LETID 29
Bon Kalite Lavwa
PA ZIS sa ki ganny dir ki enfliyans dimoun bokou me osi lafason ki i ganny dir. Si en dimoun pe koz avek ou avek en lavwa agreab, zantiy, amikal e bon, eski pa i vre ki ou pou pli pare pour ekout favorableman ki si son lavwa pa manifeste santiman oubyen paret brit?
Devlop en bon kalite lavwa i pa antyerman depan lo serten teknik avek nou lavwa. I kapab osi enkli personnalite en dimoun. Anmezir ki en dimoun i progrese dan son konnesans ek laplikasyon laverite Labib, bann sanzman i vin evidan dan lafason ki i koze. Bann tel kalite divin parey lanmour, lazwa, ek labonte i ganny reflekte dan son lavwa. (Gal. 5:22, 23) Ler i vreman konsernen pour lezot, son lavwa i demontre sa. Ler rekonesans i ranplas en manni pour konplent toulezour, bann mo ek ton lavwa ki ganny servi i endik sa sanzman. (Lam. 3:39-42; 1 Tim. 1:12; Zid 16) Menm ler ou pa konpran sa langaz ki pe ganny koze, si en dimoun pe koz dan en ler arogan, ki mank tolerans, kritik, e brit, e en lot dimoun ler i koze i donn lenpresyon limilite, pasyans, bonte, ek lanmour, i pa difisil pour ou remark diferans.
Dan serten ka en dimoun i kapab annan en lavwa ki pa tre agreab akoz en maladi ki’n andomaz son larenks oubyen en defo fizik ki i’n erite. Sa bann kondisyon i kapab sitan sever ki zot pa pou ganny konpletman korize dan sa sistenm. Toutfwa, aprann servi lorgann koze byen i souvan kapab fer en amelyorasyon.
Premyerman i enportan pour rekonnet ki bann karakteristik lavwa i varye avek en dimoun pour en lot. Ou lobzektif i pa devret pour devlop en lavwa ki rezonn parey pour en lot dimoun. Plito, devlop potansyel ou prop lavwa, avek son bann prop kalite inik. Kwa ki kapab ed ou pour fer sa? I annan de keksoz prensipal ki esansyel.
Kontrol byen ou Respirasyon. Pour pli meyer rezilta dan servi ou lavwa, ou bezwen annan sifizaman ler ansanm avek en bon kontrol lo respirasyon. San sa de keksoz, ou lavwa i kapab paret mank lafors e fer ou rat rate dan ou prezantasyon.
Pli gran porsyon poumon i pa kot pwatrin i konmanse; sa landrwa i pli gran senpleman akoz bann lezo zepol. Okontrer, poumon i pli larz zis parlao dyafranm. Atase avek bann kot ki sitye pli ba, dyafranm i separ pwatrin avek vant.
Si ou ranpli selman sa bout anler ou poumon ler ou pran respirasyon, ou pou perdi lalenn vitman. Ou lavwa pou mank lafors, e ou pou fatig fasilman. Pour byen respire, ou bezwen asize oubyen debout drwat e tenir ou zepol deryer. Ler ou pran respirasyon pour koze fer en zefor konsyansye pour evite elarzi selman porsyon pli anler ou pwatrin. Ranpli porsyon pli ba ou poumon premye. Ler sa porsyon i plen, ou bann kot ki sitye pli ba pou elarzi lo kote. Anmenmtan, dyafranm pou desann anba, e zantiman deplas lestoman ek zentesten, sa pou fer ou santi presyon ou sang oubyen lezot lenz lo ou vant. Me poumon pa dan vant; zot reste dan bann kot. Fer sa leksperyans, met en lanmen lo sak kote ou bann kot ki sitye pli ba. Aprezan pran en gran respirasyon. Si ou pe byen respire, ou pa pou anmas ou vant e lev ou zepol. Plito, ou pou santi ou bann kot pe mont en pti pe anler e deor.
Apre, travay lo kontrol ler ki ou retire. Pa gat sa sours ler par les li sape en sel kou. Retir li ptit-a-pti. Pa esey kontrol li par ser ou lagorz. Sa pou fer ou lavwa paret sere oubyen kree en ton o ki abnormal. Presyon bann misk dan vant ek bann misk ant bann kot i retir ler, tandis ki dyafranm i enfliyans lavites ki ler i ganny retire.
Zis parey en atlet i antrennen pour en lakours, alor par legzersis en orater i kapab devlop bon kontrol lo respirasyon. Debout drwat avek zepol deryer, pran respirasyon pour ranpli porsyon pli ba poumon, e gradyelman larg respirasyon anmenmtan ki ou kont dousman e fasilman pli kantite ki ou kapab lo en sel lalenn. Apre egzers lir aotvwa pandan ki ou respir dan sa menm fason.
Relaks bann Misk. En lot keksoz esansyel pour en bon kalite lavwa se sa—relaks! I vreman enkrwayab ki kantite ou kapab amelyore si ou aprann relaks ler ou pe koze. Lespri osi byen ki lekor i devret relaks, akoz presyon mantal i met bann misk anba presyon.
Par annan en bon pwenn-vi lo ou lodyans i fer ou relaks mantalman. Si zot bann dimoun ki ou rankontre dan predikasyon, rapel ki menm si ou’n etidye Labib pour selman detrwa mwan, ou konn keksoz valab lo plan Zeova ki ou kapab partaz avek zot. E ou pe vizit zot akoz zot bezwen led ki swa zot realiz sa oubyen non. Parkont, si ou pe koz dan en Lasal Rwayonm, laplipar dimoun ki dan ou lodyans i pep Zeova. Zot ou bann zanmi, e zot anvi ou reisi. Napa okenn lezot orater ki koz devan en lodyans ki amikal e annan lanmour parey nou fer regilyerman.
Relaks bann misk lagorz par konsantre lo sa bann misk e konsyansyezman fer zot mwen sere. Rapel ki ou bann lakord vokal i vibre kan ler i pas devan zot. Ton lavwa i sanze anmezir ki sa bann misk lagorz i vin sere oubyen relaks, zis parey ton en lakord gitar oubyen en vyelon i sanze ler i ganny sere oubyen vin las. Ler ou relaks lakord vokal, ton i desann. Par relaks bann misk lagorz i osi ede pour gard bann pasaz nazal ouver, e sa pou definitivman annan en lefe lo kalite ou lavwa.
Relaks ou lekor antye—ou zenou, ou lanmen, ou zepol, ou likou. Sa pou kontribye pour anplifye ou lavwa e donn li abilite pour ariv pli lwen. Lekor antye i kapab anmenn e anplifye ou lavwa, me sa i ganny anpese si ou lekor i anba presyon. Ton lavwa, ki ganny prodwir dan larenks, i pa zis rezonn dan bann trou nennen me osi kont striktir lezo pwatrin, ledan, pale, e bann saynes. Tousala i kapab kontribye anver en pli bon sonorite. Si ou met en pwa lo en bord rezonnen en gitar, sa pou touf son ki sorti dan sa gitar, nanryen pa devret anpes parwa sa gitar vibre pour li kapab byen rezonnen. I parey avek bann striktir lezo nou lekor, ki ganny tenir ferm par bann misk. Avek sonorite ou pou kapab byen varye ou lavwa e eksprim bann pti diferans dan santiman. Ou pou kapab adres en gran lodyans san fors ou lavwa.