Nemoj oklijevati s krštenjem!

1. Koji su neki od razloga zašto se trebamo krstiti?

VOLIŠ li Jehovu, Boga koji ti je dao svaki dobar dar, pa i sam život? Želiš li pokazati da ga voliš? To najbolje možeš učiniti tako da mu predaš svoj život i krstiš se. Na taj način postat ćeš dio Jehovine obitelji. Otad ćeš pripadati Jehovi. Zato će te tvoj Otac i bliski prijatelj voditi kroz život i brinuti se za tebe (Psal. 73:24; Iza. 43:1, 2). Osim toga, kad se predaš Jehovi i krstiš, možeš se nadati vječnom životu (1. Petr. 3:21).

2. Što ćemo razmotriti u ovom članku?

² Da li možda zbog nečega oklijevaš krstiti se? Ako te nešto sprečava u tome, nisi jedini. I milijuni ljudi prije tebe morali su učiniti određene promjene u svom načinu ponašanja i razmišljanja kako bi se mogli krstiti. Oni sada revno i radosno služe Jehovi. Što možeš naučiti od nekih koji su se krstili u 1. stoljeću? Razmotrimo s kojim su se preprekama oni suočili i što možemo naučiti iz njihovog primjera?

SAMARIĆANI SU SE KRSTILI

3. Koje su prepreke neki Samarićani možda morali nadvladati da bi se mogli krstiti?

³ U Isusovo vrijeme Samarićani su bili pripadnici jedne vjerske sljedbe koji su živjeli blizu drevnog grada Šekema i u Samariji, sjeverno od Judeje. Prije nego što su se Samarićani mogli krstiti, trebali su upoznati i prihvatiti sve nadahnute knjige iz Božje Riječi. Samarićani su smatrali nadahnutima samo prvih pet knjiga Biblije – od Postanka do Ponovljenog zakona – a možda i Jošuinu knjigu. Međutim, na temelju Božjeg obećanja zapisanog u Ponovljenom zakonu 18:18, 19, Samarićani su očekivali dolazak Mesije (Ivan 4:25). Da bi se mogli krstiti, trebali su prihvatiti Isusa kao obećanog Mesiju. “Mnogi Samarićani” upravo su to i učinili (Ivan 4:39). Neki drugi možda su morali nadvladati duboko ukorijenjene predrasude koje su Samarićani općenito imali prema Židovima (Luka 9:52–54).

4. Prema Djelima apostolskim 8:5, 6, 14, kako su neki Samarićani reagirali kad im je Filip propovijedao?

⁴ Što je Samarićanima pomoglo da se krste? Kad im je Filip “počeo propovijedati o Kristu”, neki su Samarićani “prihvatili Božju riječ”. (Pročitaj Djela apostolska 8:5, 6, 14.) Propovjednik Filip bio je Židov, ali njima to nije smetalo. Spremno su ga slušali. Možda su se sjetili redaka iz Petoknjižja koji govore o tome da Bog nije pristran (Pnz. 10:17–19). U svakom slučaju, Samarićani su “obratili pomnu pažnju” onome što je Filip govorio o Kristu i prepoznali su jasne dokaze da ga je poslao Bog. Filip je činio i mnoga čuda, primjerice liječio je bolesne i istjerivao demone (Djela 8:7).

5. Što možeš naučiti od Samarićana?

⁵ Ti su Samarićani mogli odbaciti ono čemu ih je Filip htio poučiti zato što je on bio Židov ili zato što nikad prije nisu čuli ta učenja. Ali oni nisu dopustili da ih predrasude ili nedovoljno poznavanje Božje Riječi spriječe u tome da duhovno napreduju. Samarićani nisu oklijevali s krštenjem nakon što su se uvjerili da je ono čemu ih je Filip poučavao stvarno istina. Biblijski izvještaj kaže: “Kad su povjerovali Filipu, koji je objavljivao dobru vijest o Božjem kraljevstvu i o imenu Isusa Krista, krstili su se i muškarci i žene” (Djela 8:12). A kako je s tobom? Jesi li se uvjerio da je ono što piše u Božjoj Riječi istina? Jesi li uvjeren da Jehovini svjedoci ne robuju predrasudama i da se trude jedni drugima pokazivati iskrenu ljubav, koja je prepoznatljivo obilježje pravih kršćana? (Ivan 13:35). Ako je tako, nemoj oklijevati s krštenjem. Odvaži se na taj korak i budi siguran da će te Jehova blagosloviti.

6. Kako ti može koristiti Rubenov primjer?

⁶ Ruben iz Njemačke odrastao je u obitelji Jehovinih svjedoka. No kad je bio mlađi, sumnjao je u to da Jehova postoji. Kako je nadvladao svoje sumnje? Bilo mu je jasno da premalo zna o toj temi, pa je odlučio poduzeti nešto u vezi s tim. Rekao je: “Shvatio sam da trebam proučavati i suočiti se sa svojim sumnjama. Morao sam nekoliko puta proučavati o tome je li život nastao evolucijom.” Ruben je pročitao knjigu Postoji li Stvoritelj koji se brine za tebe? Ta je knjiga snažno utjecala na njega. Pomislio je: “Genijalno! Pa Jehova stvarno postoji!” I posjet našem glavnom sjedištu ostavio je snažan dojam na Rubena. Pomogao mu je da još više zavoli naše ujedinjeno međunarodno bratstvo. Nakon što se vratio u Njemačku, Ruben se krstio. Tada je imao 17 godina. Ako i ti imaš sumnje u vezi s nekim biblijskim učenjima, uhvati se s njima u koštac tako da istražuješ naše publikacije. Sumnje možeš nadvladati tako da dobro upoznaš Božju Riječ (Efež. 4:13, 14). A kad čuješ izvještaje o ljubavi i jedinstvu koji vladaju među Jehovinim slugama u drugim dijelovima svijeta te kad i u svojoj skupštini vidiš jasne dokaze te ljubavi i jedinstva, još ćeš više cijeniti i voljeti naše međunarodno bratstvo.

SAVAO IZ TARZA SE KRSTIO

7. Što je Pavao trebao promijeniti u svom načinu razmišljanja?

⁷ Razmotrimo primjer Savla iz Tarza. On je bio vrstan poznavatelj židovskog zakona i stjecao je sve ugledniji položaj u židovstvu (Gal. 1:13, 14; Filip. 3:5). U vrijeme kad su mnogi Židovi na kršćane gledali kao na otpadnike Savao ih je žestoko progonio. Mislio je da time vrši Božju volju, ali bio je u zabludi (Djela 8:3; 9:1, 2; 26:9–11). Da bi mogao prihvatiti Isusa i krstiti se kao njegov sljedbenik, Savao je i sam trebao biti spreman trpjeti progon.

8. (a) Što je Savlu pomoglo da se krsti? (b) Prema Djelima apostolskim 22:12–16, kako je Ananija pomogao Savlu? (Vidi i ilustraciju.)

⁸ Što je Savlu pomoglo da se krsti? Kad mu se Gospodin Isus obratio s neba, Savla je iznenada obasjala jaka svjetlost od koje je oslijepio (Djela 9:3–9). Potom je tri dana postio i nesumnjivo je razmišljao o onome što je upravo doživio. Savao se uvjerio da je Isus Mesija i da su njegovi sljedbenici pripadnici prave religije. Sigurno je duboko žalio zbog toga što je bio suučesnik u Stjepanovom pogubljenju (Djela 22:20). Kad su prošla ta tri dana, učenik Ananija obratio se Savlu srdačnim riječima, vratio mu vid i potaknuo ga da se bez odlaganja krsti. (Pročitaj Djela apostolska 22:12–16.) Savao je ponizno prihvatio pomoć, poslušao Ananiju i krstio se (Djela 9:17, 18).

9. Što možeš naučiti od Savla?

⁹ Od Savla možemo puno toga naučiti. On je mogao dopustiti da ga ponos ili strah od ljudi spriječi da se krsti. Ali Savao nije dopustio da dođe do toga. Bio je ponizan i promijenio je svoj način života kako bi postao Kristov sljedbenik (Djela 26:14, 19). Savao je bio spreman postati kršćanin iako je znao da će biti progonjen (Djela 9:15, 16; 20:22, 23). Nakon krštenja nastavio se oslanjati na Jehovu i uzdati se u to da će mu on pomagati da izdrži razne kušnje (2. Kor. 4:7–10). I ti bi mogao doživljavati kušnje ili ispite vjere nakon što se krstiš i postaneš Jehovin svjedok. Ali nećeš biti prepušten sam sebi. Možeš biti siguran da će ti Bog i Krist uvijek pružati podršku (Filip. 4:13).

10. Kako ti može koristiti Annin primjer?

¹⁰ Anna je odrasla u kurdskoj obitelji u jednoj zemlji istočne Europe. Nakon što se njena majka krstila, Anna je uz očevo dopuštenje počela proučavati Bibliju. Tada je imala 9 godina. No to se nije svidjelo članovima Annine šire obitelji, koji su živjeli zajedno s njom i njenim roditeljima. Annini rođaci smatrali su da je sramota napustiti religiju svojih predaka. Kad je Anna imala 12 godina, pitala je oca smije li se krstiti. On je htio znati je li se ona sama odlučila na taj korak ili je netko na nju izvršio pritisak. Anna je odgovorila: “Želim se krstiti jer volim Jehovu.” Njen otac složio se s tim da se ona krsti. Nakon toga rođaci su je ismijavali i ružno su s njom postupali. Jedan od njih rekao joj je: “Bilo bi bolje da živiš nemoralno i pušiš nego da si Jehovin svjedok!” Kako se Anna nosila s tim pritiscima? Ona je rekla: “Jehova mi je pomagao da budem jaka, a majka i otac pružali su mi veliku podršku.” Anna bilježi konkretne situacije u kojima je osjetila Jehovinu pomoć u svom životu. S vremena na vrijeme ponovno čita ono što je zapisala da ne bi zaboravila kako joj je Jehova pomagao. Annin primjer stvarno je poučan. Ako se bojiš protivljenja, sjeti se da će Jehova i tebi pomoći (Hebr. 13:6).

KORNELIJE SE KRSTIO

11. Što je Kornelija moglo navesti da oklijeva s krštenjem?

¹¹ Puno možemo naučiti i od Kornelija. On je bio stotnik u rimskoj vojsci, što znači da je zapovijedao grupom od stotinjak vojnika (Djela 10:1). Kao stotnik je vjerojatno uživao velik ugled u društvu i u vojsci. Kornelije je “velikodušno (...) davao milostinju narodu” (Djela 10:2). Jehova je poslao apostola Petra da mu objavi dobru vijest. Je li Kornelije zbog svog položaja oklijevao s krštenjem?

12. Što je Korneliju pomoglo da se krsti?

¹² Što je Korneliju pomoglo da se krsti? Biblija kaže da je Kornelije “bio pobožan čovjek koji se bojao Boga, kao i sav njegov dom”. Osim toga, neprestano je upućivao usrdne molitve Bogu (Djela 10:2). Kad mu je Petar objavio dobru vijest, on i njegova obitelj prihvatili su Krista i odmah se krstili (Djela 10:47, 48). Kornelije je nesumnjivo bio spreman učiniti sve potrebne promjene u svom životu kako bi mogao štovati Jehovu zajedno sa svojom obitelji (Još. 24:15; Djela 10:24, 33).

13. Što možeš naučiti od Kornelija?

¹³ Poput Savla, i Kornelije je mogao dopustiti da ga njegov ugledan položaj spriječi da postane kršćanin. Ali on nije dopustio da se to dogodi. Trebaš li i ti učiniti značajne promjene u svom životu kako bi se mogao krstiti? Ako je tako, znaj da će ti Jehova puno pomoći. Ako čvrsto odlučiš služiti Jehovi u skladu s biblijskim načelima, on će te blagosloviti.

14. Kako ti može koristiti Tsuyoshijev primjer?

¹⁴ Tsuyoshi iz Japana morao je učiniti neke promjene u vezi sa svojim zaposlenjem kako bi se mogao krstiti. On je bio pomoćnik ravnatelja škole Ikenobo, u kojoj polaznici uče tradicionalnu japansku umjetnost aranžiranja cvijeća. Kad ravnatelj nije mogao prisustvovati nekom pogrebu, Tsuyoshi bi često otišao umjesto njega i sudjelovao u budističkim obredima. No kad je saznao istinu o tome što se s čovjekom događa nakon smrti, shvatio je da ne može to raditi ako se želi krstiti. Zato je odlučio da više neće sudjelovati u budističkim obredima (2. Kor. 6:15, 16). Tsuyoshi je o tome porazgovarao s ravnateljem. Kako je to završilo? Tsuyoshi je mogao zadržati svoj posao i više nije morao sudjelovati u tim obredima. Krstio se otprilike godinu dana nakon što je počeo proučavati Bibliju.a Trebaš li i ti učiniti neke promjene u vezi sa svojim zaposlenjem kako bi ugodio Bogu? Ako je tako, budi siguran da će se Jehova pobrinuti da ti i tvoja obitelj imate ono što vam je potrebno za život (Psal. 127:2; Mat. 6:33).

KORINĆANI SU SE KRSTILI

15. Koje su prepreke Korinćani morali nadvladati da bi se mogli krstiti?

¹⁵ Drevni Korint bio je poznat po materijalizmu i nemoralu. Mnogi njegovi stanovnici živjeli su načinom života koji Bogu nije po volji. Stoga onima koji bi počeli služiti Jehovi nije bilo nimalo lako živjeti u takvom okruženju. No kad je apostol Pavao došao u taj grad i propovijedao o Kristu, “mnogi Korinćani koji su čuli dobru vijest povjerovali su i krstili se” (Djela 18:7–11). Zatim se Gospodin Isus Krist ukazao Pavlu u viđenju i rekao mu: “U ovom gradu ima još mnogo ljudi koji će povjerovati u mene.” Tako je Pavao ondje propovijedao još godinu i pol.

16. Što je nekim Korinćanima pomoglo da nadvladaju prepreke koje su ih sprečavale da se krste? (2. Korinćanima 10:4, 5)

¹⁶ Što je Korinćanima pomoglo da se krste? (Pročitaj 2. Korinćanima 10:4, 5.) Božja Riječ i njegov moćni sveti duh pomogli su im da učine drastične promjene u svom životu (Hebr. 4:12). Korinćani koji su prihvatili dobru vijest o Kristu uspjeli su se osloboditi nečistih navika i postupaka kao što su opijanje, krađa i homoseksualnost (1. Kor. 6:9–11).b

17. Što možeš naučiti od Korinćana?

¹⁷ Iako su neki u Korintu morali nadvladati duboko ukorijenjene navike, nisu zaključili da im je to preteško i da zato ne mogu postati kršćani. Oni su davali sve od sebe da dođu na tijesan put koji vodi u vječni život (Mat. 7:13, 14). Moraš li i ti pobijediti neku lošu naviku da bi se mogao krstiti? Možda vodiš tešku borbu, ali nemoj odustati! Usrdno moli Jehovu za njegov sveti duh kako bi se mogao oduprijeti želji da činiš ono što je neispravno.

18. Kako ti može koristiti Monikin primjer?

¹⁸ Moniki iz Gruzije problem su bili nečist govor i neprimjerena zabava. Morala je uložiti velik trud kako bi nadvladala te loše navike i napredovala do krštenja. Ona je rekla: “U tinejdžerskim godinama molitva mi je davala veliku snagu. Jehova je znao da želim ispravno postupati. On mi je uvijek pomagao i vodio me.” Monika se krstila u dobi od 16 godina. Trebaš li i ti pobijediti neke loše navike da bi mogao služiti Jehovi onako kako on to želi? Nastavi ga moliti za snagu da učiniš potrebne promjene. Jehova će ti velikodušno dati svoj sveti duh (Ivan 3:34).

SVOJOM VJEROM MOŽEŠ PREMJEŠTATI GORE

19. Što ti može pomoći da svladaš prepreke koje su velike poput gore? (Vidi i ilustraciju.)

¹⁹ Budi uvjeren da te Jehova voli i da želi da postaneš dio njegove obitelji. On te voli bez obzira na prepreke koje moraš svladati da bi se mogao krstiti. Isus je jednoj grupi svojih učenika u 1. stoljeću rekao: “Ako je vaša vjera velika samo kao zrno gorušice, reći ćete ovoj gori: ‘Premjesti se odavde onamo’, i ona će se premjestiti. Ništa vam neće biti nemoguće” (Mat. 17:20). Oni kojima je Isus uputio te riječi bili su njegovi učenici svega par godina, pa je njihova vjera trebala još rasti. No Isus im je zajamčio da će im, ako razviju dovoljno jaku vjeru, Jehova pomoći da svladaju prepreke koje su velike poput gore. Jehova će i tebi pomoći da svladaš prepreke, koliko god velike one bile.

20. Na što su te potaknuli primjeri kršćana iz 1. stoljeća i iz suvremenog doba koje smo razmotrili u ovom članku?

²⁰ Ako u tvom životu postoji nešto što te sprečava da se krstiš, odmah poduzmi korake kako bi nadvladao tu prepreku. Utjehu i snagu mogu ti pružiti primjeri kršćana iz 1. stoljeća, a i onih iz suvremenog doba. Neka te njihov primjer ohrabri i potakne da predaš svoj život Jehovi i krstiš se. To je zaista najbolja odluka koju možeš donijeti!