Paran—Ansenny ou zanfan depi zot lanfans
LABIB i dir: “Gete! Bann garson i en leritaz sorti kot Zeova; fri vant i en rekonpans.” (Ps. 127:3) I pa sirprenan alor ki bann paran Kretyen i akey zot nouvo ne avek bokou lazwa.
Apard ki lazwa, nesans en zanfan i anmenn bann gro responsabilite. Pour en zanfan grandi e vin en adilt an bonn sante, i bezwen manz regilyerman bann manze byen nourisan. Pour ki sa zanfan i pran vre ladorasyon o serye, i bezwen nouritir spirityel e paran i bezwen donn li gidans e enkilke dan li bann prensip Bondye. (Prov. 1:8) Kan ki zanfan i merit konmans ganny ansennyen e ki sa i devret enkli?
PARAN I BEZWEN LENSTRIKSYON
Annou egzamin sityasyon Manoa sorti dan tribi Dann, ki ti reste dan lavil Zora dan letan lontan Izrael. Lanz Zeova ti enform madanm Manoa ki ti steril ki i ti pou donn nesans en garson. (Ziz 13:2, 3) Manoa sa zonm fidel ek son madanm ti san dout vreman kontan pour tann sa nouvel. Me, zot ti annan serten konsern. Alor, Manoa ti priye: “Ekskiz mwan Zeova. Silvouple les sa zonm vre Bondye ki ou’n fek anvoye, vin ankor kot nou e enstri nou ki nou devret fer avek sa zanfan ki pou ne.” (Ziz 13:8) Manoa ek son madanm ti enkyet akoz zot ti anvi konnen ki mannyer zot ti pou elve zot zanfan. San dout, zot ti ansenny zot garson Sanmson lalwa Bondye e zot ti reisi dan zot zefor. Labib i dir ki “avek letan, lespri Zeova ti pous [Sanmson].” I pour sa rezon ki Sanmson ti fer bann travay pwisan konman en ziz an Izrael.—Ziz 13:25; 14:5, 6; 15:14, 15.
Depi ki laz en zanfan i devret konmans ganny ansennyen? ‘Depi lanfans’ Timote ti ganny ansennyen “Lekritir sakre” par son manman Enis ek son gran manman Lois. (2 Tim. 1:5; 3:15) Wi, Timote ti konmans ganny ansennyen Lekritir depi byen boner dan son lanfans.
I saz ki bann paran Kretyen i priye pour ganny gidans e plàn davans pour ki zot a kapab konmans ansenny zot zanfan ‘depi lanfans.’ Proverb 21:5 i dir: “Bann plan sa enn ki devoue i sirman annan en lavantaz.” Avan nesans zot zanfan, bann paran pou san dout prepar zot byen. Petet zot pou menm fer en lalis bann keksoz ki sa pti baba pou bezwen. I osi vreman enportan pour plàn bann aktivite spirityel. Zot bi i devret pour ansenny zot pti baba depi byen boner.
Sa liv Early Childhood Counts—A Programming Guide on Early Childhood Care for Development i dir: “Sa bann mwan zis apre nesans i enportan pour devlopman servo en pti baba. Sa letan, lakantite sinaps, setadir sa bann konneksyon ki zwenn ansanm pour permet laprantisaz, i ogmant ven fwa plis.” Pa i saz pour bann paran profit byen sa pti lespas letan kot zot zanfan pe devlope mantalman pour konmans fer antre dan zot lespri bann panse ek valer spirityel!
En manman ki osi pionye ordiner i dir sa lo son pti fiy: “Mon ti konmans anmenn li avek mwan dan predikasyon depi ki i ti annan zis en mwan. Menm si i pa ti konpran tou sa ki ti pe pase, mon krwar ki lefet ki i ti avek mwan ler mon ti pe prese sa in annan en bon lefe lo li. Ler i ti annan de-z-an, i ti santi li alez pour ofer trak avek bann dimoun ki i ti rankontre dan predikasyon.”
Ler nou ansenny nou zanfan depi ptipti, sa i prodwir bon rezilta. Me, bann paran i vwar ki i en defi pour donn lenstriksyon spirityel zot zanfan.
“SERVI BYEN TOU BANN LOKAZYON”
En zanfan ki kontan bouze oubyen ki napa en gran konsantrasyon i kapab fer lavi bann paran difisil. En zanfan i kapab pe konsantre lo en keksoz e en sel kou i konsantre lo en lot keksoz. Apre tou, zot kirye e pe esey dekouver zot lanvironnman. Ki paran i kapab fer pour ed zot zanfan konsantre lo sa ki zot pe esey ansenny li?
Annou egzamin sa ki Moiz ti dir. Deterononm 6:6, 7 i dir: “Sa bann parol ki mon pe dir ou ozordi, i bezwen dan ou leker; ou bezwen fer zot antre dan ou garson e koz lo la ler ou pe asize dan ou lakaz, ler ou pe marse lo semen, ler ou pe alonze e ler ou leve.” Sa mo Ebre ki’n ganny tradwir “fer antre” i donn sa lide ansennyen par repet souvan. En pti zanfan i parey en pti pye dibwa ki bezwen ganny aroze regilyerman. Vi ki repetisyon i ed bann adilt pour rapel bann keksoz enportan, sa pou sirman ed ou bann pli pti zanfan osi.
Paran i bezwen pas letan avek bann zanfan pour ansenny zot laverite lo Bondye. Dan sa lemonn kot tou keksoz i al vit, i kapab difisil pour met letan dekote. Me zapot Pol ti donn sa konsey: “Servi byen tou bann lokazyon” pour fer bann aktivite Kretyen ki vreman enportan. (Efe. 5:15, 16) Ki mannyer sa i kapab ganny fer? I ti en defi pour en ansyen ki son madanm i pionye ordiner e ki annan en progranm byen sarze trouv sa bon balans ant elve en zanfan, desarz bann responsabilite spirityel, ek son travay. Ki mannyer zot ti kapab fer letan pour elve zot fiy? Sa papa i dir: “Tou le bomaten avan al travay, mwan ek mon madanm nou lir liv Mon liv zistwar Labib avek li oubyen dan sa pti liv Egzamin Labib sak zour. Aswar nou fer sir ki nou lir avek li avan ki i al dormi, e ler nou al prese, nou anmenn li avek nou. Nou pa anvi neglize pour pas sa bann letan avek li dan bann premye staz son lavi.”
“BANN ZENN GARSON I PAREY BANN DART”
Sertennman nou anvi ki nou zanfan i grandi pour vin bann adilt responsab. Me, rezon prensipal akoz nou elve nou zanfan se pour ki zot devlop lanmour pour Bondye dan zot leker.—Mark 12:28-30.
Psonm 127:4 i dir: “Bann zenn garson i parey bann dart dan lanmen en zonm for.” Alor, zanfan i parey bann dart ki devret ganny vize zis lo son target. En dimoun ki tir fles pa kapab reatrap sa dart enn fwa ki i’n kit son fles. Bann paran i annan “bann dart,” setadir zot zanfan zis pour en ptigin letan. Zot devret servi sa letan pour fer antre bann prensip Bondye dan lespri ek leker zot zanfan.
Ler i ti pe koz lo son bann zanfan spirityel, zapot Zan ti ekrir: “Napa en pli gran lazwa pour mwan ki ler mon tande ki mon bann zanfan i swiv laverite.” (3 Zan 4) Bann paran Kretyen i kapab eksprim menm lapresyasyon ler zot vwar zot zanfan pe “swiv laverite.”
[Portre lo paz 15]
[Portre lo paz 17]
Manoa ti priye pour ganny lenstriksyon lo konman pour elve sa zanfan ki ti pou ne