Važne pouke koje učimo od izraelskih kraljeva

1, 2. Što iz Biblije saznajemo o nekim izraelskim kraljevima?

BIBLIJA sadrži izvještaje o preko 40 izraelskih kraljevaa. Ona otvoreno govori o njima i iznosi neke vrlo zanimljive pojedinosti. Iz nje saznajemo da su čak i dobri kraljevi ponekad učinili nešto loše. Uzmimo za primjer Davida, koji je bio dobar kralj. Jehova je rekao: “Moj sluga David (...) bio mi [je] odan svim svojim srcem te je činio samo ono što je ispravno u mojim očima” (1. Kralj. 14:8). Pa ipak, taj je čovjek počinio spolni nemoral s udanom ženom i skovao plan da njen muž bude ubijen u bici (2. Sam. 11:4, 14, 15).

² S druge strane, mnogi kraljevi koji nisu vjerno služili Jehovi ponekad su postupali ispravno. Uzmimo za primjer Roboama. U Jehovinim očima on je “činio (...) zlo” (2. Ljet. 12:14). Pa ipak, Roboam je poslušao Božju zapovijed i dopustio da se deset plemena odcijepi od njegovog kraljevstva. Isto tako, utvrdio je mnoge gradove u svom kraljevstvu kako bi zaštitio Božji narod od neprijatelja (1. Kralj. 12:21–24; 2. Ljet. 11:5–12).

3. Koje se važno pitanje postavlja i što ćemo razmotriti u ovom članku?

³ Ako su izraelski kraljevi činili i dobro i zlo, na temelju čega je onda Jehova prosudio je li mu netko od njih bio vjeran ili nije? Odgovor na to važno pitanje pomoći će nam da razumijemo što mi trebamo činiti da bismo ugodili Jehovi. Razmotrit ćemo tri stvari koje je Jehova očito uzeo u obzir kad je procjenjivao izraelske kraljeve. On je gledao kakvo im je srce, jesu li se pokajali za svoje grijehe i jesu li se čvrsto držali Jehove.

SRCE IM NIJE BILO POTPUNO ODANO JEHOVI

4. Po čemu su se razlikovali kraljevi koji su bili vjerni Jehovi i oni koji nisu?

⁴ Kraljevi koje je Jehova smatrao dobrima služili su mu potpuno odana srcab. Dobri kralj Jošafat je “svim srcem služio Jehovi” (2. Ljet. 22:9). Tako je postupao i Jošija, za kojeg Biblija kaže: “Prije njega nije bilo takvog kralja koji se vratio Jehovi i služio mu svim srcem” (2. Kralj. 23:25). A što je bilo sa Salamunom, koji je pretkraj života počeo činiti ono što je zlo? “Srce mu više nije bilo potpuno odano Jehovi” (1. Kralj. 11:4). Slično tome za Abijama, još jednog nevjernog kralja, Biblija kaže: “Srce mu nije bilo potpuno odano Jehovi” (1. Kralj. 15:3).

5. Objasni što znači služiti Jehovi potpuno odana srca.

⁵ Što onda znači služiti Jehovi potpuno odana srca? To ne znači služiti Bogu tek reda radi, samo zato što znamo da je to ispravno. Onaj tko služi Jehovi potpuno odana srca čini to zato što ga voli i duboko poštuje. Osim toga, tu ljubav i poštovanje pokazuje cijelog svog života.

6. Što trebamo činiti kako bismo uvijek služili Jehovi potpuno odana srca? (Mudre izreke 4:23; Matej 5:29, 30)

⁶ Kako se možemo ugledati na vjerne kraljeve i uvijek služiti Jehovi potpuno odana srca? Tako da se klonimo onoga što može loše utjecati na nas. Naprimjer, zabava koja nije primjerena za kršćane može dovesti do toga da nam srce postane podijeljeno. Loše društvo i materijalistički način razmišljanja također mogu negativno utjecati na nas. Ako primijetimo da je zbog nečega počela slabjeti naša ljubav prema Jehovi, moramo odmah poduzeti korake kako bismo suzbili taj loš utjecaj. (Pročitaj Mudre izreke 4:23; Mateja 5:29, 30.)

7. Zašto se moramo kloniti loših utjecaja?

⁷ Ne smijemo dopustiti da naše srce postane podijeljeno. Ako nismo oprezni, mogli bismo se zavaravati misleći: “Sve dok sam zaokupljen duhovnim aktivnostima, ne moram se boriti protiv loših utjecaja. Neće mi ništa biti.” Zašto ne bi bilo dobro tako razmišljati? Predočimo to jednim primjerom. Zamisli da si za hladnog zimskog dana negdje vani i da puše jak vjetar. Sav promrzao dođeš kući i upališ grijanje. No što bi se dogodilo ako bi vrata ostavio otvorena? U kuću bi brzo ušao hladan zrak. Nešto slično može se dogoditi s našom duhovnošću. Nije dovoljno da samo uzimamo duhovnu hranu koja jača naš odnos s Jehovom. Moramo, simbolično govoreći, zatvoriti vrata svog srca kako u njega ne bi ušao hladan “zrak” ovog svijeta. Drugim riječima, ne smijemo dopustiti da u naše srce uđu nekršćanski stavovi i dovedu do toga da ono postane podijeljeno (Efež. 2:2).

POKAJALI SU SE ZA SVOJE GRIJEHE

8, 9. Kako su kralj David i kralj Ezekija reagirali na ukor? (Vidi ilustraciju.)

⁸ Kao što smo već rekli, kralj David teško je zgriješio. No kad mu je prorok Natan otvoreno ukazao na njegov grijeh, David se ponizno pokajao (2. Sam. 12:13). Iz riječi koje je zapisao u 51. psalmu vidi se da je njegovo pokajanje bilo iskreno. David se nije samo pretvarao da mu je žao kako bi zavarao Natana ili izbjegao kaznu (Psal. 51:3, 4, 17, naslov).

⁹ I kralj Ezekija zgriješio je Jehovi. Biblija kaže: “Njegovo [se] srce uzoholilo. Zato se Bog rasrdio na njega, a i na Judu i Jeruzalem” (2. Ljet. 32:25). Zašto se Ezekija uzoholio? Možda se uobrazio zbog svog bogatstva, pobjede nad Asircima ili zbog toga što ga je Jehova na čudesan način izliječio od teške bolesti. Možda ga je to što je bio pun sebe potaknulo da se pred Babiloncima razmeće svojim bogatstvom, što je dovelo do toga da dobije ukor od proroka Izaije (2. Kralj. 20:12–18). No Ezekija se ponizno pokajao, baš kao i David (2. Ljet. 32:26). Kako je Jehova na koncu gledao na Ezekiju? Smatrao ga je vjernim kraljem koji je “činio ono što je ispravno” (2. Kralj. 18:3).

10. Kako je kralj Amasija reagirao na ukor?

¹⁰ Judin kralj Amasija postupao je drugačije od Davida i Ezekije. On je činio ono što je ispravno, “ali mu srce nije bilo potpuno odano” Jehovi (2. Ljet. 25:2). U čemu je pogriješio? Nakon što mu je Jehova pomogao da porazi Edomce, Amasija se počeo klanjati njihovim bogovima.c Kad mu je Jehovin prorok ukazao na njegov grijeh, kralj je tvrdoglavo ostao pri svom te je ušutkao proroka (2. Ljet. 25:14–16).

11. Prema 2. Korinćanima 7:9, 11, što moramo učiniti da bi nam Jehova oprostio? (Vidi i ilustracije.)

¹¹ Što učimo iz svih tih primjera? Trebamo se pokajati za svoje grijehe i učiniti sve što možemo da ih ne ponavljamo. Što ako od starješina dobijemo savjet, čak i ako je riječ o nečemu što nam djeluje kao sitnica? Ne bismo trebali misliti da nas Jehova ne voli ili da starješine imaju nešto protiv nas. Čak su i dobri izraelski kraljevi ponekad trebali dobiti savjet i ukor (Hebr. 12:6). Kad dobijemo savjet ili ukor, trebamo (1) ponizno reagirati, (2) učiniti potrebne promjene i (3) nastaviti svim srcem služiti Jehovi. Ako se pokajemo za svoje grijehe, Jehova će nam oprostiti. (Pročitaj 2. Korinćanima 7:9, 11.)

POKAZALI SU DA SE ČVRSTO DRŽE JEHOVE

12. Po čemu su se najviše isticali vjerni kraljevi?

¹² Kraljevi koje je Jehova smatrao vjernima čvrsto su se držali Jehove te su ga štovali na ispravan način. Osim toga, poticali su narod da čini to isto. Naravno, kao što smo vidjeli, imali su svojih mana i činili su greške. No bili su odani isključivo Jehovi i čak su ulagali velik trud da zemlju očiste od idolopoklonstva.d

13. Zašto je Jehova kralja Ahaba smatrao nevjernim?

¹³ A što je s kraljevima koje je Jehova smatrao nevjernima? Naravno, ne može se reći da je sve što su radili bilo loše. Čak je i zli kralj Ahab pokazao određenu mjeru poniznosti i žaljenja zbog toga što je sudjelovao u Nabotovom ubojstvu (1. Kralj. 21:27–29). Osim toga, sagradio je gradove i izvojevao pobjede za izraelski narod (1. Kralj. 20:21, 29; 22:39). No Ahab je došao na zao glas jer je pod utjecajem svoje žene promicao štovanje lažnih bogova. On se za to nikad nije pokajao (1. Kralj. 21:25, 26).

14. (a) Zašto je Jehova kralja Roboama smatrao nevjernim? (b) Što je većini nevjernih kraljeva bilo zajedničko?

¹⁴ Razmotrimo primjer još jednog nevjernog kralja – Roboama. Kao što smo već vidjeli, on je tijekom svoje vladavine učinio puno toga dobroga. No kad je učvrstio svoju kraljevsku vlast, prestao se držati Jehovinog zakona i počeo je štovati lažne bogove (2. Ljet. 12:1). Nakon toga kolebao se između štovanja Jehove i štovanja lažnih bogova (1. Kralj. 14:21–24). Roboam i Ahab nisu bili jedini kraljevi koji su okrenuli leđa Jehovi. Zapravo, većina je nevjernih kraljeva štovala lažne bogove i poticala druge da to čine. Po čemu je onda Jehova prosudio je li neki kralj bio dobar ili loš? Očito je veliku ulogu igralo to je li kralj štovao Jehovu na ispravan način i čvrsto ga se držao.

15. Zašto je Jehovi važno da ga štujemo na ispravan način i da mu budemo odani svim srcem?

¹⁵ Zašto je Jehovi bilo toliko važno da ga kraljevi štuju na ispravan način i da mu budu odani svim srcem? Između ostalog, zato što su oni trebali poticati Božji narod da štuje Boga na ispravan način. Isto tako, služenje lažnim bogovima neminovno vodi do ozbiljnih grijeha i nepravednog postupanja (Hoš. 4:1, 2). Nadalje, kraljevi i njihovi podanici bili su predani Jehovi. Zato Biblija njihovo služenje drugim bogovima uspoređuje s preljubom (Jer. 3:8, 9). Osoba koja počini preljub nanosi veliku bol svom bračnom partneru. Slično tome predani Jehovin sluga koji okrene leđa svom Bogu i počne štovati bilo koga ili bilo što drugo osim njega, vrijeđa ga i nanosi mu silnu bole (Pnz. 4:23, 24).

16. Po čemu se pravedan čovjek razlikuje od zloga?

¹⁶ Koje pouke možemo izvući iz svega toga? Naravno, moramo se odlučno kloniti svega što ima veze s bilo kojom krivom religijom. No isto tako moramo štovati Jehovu na ispravan način i uvijek mu revno služiti. Prorok Malahija jasno je rekao po čemu se dobar čovjek razlikuje od lošeg. Napisao je: “Opet ćete vidjeti razliku između pravednoga i zloga, između onoga tko služi Bogu i onoga tko mu ne služi” (Mal. 3:18). Prema tome, ne smijemo dopustiti ničemu – pa čak ni našim manama i greškama – da nas toliko obeshrabri da prestanemo služiti Bogu. Prestati služiti Jehovi samo je po sebi težak grijeh.

17. Kako naš izbor bračnog partnera može utjecati na našu odanost Jehovi?

¹⁷ Ako želiš stupiti u brak, uviđaš li kako ti Malahijine riječi o služenju Bogu mogu pomoći da mudro odabereš bračnog partnera? Neka osoba može imati lijepe osobine, ali ako ne služi pravom Bogu, je li ona pravedna u Jehovinim očima? (2. Kor. 6:14). Ako s tom osobom stupiš u brak, hoće li ona u duhovnom pogledu pozitivno utjecati na tebe? Razmisli o sljedećem: Žene kralja Salamuna koje su bile poganke možda su imale neke lijepe osobine. Ali one nisu služile Jehovi i s vremenom su navele Salamunovo srce da se okrene drugim bogovima (1. Kralj. 11:1, 4).

18. Čemu roditelji trebaju poučiti svoju djecu?

¹⁸ Roditelji, iskoristite biblijske izvještaje o kraljevima kako biste u svoju djecu usadili želju da revno služe Jehovi. Pomozite im da razumiju da su u Jehovinim očima dobri kraljevi bili oni koji su mu vjerno služili te su i druge poticali da mu služe. Riječima i vlastitim primjerom poučavajte djecu da su duhovne aktivnosti – kao što su proučavanje Biblije, pohađanje sastanaka i sudjelovanje u službi propovijedanja – važnije od svega drugog što rade u životu (Mat. 6:33). Inače bi vaša djeca mogla steći krivu sliku o tome što znači biti Jehovin svjedok. Mogla bi na službu Jehovi gledati kao na puku formalnost, na nešto što rade samo zato što to rade i ostali članovi njihove obitelji. Zato bi im služba Jehovi mogla postati nešto sporedno u životu ili bi čak mogli otići od istine.

19. Ima li nade za one koji su prestali služiti Jehovi? Objasni. (Vidi i okvir “Ti se možeš vratiti Jehovi!”)

¹⁹ Je li netko tko je prestao služiti Jehovi izgubljen slučaj? Nije. Za njega ipak ima nade zato što se može pokajati i vratiti se Jehovi. Da bi to mogao, možda će trebati progutati ponos i prihvatiti pomoć skupštinskih starješina (Jak. 5:14). Koliko god truda trebao uložiti da bi se vratio Jehovi, to se svakako isplati jer će tako ponovno steći Jehovinu naklonost.

20. Kako će Jehova gledati na nas budemo li se trudili biti poput vjernih kraljeva?

²⁰ Što smo onda naučili iz izvještaja o izraelskim kraljevima? I mi možemo biti poput vjernih kraljeva ako je naše srce uvijek potpuno odano Jehovi. Zato učimo iz svojih grešaka, pokajmo se i učinimo potrebne promjene. I imajmo na umu koliko je važno uvijek vjerno služiti jedinom pravom Bogu. Budeš li se čvrsto držao Jehove, on će i na tebe gledati kao na osobu koja čini ono što je ispravno.