Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g11 Jenuware pp. 27-30
  • Yu Save Trastem Baebol—Haf 1

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Yu Save Trastem Baebol—Haf 1
  • Wekap!—2011
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Ol Stori Blong Bifo We Yumi Save Trastem
  • Yumi Save Trastem Ol Profet Tok Blong Baebol
  • Wan Promes We Yu Save Trastem
  • Moses—?Trufala Man No Kastom Stori Nomo?
    Wekap!—2004
  • Ston Blong Ijip We i Laenapgud Wetem Wan Stori Long Baebol
    Sam Moa Topik
  • Baebol—Ol Profet Tok Blong Hem Oli Kamtru Haf 1
    Wekap!—2012
  • Moa Gud i Winim Ol Gudgudfala Samting Blong Ijip
    Wajtaoa—2002
Wekap!—2011
g11 Jenuware pp. 27-30

Yu Save Trastem Baebol—Haf 1

Ijip Bifo

Ol man oli tekem samwe long 1,600 yia blong raetem Baebol. Ol stori blong hem long saed blong ol man long taem bifo, mo ol profet tok blong hem, oli joen wetem seven bigfala politik paoa blong wol: Ijip, Asiria, Babilon, Media mo Pesia, Gris, Rom, Inglan mo Amerika. Ol samting we bambae yumi tokbaot long saed blong bigfala politik paoa blong Ijip, oli save givhan long yumi blong luksave se Baebol i kamaot long God, yumi save trastem, mo se ol tok blong Baebol oli givim wan nambawan promes long yumi. ?Wanem promes? Promes ya se, ol trabol we i kamaot long nogud rul blong man, mo we i mekem ol man oli safa, bambae i finis.

TAEM ol man oli tingbaot Ijip, oli tingbaot ol piramid mo Nael Reva. Ijip, hem i faswan politik paoa blong wol we Baebol i tokbaot. Long taem ya we Ijip i rul, neson blong Isrel i bon. Moses, we i raetem ol faef buk blong Baebol stat long Jenesis go kasem Dutronome, hem i bon mo i skul long Ijip. ?Olsem wanem? ?Ol save blong bifo mo ol samting we ol man blong digim graon oli faenem, oli agri wetem ol tok blong Moses long saed blong Ijip bifo? I gud yumi tingbaot sam long ol samting ya.

Ol Stori Blong Bifo We Yumi Save Trastem

Ol spesel nem mo tok. Plante taem yumi luksave sipos wan stori blong bifo i tru, from ol smosmol samting we hem i tokbaot. Maet hemia sam kastom, sam fasin blong soemaot respek, sam nem no spesel nem blong ol haeman, mo ol narafala samting olsem. ?Olsem wanem long fas mo seken buk blong Baebol, hemia Jenesis mo Eksodas? ?Tufala i talem sam smosmol samting olsem? Man ya J. Garrow Duncan i raetem wan buk (New Light on Hebrew Origins), mo long buk ya, hem i tokbaot stori blong Josef, boe blong Jekob, we i stap long buk blong Jenesis long Baebol. Man ya i tokbaot buk blong Eksodas tu. Hem i talem se: “[Man we i raetem stori ya long Baebol] i save gud lanwis blong Ijip, ol kastom mo bilif blong ol man Ijip, laef long haos blong king, ol tok blong soemaot respek, mo fasin blong ol haeman long kantri ya.” Hem i gohed se: “[Man we i raetem stori ya] i yusum spesel nem we oli singaot ol haeman long hem, mo i yusum nem ya long sem fasin olsem ol man long taem bifo oli yusum. . . . Blong talem stret, bigfala samting we i pruvum se ol man blong raetem Oltesteman oli save gud ol samting blong Ijip we oli tokbaot, hemia se oli yusum tok ya Fero long ol defren taem. Samting ya i pruvum tu se yumi save trastem ol stori blong olgeta.” Man ya Duncan i talem tu se: “Taem [man blong raetem stori ya] i tokbaot ol man we oli kam stanap long fored blong Fero, hem i talem ol fasin we oli mekem blong soemaot respek, mo hem i yusum ol stret tok tu. Ol samting ya i sem mak nomo long samting we oli mekem long haos blong king blong Ijip bifo.”

Wok blong mekem brikis. Long taem ya we ol man Isrel oli stap wok slef long Ijip, oli wokem ol brikis long graon. Mo oli putum drae gras insaed long ol brikis ya, blong holem gud graon. (Eksodas 1:14; 5:6-18)a Wan buk we oli raetem sam yia i pas finis, (Ancient Egyptian Materials and Industries) i tokbaot wok ya se: “[Wok blong mekem brikis] i bigwan moa long Ijip i bitim klosap olgeta narafala ples. Long Ijip, oli stap yusum yet ol brikis we oli draemap long san, blong bildim ol haos blong olgeta, olsem we oli yusum long taem bifo.” Mo tu, buk ya i tokbaot “fasin blong ol man Ijip blong putum drae gras insaed long ol brikis we oli wokem.” Samting ya i soemaot se save ya we Baebol i givim i stret nomo.

Oli sevem mustas blong olgeta. Ol man Isrel bifo oli no sevem mustas blong olgeta. Be Baebol i talem se Josef i sevem mustas blong hem, bifo we hem i go stanap long fored blong Fero. (Jenesis 41:14) ?From wanem hem i mekem olsem? Hem i folem kastom mo fasin we ol man Ijip oli mekem blong soemaot respek. Ol man Ijip oli ting se sipos man i gat hea long fes blong hem, hem i no klin. Wan buk (Everyday Life in Ancient Egypt) i talem se: “[Ol man Ijip] oli praod long fasin blong olgeta blong sevem mustas blong olgeta, from we long tingting blong olgeta hemia i klin fasin.” Ol man blong digim graon oli faenem sam gref blong bifo, nao long ol gref ya, i gat ol resa, ol smosmol pinses, ol glas blong lukluk fes, wetem ol smosmol bokis we oli putum ol samting ya long hem. I klia se Moses i lukaot gud blong givim ol smosmol save we i stret mo i klia, long ol stori we hem i raetem. Mo ol narafala man blong raetem Baebol we oli tokbaot ol samting we oli hapen long Ijip bifo, olgeta oli mekem sem mak olsem Moses.

Ol bisnes. Jeremaea i raetem tufala buk ya Fas King mo Seken King. Long tufala buk ya, hem i talem sam spesel save long saed blong bisnes we King Solomon i mekem. Hem i salem ol hos mo kat blong faet oli go long ol man Ijip mo Het. Kat blong faet, “oli salem tri handred taosen vatu long wan, mo praes blong hos, oli salem seventi faef taosen vatu long wan.” Ale, folem samting ya we Baebol i talem, praes blong kat blong faet i fo taem antap long praes blong hos.—1 King 10:29.

Man Gris ya Herodotus i raetemdaon ol samting we oli hapen long taem bifo. Wan buk (Archaeology and the Religion of Israel) i tokbaot sam samting we Herodotus i raetem mo ol samting we ol man oli digimaot long graon. Buk ya i talem se ol samting ya oli pruvum se long taem blong rul blong King Solomon, bigfala bisnes blong salem ol hos mo kat blong faet i gohed strong, mo ol man oli winim plante mane long hem. Buk ya i talem sem samting we Baebol i talem, long saed blong “rul we ol man oli folem, hemia se praes blong fo . . . hos i sem mak long praes blong wan kat blong faet blong ol man Ijip.”

Ol faet. Jeremaea mo Esra, tufala i tokbaot we King Sisak blong Ijip i kam mekem faet agensem Juda. Tufala i talem se samting ya i hapen “long taem ya we King Rehoboam [blong Juda] i rul, long namba faef yia blong hem,” hemia long yia 993 B.K.T.b (1 King 14:25-28; 2 Kronikel 12:1-12) Blong plante yia, i gat wan buk nomo we i tokbaot faet ya, hemia Baebol. Biaen, ol man oli faenem wan pija we sam man oli bin katem long wol blong wan haos prea long Ijip, long ples ya Karnak (long taem bifo oli kolem ples ya se Tebes).

Hem i wan pija blong Sisak, we i stap stanap long fored blong god ya Amon. Sisak i stap leftemap han blong hem blong kilim ol man we hem i winim olgeta long faet. Mo tu, oli raetem ol nem blong ol taon blong Isrel we oli winim. Plante long ol nem ya, oli sem mak long ol ples we Baebol i tokbaot. Hanraet ya i tokbaot ‘graon blong Ebram’ tu. Hemia fastaem we wan hanraet blong ol man Ijip i tokbaot man ya Ebraham, we Baebol i talem se hem i laef long taem bifo.—Jenesis 25:7-10.

I klia se ol man we oli raetem Baebol oli no raetemdaon ol giaman stori. Oli save se oli stap mekem wan tabu wok long fes blong God. Ale oli raetemdaon trutok, nating se samtaem oli mas raetem samting we i mekem olgeta oli sem, olsem taem oli raetem se Sisak i winim Juda. Ol tok ya we i no haedem ol mastik blong olgeta, i defren olgeta long ol olfala hanraet blong ol man Ijip. Olgeta ya oli no raetem wan samting we i save mekem ol haeman no manples blong olgeta oli sem, be oli ademap smosmol blong mekem ol stori blong olgeta oli saon gud nomo.

Yumi Save Trastem Ol Profet Tok Blong Baebol

Jeova God, we Baebol i kamaot long hem, hem nomo i naf blong talemaot tru wanem samting we bambae i hapen yet. Yumi save tingbaot ol tok we God i givim long Jeremaea blong talemaot long saed blong tufala taon ya blong Ijip, nem blong tufala, Memfis mo Tebes. Memfis, we narafala nem blong hem Nof, fastaem hem i wan bigfala taon long saed blong bisnes, politik, mo ol jos. Be God i talem se: “Ol enemi bambae oli kam spolemgud taon ya Memfis, we bambae i stap nating nomo, i no moa gat man i stap long hem.” (Jeremaea 46:19) Mo hemia nao samting we i hapen. Wan buk (In the Steps of Moses the Lawgiver) i talem se, ol man Arab we oli winim taon ya Memfis, oli stilim “ol ston we oli stap, afta we oli spolem bigfala taon ya.” Ol man Arab oli mekem taon ya i kam ples blong olgeta blong digim ol ston. Buk ya i talem tu, se naoia, “long ples ya we olfala taon ya i bin stap long hem, i no moa gat wan ston i stap.”

Sem samting i hapen long taon ya Tebes mo long ol god blong hem we oli no gat paoa nating. Fastaem oli kolem taon ya se No-amon we sot nem blong hem se No. Long taem ya, hem i bigfala taon blong Ijip, mo i stamba ples blong wosip blong god ya Amon. Jeova i tokbaot taon ya se: “Bambae mi givim panis long god ya Amon, . . . Mo bambae mi panisim yufala evriwan long Ijip, wetem ol god blong yufala . . . Mo king blong yufala, bambae mi tekem hem wetem yufala . . . mi putum yufala long han blong . . . King Nebukadnesa blong Babilonia.” (Jeremaea 46:25, 26) Olsem profet tok ya i talem, king blong Babilonia i winim Ijip mo bigfala taon blong hem No-amon. Long yia 525 B.K.T., king blong Pesia, nem blong hem Cambyses 2, i kam agensem taon ya bakegen. Afta long taem ya, taon ya i lusum paoa blong hem sloslo, go kasem taem we ol man Rom oli kam spolem gud. Yes, ol profet tok blong Baebol oli tru oltaem. I no gat wan narafala buk we i save talemaot ol profet tok olsem. Samting ya i mekem se yumi bilif strong long ol profet tok we bambae oli mas kamtru yet.

Wan Promes We Yu Save Trastem

Moses i raetemdaon faswan profet tok blong Baebol long taem ya we Ijip i stap rul.c Profet tok ya i stap long Jenesis 3:15. Hem i talem se God bambae i mekem ‘sam pikinini oli kamaot biaen.’ Olgeta bambae oli spolem gud Setan mo ‘ol pikinini blong hem,’ hemia ol man we oli folem ol rabis fasin blong Setan. (Jon 8:44; 1 Jon 3:8) Faswan long ‘ol pikinini ya’ blong God, hemia Mesaea Jisas Kraes.—Luk 2:9-14.

Rul blong Kraes bambae i kasem olgeta ples blong wol. Bambae hem i tekemaot ol nogud fasin mo ol gavman blong man we oli stap mekem i strong tumas long ol man. Bambae i no moa gat fasin ya we “sam man oli gat paoa, mo ol narafala man oli stap aninit long olgeta, oli stap harem nogud.” (Prija 8:9) Long taem bifo, Josua i lidim ol man Isrel oli go long Promes Lan. Long sem fasin, Jisas bambae i lidim “wan bigfala kampani” blong ol man we oli ona gud long God, oli go long wan Promes Lan we i moa gud olgeta. Hemia wol ya we bambae i klin mo i kam paradaes.—Revelesen 7:9, 10, 14, 17, NW; Luk 23:43, NW.

Nambawan promes ya i mekem yumi tingbaot wan narafala profet tok we oli raetemdaon long taem ya we Ijip i rul. Profet tok ya i stap long Job 33:24, 25, mo i talem se God bambae i tekemaot ol man long beregraon. Yes, God bambae i mekem olgeta oli laef bakegen. Taem God i spolem ol rabis man, bambae hem i sevem plante man. Mo plante milian dedman bambae oli joen wetem olgeta, taem oli laef bakegen. Olgeta ya tu oli save kasem laef we i no save finis long paradaes long wol. (Ol Wok 24:15) Revelesen 21:3, 4 i talem se: “God i mekem ples blong hem wetem ol man. . . . Hem bambae i ravemaot wota blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from man we i ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem.”

[Ol futnot]

a Sipos yu yu no gat wan Baebol, yu save lukluk Intenet mo jekem ol vas long web saet ya www.watchtower.org. Long ples ya, bambae yu luk wan bokis we nem blong hem se,“Read the Bible Online” (“Yu Save Ridim Baebol Long Intenet”).

b B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

c God i talemaot profet tok blong Jenesis 3:15 long garen blong Iden, mo Moses i raetemdaon biaen.

[Bokis/Tok blong pija long pej 30]

STON BLONG MERNEPTAH

Long yia 1896, ol man blong digim graon oli faenem wan olfala haos prea blong ol man Ijip, we oli bin berem sam man long hem. Insaed long haos prea ya, oli faenem wan blak ston we oli kolem Ston blong Merneptah. I gat ol hanraet long ston ya we i tokbaot sam bigfala wok we King Merneptah blong Ijip i mekem. Ol man oli talem se king ya i rul long ol yia 1200 B.K.T. Long ston ya, oli katem ol tok blong wan singsing blong jos. Sam long ol tok ya hemia: “Oli spolem gud Isrel, laen blong hem i no moa gat.” Long olgeta hanraet blong ol man Ijip bifo, hemia nomo i tokbaot Isrel. Mo tu, bifo long taem ya we ol man Ijip oli katem ston ya, hanraet blong Baebol nomo i tokbaot Isrel.

Oli katem ston ya long taem blong ol jaj long Isrel, we buk blong Jajes long Baebol i tokbaot. Ol hanraet blong ol king blong Ijip oli tokbaot ol gudfala samting nomo we i leftemap olgeta. Be buk blong Jajes i tokbaot ol gudfala samting mo ol nogud samting tu we ol man Isrel oli mekem. Long saed blong ol mastik blong ol man Isrel, Jajes 2:11, 12 i talem se: “Ol laen blong Isrel oli stat mekem ol samting nogud long fes blong Hae God, mo oli stat mekem wosip long ol pija blong god ya Bal [god blong ol man Kenan]. Hae God i . . . bin tekemaot olgeta long Ijip, be oli no moa mekem wosip long hem.” Long olgeta haf blong Baebol, yumi luk sem fasin ya, we ol man oli no traem haedem ol mastik blong olgeta.

[Credit Line]

Todd Bolen/Bible Places.com

[Tok blong pija long pej 28]

Long Ijip, oli yusum yet ol brikis we oli putum drae gras insaed long olgeta mo oli draemap long san

[Tok blong pija long pej 28]

Resa mo glas blong lukluk fes, we ol man Ijip oli yusum blong katem mustas blong olgeta

[Tok blong pija long pej 28]

Nem blong ol taon blong Isrel we Ijip i winim, oli stap long pija ya long taon blong Karnak

[Tok blong pija long pej 28, 29]

Oli faenem bigfala aedol ya we i foldaon finis, i stap klosap long taon ya Memfis. Fastaem, aedol ya i hae olsem 12 meta

[Credit Line blong pija long pej 27]

Egypt, Pharaoh; and Rome, Nero: Photograph taken by courtesy of the British Museum; Medo-Persia, wall relief: Musée du Louvre, Paris

[Credit Line blong pija long pej 28]

Shaving kit: © The Metropolitan Museum of Art/Art Resource, NY; Karnak relief: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.; Memphis statue: Courtesy Daniel Mayer/Creative Commons

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem