Watchtower BIBLIOTEK LO ENTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LO ENTERNET
Kreol Seselwa
  • LABIB
  • PIBLIKASYON
  • RENYON
  • be letid 29 p. 181-p. 185 par. 3
  • Bon kalite Lavwa

Sa video pa disponib.

I annan en problenm avek sa video.

  • Bon kalite Lavwa
  • Benefisye atraver ledikasyon Lekol Minister Teokratik
  • Dokiman ki koz lo menm size
  • Koz klerman
    Benefisye atraver ledikasyon Lekol Minister Teokratik
  • Fer atansyon ‘Lavwa bann Etranze’
    Latour Veyer pe anons Rwayonm Bondye—2004
Benefisye atraver ledikasyon Lekol Minister Teokratik
be letid 29 p. 181-p. 185 par. 3

LETID 29

Bon Kalite Lavwa

Ki ou bezwen fer?

Amelyor ou lavwa, non pa par kopi lavwa en lot dimoun, me par respir byen e relaks bann misk.

Akoz i enportan?

Bon kalite lavwa i ed lezot pour relaks e ekout ou avek plezir. Move kalite lavwa i anpes en bon kominikasyon, e i kapab fristre sa orater ek lodyans.

PA ZIS sa ki ganny dir ki enfliyans dimoun bokou me osi lafason ki i ganny dir. Si en dimoun pe koz avek ou avek en lavwa agreab, zantiy, amikal e bon, eski pa i vre ki ou pou pli pare pour ekout favorableman ki si son lavwa pa manifeste santiman oubyen paret brit?

Devlop en bon kalite lavwa i pa antyerman depan lo serten teknik avek nou lavwa. I kapab osi enkli personnalite en dimoun. Anmezir ki en dimoun i progrese dan son konnesans ek laplikasyon laverite Labib, bann sanzman i vin evidan dan lafason ki i koze. Bann tel kalite divin parey lanmour, lazwa, ek labonte i ganny reflekte dan son lavwa. (Gal. 5:22, 23) Ler i vreman konsernen pour lezot, son lavwa i demontre sa. Ler rekonesans i ranplas en manni pour konplent toulezour, bann mo ek ton lavwa ki ganny servi i endik sa sanzman. (Lam. 3:39-42; 1 Tim. 1:12; Zid 16) Menm ler ou pa konpran sa langaz ki pe ganny koze, si en dimoun pe koz dan en ler arogan, ki mank tolerans, kritik, e brit, e en lot dimoun ler i koze i donn lenpresyon limilite, pasyans, bonte, ek lanmour, i pa difisil pour ou remark diferans.

Dan serten ka en dimoun i kapab annan en lavwa ki pa tre agreab akoz en maladi ki’n andomaz son larenks oubyen en defo fizik ki i’n erite. Sa bann kondisyon i kapab sitan sever ki zot pa pou ganny konpletman korize dan sa sistenm. Toutfwa, aprann servi lorgann koze byen i souvan kapab fer en amelyorasyon.

Premyerman i enportan pour rekonnet ki bann karakteristik lavwa i varye avek en dimoun pour en lot. Ou lobzektif i pa devret pour devlop en lavwa ki rezonn parey pour en lot dimoun. Plito, devlop potansyel ou prop lavwa, avek son bann prop kalite inik. Kwa ki kapab ed ou pour fer sa? I annan de keksoz prensipal ki esansyel.

Kontrol byen ou Respirasyon. Pour pli meyer rezilta dan servi ou lavwa, ou bezwen annan sifizaman ler ansanm avek en bon kontrol lo respirasyon. San sa de keksoz, ou lavwa i kapab paret mank lafors e fer ou rat rate dan ou prezantasyon.

Pli gran porsyon poumon i pa kot pwatrin i konmanse; sa landrwa i pli gran senpleman akoz bann lezo zepol. Okontrer, poumon i pli larz zis parlao dyafranm. Atase avek bann kot ki sitye pli ba, dyafranm i separ pwatrin avek vant.

Si ou ranpli selman sa bout anler ou poumon ler ou pran respirasyon, ou pou perdi lalenn vitman. Ou lavwa pou mank lafors, e ou pou fatig fasilman. Pour byen respire, ou bezwen asize oubyen debout drwat e tenir ou zepol deryer. Ler ou pran respirasyon pour koze fer en zefor konsyansye pour evite elarzi selman porsyon pli anler ou pwatrin. Ranpli porsyon pli ba ou poumon premye. Ler sa porsyon i plen, ou bann kot ki sitye pli ba pou elarzi lo kote. Anmenmtan, dyafranm pou desann anba, e zantiman deplas lestoman ek zentesten, sa pou fer ou santi presyon ou sang oubyen lezot lenz lo ou vant. Me poumon pa dan vant; zot reste dan bann kot. Fer sa leksperyans, met en lanmen lo sak kote ou bann kot ki sitye pli ba. Aprezan pran en gran respirasyon. Si ou pe byen respire, ou pa pou anmas ou vant e lev ou zepol. Plito, ou pou santi ou bann kot pe mont en pti pe anler e deor.

Apre, travay lo kontrol ler ki ou retire. Pa gat sa sours ler par les li sape en sel kou. Retir li ptit-a-pti. Pa esey kontrol li par ser ou lagorz. Sa pou fer ou lavwa paret sere oubyen kree en ton o ki abnormal. Presyon bann misk dan vant ek bann misk ant bann kot i retir ler, tandis ki dyafranm i enfliyans lavites ki ler i ganny retire.

Dyagranm lo paz 183

Zis parey en atlet i antrennen pour en lakours, alor par legzersis en orater i kapab devlop bon kontrol lo respirasyon. Debout drwat avek zepol deryer, pran respirasyon pour ranpli porsyon pli ba poumon, e gradyelman larg respirasyon anmenmtan ki ou kont dousman e fasilman pli kantite ki ou kapab lo en sel lalenn. Apre egzers lir aotvwa pandan ki ou respir dan sa menm fason.

Relaks bann Misk. En lot keksoz esansyel pour en bon kalite lavwa se sa—relaks! I vreman enkrwayab ki kantite ou kapab amelyore si ou aprann relaks ler ou pe koze. Lespri osi byen ki lekor i devret relaks, akoz presyon mantal i met bann misk anba presyon.

Par annan en bon pwenn-vi lo ou lodyans i fer ou relaks mantalman. Si zot bann dimoun ki ou rankontre dan predikasyon, rapel ki menm si ou’n etidye Labib pour selman detrwa mwan, ou konn keksoz valab lo plan Zeova ki ou kapab partaz avek zot. E ou pe vizit zot akoz zot bezwen led ki swa zot realiz sa oubyen non. Parkont, si ou pe koz dan en Lasal Rwayonm, laplipar dimoun ki dan ou lodyans i pep Zeova. Zot ou bann zanmi, e zot anvi ou reisi. Napa okenn lezot orater ki koz devan en lodyans ki amikal e annan lanmour parey nou fer regilyerman.

Relaks bann misk lagorz par konsantre lo sa bann misk e konsyansyezman fer zot mwen sere. Rapel ki ou bann lakord vokal i vibre kan ler i pas devan zot. Ton lavwa i sanze anmezir ki sa bann misk lagorz i vin sere oubyen relaks, zis parey ton en lakord gitar oubyen en vyelon i sanze ler i ganny sere oubyen vin las. Ler ou relaks lakord vokal, ton i desann. Par relaks bann misk lagorz i osi ede pour gard bann pasaz nazal ouver, e sa pou definitivman annan en lefe lo kalite ou lavwa.

Relaks ou lekor antye—ou zenou, ou lanmen, ou zepol, ou likou. Sa pou kontribye pour anplifye ou lavwa e donn li abilite pour ariv pli lwen. Lekor antye i kapab anmenn e anplifye ou lavwa, me sa i ganny anpese si ou lekor i anba presyon. Ton lavwa, ki ganny prodwir dan larenks, i pa zis rezonn dan bann trou nennen me osi kont striktir lezo pwatrin, ledan, pale, e bann saynes. Tousala i kapab kontribye anver en pli bon sonorite. Si ou met en pwa lo en bord rezonnen en gitar, sa pou touf son ki sorti dan sa gitar, nanryen pa devret anpes parwa sa gitar vibre pour li kapab byen rezonnen. I parey avek bann striktir lezo nou lekor, ki ganny tenir ferm par bann misk. Avek sonorite ou pou kapab byen varye ou lavwa e eksprim bann pti diferans dan santiman. Ou pou kapab adres en gran lodyans san fors ou lavwa.

KONMAN PAROL I GANNY PRODWIR

Baz tou son vokal i lakantite ler ki ou fer sorti dan ou poumon. Poumon i azir konman laponp ki pous ler atraver tiyo ler dan larenks, oubyen bwat lavwa, ki dan milye ou lagorz. Dan ou bwat lavwa, lo sak kote, i annan de pti lepeser misk ki ganny apele lakord vokal. Se sirtou zot ki responsab pour prodwir son. Sa bann lepeser misk i ouver e ferm sa pasaz ler atraver larenks pour les ler antre sorti osi byen pour anpes lobze endezirab antre dan poumon. Dan respirasyon normal, anmezir ki ler i pas devan lakord vokal napa okenn son ki ganny prodwir. Me ler en dimoun i oule koze, bann misk i ser lakord vokal, e zot vibre anmezir ki ler ki sorti dan poumon i ganny forse pour pas devan zot. Sa i prodwir son.

Ler lakord vokal i ganny redi pli sere, zot vibre pli vit e bann son ton lavwa pli o i ganny prodwir. Lo lot kote, pli lakord vokal i relaks, bann ton i pli ba. Apre ki i kit larenks, sa son i antre dan parti pli o lagorz. Apre i pas dan labous ek pasaz nazal. Bann ton pli rafinen i ganny azoute pour modifye, anplifye e ranforsi sa premye ton ki’n ganny prodwir dan larenks. Pale ensi ki lalang, ledan, lalev ek lanmaswar i zwenn ansanm pour diviz sa bann son ki pe vibre, ki sorti dan laform parol ki kapab konpran.

Lavwa imen i en keksoz merveye, ler nou konsider lakantite keksoz ki nou kapab fer avek nou lavwa, napa okenn lenstriman ki zonm in fer ki egal avek li. I annan abilite pour eksprim bann santiman ek lemosyon depi lanmour, tandres ziska laenn, vyolan e brit. Ler i ganny byen devlope e formen, lavwa i kapab prodwir en gran varyete son e kapab delivre pa selman zoli son mizikal me osi bann fason koze ki tousan.

SIRMONT PROBLENM SPESIFIK

En lavwa feb. En lavwa fen i pa neseserman enn ki feb. Si i varye dan en fason agreab, lezot i kapab ekout sa lavwa avek plezir. Me pour vin efikas, sa lavwa i bezwen annan sifizaman volim.

Pour amelyor distans ki ou lavwa i ale, ou bezwen amelyor son sonorite. Pour kapab fer sa ou bezwen aprann relaks ou lekor antye, parey in ganny dekrir dan sa leson. Konsyansyezman relaks ou lekor, osi byen ki egzers ou lavwa par sant avek labous demi fermen i kapab ede osi. Lalev i devret selman pe tous kanmarad lezerman, pa pez sere ansanm. Anmezir ki ou sante, santi bann vibrasyon dan ou latet ek ou pwatrin.

Parfwa en lavwa i paret feb oubyen sere akoz sa dimoun i malad oubyen i pa’n dormi ase. Sirman, si sa sitiasyon i amelyore, lavwa pou amelyore.

En lavwa ki annan en ton tro o. Bokou tansyon lo lakord vokal i lev ton lavwa. En lavwa ki paret anba presyon i met bann ki pe ekoute anba presyon. Par relaks bann misk lagorz pour kapab redwir tansyon lo lakord vokal, ou kapab fer desann ou ton lavwa. Fer li konsyansyezman, egzers li dan konversasyon toulezour. Pran bann respirasyon profon i osi ede.

En lavwa ki rezonn dan nennen. Parler sa problenm i lakoz keksoz dan nennen, me sa i pa souvan leka. Parler par ser bann misk lagorz ek labous, en dimoun i ferm pasaz nennen ki fer pli difisil pour ler pas atraver libreman. An rezilta sa i fer vibrasyon dan nennen. Pour evit sa, i annan sa nesesite pour relaks.

En lavwa ki dir. En tel lavwa pa kree en lesanz amikal bann lide. I kapab fer per lezot.

Dan serten ka, en fakter debaz i sa nesesite pour en zefor kontinyel pour sanz personnalite. (Kol. 3:8, 12) Si sa in ganny fer, aplik bann konsey teknik pour amelyor lavwa i kapab ede. Relaks lagorz ek lanmaswar. Sa pou fer lavwa pli agreab e pou anpes deform lavwa par fors li atraver ledan.

KONMAN POUR AMELYORE

  • Devlop bann kalite personnalite en Kretyen.

  • Egzers respir byen, ranpli porsyon pli ba ou poumon.

  • Ler pe koze, relaks ou bann misk—ou lagorz, ou likou, ou zepol, ou lekor antye.

LEGZERSIS: (1) Sak zour pour en semenn pran detrwa minit e egzers respir dan en fason ki ou ranpli porsyon pli ba ou poumon. (2) Omwen enn fwa par zour pour en semenn, konsyansyezman relaks ou bann misk lagorz anmezir ki ou koze.

    Piblikasyon an Kreol Seselwa (2000-2026)
    Log out
    Log In
    • Kreol Seselwa
    • Share
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Regilasyon lizaz
    • Lenformasyon personnel
    • Bann paramet konfidansyel
    • JW.ORG
    • Log In
    Share