?Hemia Saen Se Trabol i Stap Kam?
Wan niuspepa blong Niusilan (The New Zealand Herald) i stori se: “Veu Lesa i wan olfala we i gat 73 yia blong hem, mo hem i stap long wan vilej long aelan blong Tuvalu. Olfala ya i no nidim ol man blong hae save blong oli talem long hem se level blong solwota i stap kam antap. Hem i luk samting ya wetem prapa ae blong hem from we ol ples we hem i bin pleplei long hem long sanbij taem hem i pikinini, solwota i kavremap finis. Solwota i spolem ol ples we hem mo famle blong hem oli bin yusum blong wokem garen long hem. Long Eprel [2007], taem solwota i kam so, hem i bitim mak blong hem mo i kam insaed long haos blong Veu Lesa. Ol wef blong solwota oli saksakem fulap ston mo doti long haos blong hem, nao hem i mas muf i go stap long narafala ples.”
TUVALU i wan grup blong ol aelan we graon blong hem i no bitim 4 meta antap long level blong solwota. Niuspepa ya Herald i talem se ol ripot mo save we ol saentis oli stap givimaot blong soem we win mo solwota i stap kam hot moa, be ol man long ol aelan ya blong Tuvalu oli stap “luk stret long ae blong olgeta evri dei.”a Plante taosen man oli lego aelan ya finis, mo plante moa man bakegen oli stap rere naoia blong lego ples blong olgeta.
Robert i wan man we i stap long Brisbane long Ostrelia. I gat sam dei nomo long wik we hem i gat raet blong wasem garen blong hem, be hem i no mas yusum paep wota, hem i mas yusum wota we i stap long wan baket nomo. Sipos hem i wantem wasem trak blong hem, hem i mas go long wan spesel ples blong wasem trak we oli stap sevem mo klinim wota we oli yusum finis long narafala trak. Sipos hem wan nomo i wantem wasem trak blong hem, hem i gat raet blong kasem wota we i naf nomo blong wasem ol glas, windo, mo namba plet. ?From wanem hem i no gat raet blong yusum moa wota? Robert i stap long wan ples we draetaem i spolem. Draetaem ya i moa nogud i bitim olgeta draetaem we oli bin luk long kantri ya long ol 100 yia we oli pas. Sam narafala ples long semfala kantri ya nomo oli fesem hadtaem we i moa nogud. ?Olsem wanem? ?Ol trabol ya we oli stap kamaot long Ostrelia mo Tuvalu oli pruvum se win mo solwota oli rili stap kam hot moa?
Tingting We Sam Man i Gat Long Saed Blong Fiuja
Plante man oli talem se wok blong ol man nao i stap mekem we win mo solwota i stap kam hot moa. Samting ya i save mekem bigbigfala trabol i kamaot long weta mo ol samting raonabaot long yumi. Wan eksampol: Wol i stap kam hot moa mekem se ol bigbigfala aes long not mo saot blong wol, oli stap ronaot, oli stap fulumap ol bigfala solwota, ale level blong solwota i stap kam antap bigwan. Sipos level blong solwota i kam antap olsem, hem i save draonem no kavremap fulwan ol aelan olsem Tuvalu we i no gat ol hil, wetem sam haf blong sam kantri tu olsem Netalan mo Florida. Sipos samting ya i hapen, plante milian man we oli stap long ol ples olsem Shanghai mo Calcutta, wetem sam haf blong Banglades, bambae oli mas aot long ples blong olgeta, oli mas muv i go stap long nara kantri.
Win mo solwota we i stap kam hot moa i save mekem tu we ol hariken oli kam bigwan mo oli strong moa, i save mekem bigfala ren i foldaon mo wota i ron bigwan, mo i save mekem we sam ples i drae we i drae. Long ol bigbigfala hil ya we oli kolem ol Himalaya, i gat plante aes mo sno. Wota blong aes mo sno ya i mekem se i gat seven reva oli kamaot long ol bigfala hil ya. Be naoia ol aes mo sno ya oli stap lus. Samting ya i save mekem bigfala trabol long 40 pesen blong ol man long wol we oli stap yusum wota blong ol reva ya. Wan narafala denja tu i stap, hemia se plante taosen kaen anamol oli save ded evriwan, olsem waet bea blong sno we hem i laef mo i faenem kakae blong hem long ples we i gat aes long hem. Tru ya, ol ripot oli soem finis se plante long ol bea ya oli stap kam bunbun from we oli no gat kakae, mo plante oli ded finis from hanggri.
Win we i stap kam hot moa i save mekem we ol sik we oli kamaot long moskito, tik we i dring blad blong anamol, mo narafala bebet olsem, wetem olkaen nalumlum tu, we naoia oli stap long sam kantri nomo, oli save go kasem plante moa kantri. Wan niuspepa (Bulletin of the Atomic Scientists) i talem se: “Ol trabol we oli save kamaot from jenis ya we i stap hapen long win mo solwota, oli sem mak nomo long trabol we i save kamaot long ol niuklia bom. Ating yumi no save luk ol trabol ya yet, . . .. be long ol nekiswan 30 no 40 yia ol jenis ya we oli stap hapen long win mo solwota bambae oli spolem we oli spolemgud ol samting raonabaot long yumi, we yumi ol man yumi nidim blong laef.” Hemia wan nius we i no save mekem yumi harem gud. Mo antap long hemia, sam man blong hae save oli talem se ol trabol we bambae oli kamaot from ol jenis ya long win mo solwota, oli stap kamtru kwiktaem moa i bitim wanem we oli bin tingbaot.
?Yu yu bilif se ol ripot mo ol stadi ya we ol man oli mekem oli tru? ?I tru se laef long wol i stap long bigfala denja? Sam man we oli no bilif se win mo solwota i stap kam hot moa, oli talem se ol ripot mo stadi ya oli no stanap long ol tru toktok nating. Sam narafala man oli no sua wanem saed nao blong bilivim. ?Ale, wanem nao i tru? ?Wol ya wetem laef blong yumi oli stap long denja?
[Futnot]
a Long Inglis lanwis ol man oli stap tokbaot samting ya we yumi talem se “win mo solwota i stap kam hot moa,” se global warming. Mo hem i minim we win mo ol bigfala solwota long fulwol oli stap kam hot moa i bitim bifo.