Ol Yangfala Oli Askem . . .
?Mi Save Mekem Wanem Taem Wan i Stap Hambag Long Mi?
“Ol boe oli stap wesil mo singsingaot long mi.”—Carla, Aerlan.
“Sam gel oli telefon i kam long mi bakegen mo bakegen. Oli traem sloslou blong winim mi.”—Jason, Yunaeted Stet.
“Hem i tajem mi oltaem mo i traem blong holem han blong mi.”—Yukiko, Japan.
“Sam gel oli talem ol swit tok blong traem pulum mi long saed blong seks.”—Alexander, Aerlan.
“Wan boe we i stap long bas blong skul i stap singaot long mi. Hem i no wantem fren wetem mi. Hem i wantem hambag nomo.”—Rosilyn, Yunaeted Stet.
MAET wan i lukluk yu long fasin we i pulum filing, i yusum ol “swit tok” we i givim tingting long saed blong seks, i talem ol doti tok plei, no i tajem yu long fasin we i no stret. Taem narafala i mekem wan fasin long yu we yu no wantem mo i stap mekem samting ya bakegen mo bakegen, yu save talem se hem i stap hambag long yu. Yumi no save hamas yangfala stret we oli kasem trabol ya long fulwol, be bighaf blong ol yangfala long skul long Yunaeted Stet oli bin fesem trabol ya finis.
?Wanem ya fasin blong hambag long narafala? Wan buk we Dokta Victoria Shaw i raetem, nem blong hem Coping With Sexual Harassment and Gender Bias, i eksplenem samting ya se hemia taem we wan i “traem pulum narafala long saed blong seks. . . . Oli save mekem olsem wetem bodi (tajem narafala long fasin we i no stret), wetem ol tok (tok swit se narafala i naes), no maet oli no talem wan samting nating.” Sam samtaem oli save yusum ol doti tok tu blong pulum narafala.
Ating ol narafala yangfala nao oli hambag long yu long skul. Be sam bigman tu olsem ol tija, oli stap mekem rabis fasin ya. Niuspepa ya Redbook i talem se oli faenemaot wan smol namba nomo long olgeta tija we oli stap mekem rabis fasin long saed blong seks, “hemia i olsem skin blong banana nomo.”
Long taem blong Baebol, sam woman, mo maet sam man tu, oli bin kasem trabol ya. (Jenesis 39:7; Rut 2:8, 9, 15) Baebol i talemaot trabol ya, i se: “Long ol las dei, bambae i gat hadtaem. Ol man bambae oli tingbaot olgeta nomo, oli griri, oli tok flas, oli tinghae tumas long olgeta bakegen, oli tok nogud long narafala . . . ; bambae oli no gat kaen fasin, oli no gat sore, oli giaman blong spolem narafala, oli raf, mo oli wael.” (2 Timoti 3:1-3, Today’s English Version) Taswe, ating yu tu, bambae yu mas kasem trabol ya samtaem, we narafala i hambag long yu.
Tingting Blong God
I no olgeta yangfala evriwan we oli kros taem narafala i pleplei wetem olgeta long saed blong seks. Samfala oli laf nomo, mo samfala oli harem gud from. Wan ripot blong Yunaeted Stet we yumi sapraes long hem, i soem se 75 pesen blong olgeta we oli kasem trabol ya, oli talem se olgeta tu oli bin mekem semfala trabol long narafala samtaem. Sam olfala tu oli no givhan, from se oli mekem olsem we pleplei long saed blong seks i nating nomo, oli se hemia fasin blong ol yangfala nomo. ?Be wanem tingting blong God long saed ya?
Tok blong God, Baebol, i talem ol klia tok blong agensem ol pleplei long saed blong seks. Hem i talem long yumi blong no “mekem i nogud” long narafala, i min se yumi mas respektem narafala long saed blong seks. (1 Tesalonaeka 4:3-8) Yes, Baebol i talem stret long wan yangfala man blong, “toktok long yang woman olsem we hem i stret sista blong yu, mo we fasin blong yu i klin gud.” (1 Timoti 5:1, 2) Mo tu, Baebol i agensem “ol tok plei we i nogud.” (Efesas 5:3, 4) Taswe, narafala i hambag long yu, yu gat raet blong kros, harem nogud, trabol long tingting, mo harem se narafala i stap daonem yu tumas.
?Bambae Mi Talem Wanem?
?Taswe,yu mas mekem wanem taem narafala i hambag long yu? Sipos yu givim wan slak ansa we i no klia, ating bambae hem i traehad moa. Baebol i talem se taem woman blong masta blong Josef i traem pulum hem blong slip wetem hem, Josef i no satem maot blong hem nomo. Nogat. Hem i mekem i klia long woman ya se hem i no wantem fasin ya nating. (Jenesis 39:8, 9, 12) Tede tu, beswan rod blong blokem ol trabol olsem, i blong tok stret mo strong.
I tru, maet hemia we i stap hambag long yu i no minim blong mekem yu yu kros. Samfala oli pleplei olsemia blong traem pulum narafala blong lukluk olgeta nomo. Taswe, i no nidim blong tok nogud long narafala blong blokem hem. Maet i naf nomo blong talem se, ‘Mi mi no laekem ol tok olsem,’ no, ‘Plis yu no putum han blong yu long mi.’ Nating se yu talem wanem, be yu mas tok klia mo stret. !Soem se ‘no’ blong yu i minim ‘no’! Yangfala Andrea i eksplenem olsem: “Sipos yu toktok long kaen fasin blong soemaot se yu no agri long fasin ya be oli no kasem save, ale, naoia yu mas talem stret long olgeta. Plante taem i no gat narafala rod.” Sipos yu tok strong se, ‘!Stop naoia!’ ating bambae oli lesin.
Sipos oli gohed yet blong hambag long yu, yu no mas traem stretem trabol ya yu wan. Toktok wetem papa mama blong yu no wetem samfala we oli olfala moa long yu. Maet oli save givim sam gudfala advaes blong winim trabol ya. Sipos samting ya i no wok, maet i gud blong talemaot bisnes ya long hed blong skul. Ating yu harem nogud blong mekem olsemia, be maet hemia nomo i save blokem trabol ya.
Blokem Narafala Blong Hambag Long Yu
I moagud yet blong blokem trabol ya bifo we hem i kamaot. ?Wanem samting i save givhan long yu blong mekem olsem? Andrea i givim advaes ya se: “Yu neva mas givim tingting long wan narafala se maet yu laekem hem. Nius ya bambae i goraon, mo trabol ya bambae i kam strong moa.” Klos blong yu tu oli save gat paoa long narafala. Yangfala Mara i talem se: “Mi mi no stap havem klos olsem wan olfala bubu, be mi no stap soemaot bodi blong mi tu.” Sipos yu no wantem se narafala i hambag long yu, be yu stap putum klos we oli pulum filing blong hem, maet yu stap soemaot tu tingting. Baebol i talem se yumi mas ‘putum klos we i stret nomo, i no blong pulum ae blong man, mo i no blong flas.’—1 Timoti 2:9.
Ol fren we yu jusum tu oli save pulum narafala blong mekem i stret no i no stret long yu. (Ol Proveb 13:20) Rosilyn i talem se: “Sipos yu stap joen wetem ol gel we oli laekem ol swit tok blong ol boe, bambae ol boe oli ting se yu tu yu olsem.” Carla i talem sem samting i se: “Sipos yu wokbaot wetem olgeta we oli laekem ol tok mo fasin olsem, bambae yu tu yu kasem trabol ya we narafala i hambag long yu.”
Baebol i tokbaot wan gel we nem blong hem Daena. Hem i stap joen wetem ol gel Kenan, we oli woman blong mekem fasin olbaot. Nao wan boe Kenan i fosem Daena blong slip wetem hem. (Jenesis 34:1, 2) From samting ya, Baebol i talem se: “Yufala i mas lukaot gud long ol fasin blong yufala. Bambae yufala i no mekem fasin blong man we i no gat hed. Yufala i mas mekem fasin blong man we i waes.” (Efesas 5:15) Yes, sipos yu “lukaot gud” long klos, toktok, mo ol fren we yu jusum, samting ya i save blokem ol narafala oli no hambag long yu.
Nambawan rod we ol yangfala Kristin oli save yusum blong blokem trabol ya, i blong talemaot bilif blong olgeta. Yangfala Timon, we hem i wan Witnes blong Jeova, i talem se: “Ol yangfala oli save se mi mi wan Witnes, taswe oli no hambag long mi.” Andrea i talem se: “Sipos yu talem long olgeta se yu yu wan Witnes, samting ya i save blokem olgeta wantaem. Oli luksave se yu yu defren, mo se yu yu stap folem ol stret fasin.”—Matiu 5:15, 16.
Sipos Oli Hambag Long Yu
Nating se yu traehad, bambae yu no save blokem olgeta nogud mo doti tok blong ol narafala. Be taem wan i hambag long yu, yu no nid blong harem se i fol blong yu, sipos yu yu gohed nomo blong folem ol Kristin fasin. (1 Pita 3:16, 17) Sipos filing blong yu i stap trabol, traem toktok wetem papa mama blong yu no sam narafala olfala long kongregesen. Rosilyn i luksave se i had blong tinghae long yu wan taem wan i stap hambag long yu. Hem i se: “I gud tumas sipos yu gat wan fren we yu save toktok wetem hem.” Mo tu, yu no mas fogetem se Jeova “i stap klosap long olgeta we oli stap krae i go long hem.”—Ol Sam 145:18, 19.
I no isi blong stanap strong agensem nogud fasin ya, be bambae i gat gudfala frut i kamaot. Tingbaot stori long Baebol long saed blong wan gel Sunem. Hem i no kasem semfala trabol we ol yangfala oli kasem tede, be Solomon, king blong Juda we i gat mane mo paoa, i traem blong pulum hem blong laekem hem. Be gel ya i strong, hem i no wantem letem Solomon i winim hem, from we hem i laekem wan narafala boe. Taswe, hem i save tinghae long hem wan, mo i save talem se: “Mi mi wan stonwol ya.”—Sing blong Solomon 8:4, 10.
Yu mas soemaot semfala strong tingting mo gudfala fasin. Yu mas stanap strong olsem “wan stonwol” taem wan i hambag long yu. Talemaot Kristin fasin blong yu i klia nomo. Sipos yu mekem olsemia, bambae ‘tingting blong yu i klingud, mo i no gat man we i gat poen agens long yu.’ Yu save sua tu se yu stap mekem God i glad.—Filipae 2:15.a
[Futnot]
a I gat moa advaes long saed ya long Wekap! (Inglis mo Franis) blong Mei 22, 1996; Ogis 22, 1995; mo Mei 22, 1991.
[Tok blong pija long pej 24]
Talemaot Kristin bilif blong yu oltaem i save blokem narafala i no hambag long yu
[Tok blong pija long pej 24]
Sipos yu no joen wetem ol rabis fren, yu save blokem narafala i no hambag long yu