) Sipos hasban no waef blong yu i no glad long samting we yu talem no yu mekem, yu mas blokem filing ya we yu wantem agensem tok blong hem mo yu wantem toktok blong soemaot se yu yu stret. I moagud we yu lesin long ol tok blong hem mo traem kasem save long wanem we hem i stap talem. Tingting gud bifo we yu ansa. Plante man mo woman oli tekem plante yia tumas blong lanem se i no impoten blong winim wan rao. Yu yu win moa taem yu holem fasin fren i stap gud wetem hasban no waef blong yu.
▸ Yu mas save wetaem i stret blong stap kwaet. “Yufala . . . i mas rere oltaem blong lesin, be yufala i no mas hareap blong toktok. Mo yufala i no mas hareap blong kros.” (Jemes 1:19) Wan long ol impoten saen we i stap long wokbaot blong yumi blong gat wan hapi mared, hemia gudfala fasin blong storian tugeta. Sipos i olsem, ?from wanem Baebol i talem se i gat wan stret “taem blong man i stap kwaet”? (Prija 3:7) Vas ya i stap tokbaot taem ya we yu save lesin gud long narafala mo traem kasem save long tingting blong hem. Blong hasban mo waef i storian gud, tufala i mas gat fasin ya. Samting ya bambae i halpem yu blong faenemaot filing blong hasban no waef blong yu mo risen from wanem hem i harem olsem.
▸ Lesin, mo traem kasem save long filing blong hem. “Taem ol man oli stap harem gud, yufala tu i mas harem gud wetem olgeta. Mo taem ol man oli stap harem nogud, oli stap krae, be yufala tu i mas krae wetem olgeta.” (Rom 12:15) Blong storian gud, hasban mo waef i mas folem advaes ya, from we hemia bambae i mekem se tufala i haremsave ol dip filing blong tufala. Bambae i mekem se wanwan long tufala i wokem fasin ya blong respektem narawan mo respektem ol tingting mo filing blong narawan tu. Wan woman long Brasil we i mared 32 yia finis, nem blong hem Nella, i talem se: “Taem mi mo Manuel i tokbaot ol trabol blong mitufala, mi lesingud long Manuel blong traem kasem save long ol tingting mo filing blong hem.” Taem hasban no waef blong yu i stap toktok, hemia nao stret ‘taem blong yu yu stap kwaet,’ lesin, mo traem kasem save long filing blong hem.
▸ Wokem fasin ya blong talem mo soem tangkiu. “Oltaem yufala i mas talem tangkiu.” (Kolosi 3:15) Ol man mo woman we oli gat ol gudfala mared, oli meksua se oli talem mo soem tangkiu long hasban no waef blong olgeta. Be taem oli bisi evri dei long ol samting long laef, oli save fogetem impoten haf ya blong fasin blong storian gud tugeta. Oli save ting se hasban no waef blong olgeta i save finis se oli gat tangkiu. Dokta Ellen Wachtel i talem se: “Bighaf blong ol mared man mo woman oli save givim filing ya long hasban no waef blong olgeta se oli glad long olgeta mo oli gat tangkiu long olgeta, sipos oli jes rimemba blong talem long olgeta.”
Ol woman nao oli nidim moa we man blong olgeta i talem mo mekem ol samting wetem lav blong soem se hem i gat tangkiu long olgeta. Hasban, yu yu save mekem mared blong yu i kamgud moa mo mekem woman blong yu i haremgud moa, mo yu tu yu save haremgud moa, sipos yu no fogetem blong talem tangkiu from ol gudfala wok mo fasin blong hem.
I nidim we ol hasban oli mekem samting ya long ol toktok blong olgeta mo long ol narafala rod tu. Hasban, taem yu givim wan smol kis long woman blong yu, tajem hem long kaen fasin, smael long hem wetem lav, hemia i no talem nomo se yu lavem hem. Hemia i mekem woman blong yu i sua se hem i spesel long tingting blong yu mo se yu yu nidim hem. Sipos long dei yutufala i no stap wanples, i gud we yu toktok long hem long telefon no yu sanem wan mesej long telefon no kompiuta, blong talem long hem se yu yu sore we hem i no stap wetem yu, mo blong askem hem sipos evri samting i oraet. Ating yu yu bin mekem samting ya taem yu bin frenem woman blong yu, be maet afta we yutufala i mared yu no moa mekem olsem. I gud yu statem fasin ya bakegen. Yu mas traehad oltaem blong faenem ol niufala rod blong tajem hat blong woman blong yu.
Mama blong King Lemuel long Isrel bifo i talem ol toktok we i stret gud, i se: “Man blong hem i stap talem long hem, se, ‘Plante woman oli gud, be yu yu nambawan long olgeta evriwan.’” (Ol Proveb 31:1, 28, 29) ?Hasban, yu yu save tingbaot laswan taem we yu bin talem ol gudfala tok olsem long woman blong yu? ?Waef, yu yu save tingbaot laswan taem we yu bin talem ol gudfala tok olsem long man blong yu?
▸ Yutufala i mas kwik blong fofogivim yutufala. “Yufala i no stap kros, gogo kasem san i godaon.” (Efesas 4:26) Yu mas save se long mared, yu no save ronwe long ol slak fasin mo mastik blong yu mo blong hasban no waef blong yu. Taswe, i impoten tumas we yutufala i rere oltaem blong fofogivim yutufala. Clive mo Monica blong Saot Afrika we tufala i mared 43 yia finis, tufala i faenem se advaes ya blong Baebol i givhan bigwan long tufala. Clive i talem se: “Mitufala i traehad blong folem rul ya long Efesas 4:26, mo mitufala i traem blong kwik blong fofogivim mitufala, from we mitufala i save se God i glad long fasin ya. Afta, mitufala i haremgud, mo mitufala i slipgud long naet from we tingting blong mitufala i no stikim mitufala.”
Wan olfala waestok i talem se: “Sipos wan man i mekem i rong long yu, nao yu no tingbaot, hemia i wan gudfala fasin.” (Ol Proveb 19:11) Annette we yumi ridim tok blong hem antap, i agri long advaes ya. Hem i se: “Sipos hasban mo waef tufala i no fofogivim tufala, bambae tufala i neva gat wan gudfala mared.” Hem i gohed blong eksplenem from wanem i olsem, i se: “Bambae tufala i kam kros, mo bambae tufala i kam olsem we tufala i no moa trastem tufala. Hemia i olsem posen we sloslo bambae i spolem mared. Taem tufala i fofogivim tufala, fasin joen i kam strong moa, mo tufala i fren moa tugeta.”
Sipos yu mekem hasban no waef blong yu i harem nogud, yu no mas ting se bambae hem i fogivim yu olsem nomo mo fogetem samting we i bin hapen. Blong mekem pis, plante taem yu mas mekem wan samting we i had moa i bitim ol narafala samting we ol mared man mo woman oli mas mekem. Yu mas talemaot se yu bin mekem wan mastik. Nating se i had, i gud yu faenem wan rod blong talem wetem tingting daon se: “Mi sore tumas daling. Mi mi mestem.” Sipos yu mekem tingting blong yu i stap daon mo yu talem sore, bambae hasban no waef blong yu i respektem yu, bambae yu givhan blong mekem se hem i trastem gud yu, mo tu, bambae tingting blong yu i kwaet.
▸ Holem promes blong mared mo strong tingting blong mekem mared i stanap strong. “Tufala [hemia hasban mo waef] i no moa tu, tufala i olsem wan bodi nomo. Mo from we God i joenem tufala olsem, man i no mas brekem mared blong tufala.” (Matiu 19:5, 6) Yutufala i bin mekem wan strong promes long fes blong God mo ol narafala man se bambae yutufala i stap tugeta olwe, nomata wanem trabol we yutufala i fesem.c Yutufala i no holem promes ya nomo from we loa i talem se yutufala i mas, nogat. Yutufala i holem promes ya from we yutufala i gat trufala lav long hat blong yutufala, mo from respek mo ona we yutufala i gat long yutufala mo long God. Taswe yutufala i neva mas pleplei wetem filing blong narafala man no woman, mo spolem tabu fasin fren ya we yutufala i gat long mared. Yutufala i mas gat filing long yutufala nomo.—Matiu 5:28.
▸ Lego samting we yu nomo yu wantem—hemia i mekem tingting i strong moa blong holem promes blong mared. “Yufala evriwan i mas givgivhan long yufala long laef blong yufala. I nogud wan man i stap lukaot long laef blong hem nomo.” (Filipae 2:4) Sipos yu tingbaot ol nid blong hasban no waef blong yu fastaem, mo yu tingbaot samting we hem i laekem i bitim wanem we yu yu laekem, hemia bambae i mekem tingting blong yu i kam strong moa blong holem promes blong mared. Premji i mared 20 yia finis. Woman blong hem i wok fultaem, taswe Premji i meksua se hem i givhan long woman blong hem blong mekem ol wok long haos. “Mi mi givhan long Rita blong kuk, klinim haos, mo mekem sam narafala wok. Olsem nao, hem i gat taem mo paoa blong mekem samting we hem i laekem blong mekem.”
Ol Traehad Oli Karem Blesing
Samfala oli luk se i hadwok blong mekem mared blong olgeta i hapi, ale oli ting se i moagud blong lego nomo. Be yu no mas letem ol trabol we i kamaot i pulum yu blong lego promes ya blong mared, no blong sakemaot evri samting we yu bin wokhad from. Hemia i olsem plante kilometa we yutufala i wokbaot long hem finis long rod blong mared.
Wan man we i gat wan hapi mared 33 yia finis, nem blong hem Sid, i talem se: “Sipos yu rili traehad mo yu soemaot se yu wantem we mared blong yu i gud, yu save kasem blesing blong Jeova.” Taem yutufala i stap tru long yutufala mo givgivhan long yutufala long ol trabol, mo yutufala tugeta i harem gud long ol gladtaem, samting ya bambae i givim paoa long yutufala blong gohed long wokbaot blong yutufala mo haremgud long mared laef blong yutufala.
[Ol futnot]
a Jisas i talem se i gat wan risen nomo blong finisim mared we man i fri blong mared bakegen, hemia sipos wan long tufala i mekem nogud fasin long saed blong seks, i min se hem i slip wetem narafala man no woman.—Matiu 19:9.
b Mifala i jenisim sam nem long stori ya.
c Sipos wan long tufala i tekem narafala man no woman, Baebol i givim raet long hemia we i no mekem rong blong jusum sipos bambae hem i mekem divos long narawan, no nogat. (Matiu 19:9) Lukluk haf blong Wekap! (Franis/Inglis) Ogis 8, 1995, “The Bible’s Viewpoint: Adultery—To Forgive or Not to Forgive?” (“D’après la Bible... Adultère: faut-il ou non pardonner?”)
[Tok blong makem poen long pej 22]
Baebol i olsem wan map we i soemaot rod long yumi long wokbaot blong yumi long mared
[Bokis/Foto blong pija long pej 23]
Taem yutufala i mas tokbaot wan problem
◼ Putum wan taem we yutufala evriwan i no taed.
◼ Blokem fasin ya blong tok agens; holem gudfala tingting long saed blong hasban no waef blong yu.
◼ No katem toktok blong hasban no waef blong yu; lesin fastaem, ale taem hem i finis, yu yu save toktok.
◼ Luksave filing blong hasban no waef blong yu.
◼ Soem se yu kasem save long filing blong hasban no waef blong yu, nating se yu no agri wetem hem.
◼ Yu no mas strong tumas, yu mas rere blong jenisim tingting blong yu.
◼ Sipos yu yu rong, mekem tingting blong yu i stap daon mo talem sore.
◼ Talem mo soem tangkiu mo lav.
[Bokis/Foto blong pija long pej 24]
Blong gat wan gudfala mared
◼ Holemstrong long ol trutok blong Baebol we oli save mekem mared i stanap strong.
◼ Tektaem blong mekem mared blong yu i stapgud, mo spenem taem wetem hasban no waef blong yu.
◼ Leftemap fasin kea, lav, mo filing.
◼ Mekem se hasban no waef blong yu i save trastem yu, mo holemstrong long promes blong mared.
◼ Soem kaen fasin mo respek.
◼ Givhan blong mekem ol wok long haos.
◼ Joen blong mekem ol storian blong yutufala oli gud, we yutufala evriwan i harem gud long olgeta.
◼ Laf mo pleplei tugeta.
◼ Gohed blong wokhad blong mekem mared blong yutufala i stanap strong.
[Bokis/Foto blong pija long pej 25]
Samting we yu wan yu save tingting gud long hem
◼ ?Wanem samting we mi mi nidim blong wok moa long hem long mared blong mi?
◼ ?Wanem ol step we mi mas folem blong mekem samting ya?