Trudi se razmišljati poput Jehove i Isusa

1, 2. (a) Što sve uključuje ljubav prema Jehovi? (b) Kako je Isus pokazao da voli Jehovu svim svojim umom?

“LJUBI Jehovu, svog Boga, svim svojim srcem, svom svojom dušom, svom svojom snagom i svim svojim umom” (Luka 10:27). Isus je jasno pokazao da je to najvažnija zapovijed u Mojsijevom zakonu. Zapazi da Jehovu trebamo voljeti svim srcem, što uključuje naše želje, poticaje i osjećaje. Trebamo mu biti odani cijelom dušom i voljeti ga svom svojom snagom. No Jehovu trebamo voljeti i svojim umom, što podrazumijeva naše stavove i način razmišljanja. Naravno, mi ne možemo u potpunosti razumjeti kako Jehova razmišlja. Ali možemo to bolje razumjeti tako da se trudimo upoznati “Kristov um” jer Isus savršeno odražava Očev način razmišljanja (1. Kor. 2:16).

² Isus je volio Jehovu svim svojim umom. On je znao što Bog očekuje od njega i bio je odlučan postupati u skladu s njegovom voljom iako je znao da će zbog toga trpjeti. Isus je bio toliko usredotočen na vršenje Očeve volje da nije dopustio da ga išta odvrati od tog cilja.

3. Što je apostol Petar naučio od Isusa i na što je potaknuo sukršćane? (1. Petrova 4:1)

³ Petar i ostali apostoli imali su divnu priliku provoditi vrijeme s Isusom te iz prve ruke vidjeti kako on razmišlja. Kad je Petar pisao svoju prvu nadahnutu poslanicu, potaknuo je kršćane da se naoružaju istim stavoma kakav je imao Krist. (Pročitaj 1. Petrovu 4:1.) Petar je upotrijebio vojni izraz kad je napisao: “Naoružajte se.” Prema tome, ako kršćani nauče razmišljati poput Isusa, bit će opremljeni moćnim oružjem u borbi protiv svojih grešnih sklonosti i svijeta kojim vlada Sotona (2. Kor. 10:3–5; Efež. 6:12).

4. Što ćemo razmotriti u ovom članku?

⁴ U ovom članku razmotrit ćemo kako je Isus razmišljao i kako se možemo ugledati na njega. Vidjet ćemo kako možemo (1) naučiti razmišljati poput Jehove, (2) biti ponizni i (3) biti razboriti.

NAUČI RAZMIŠLJATI POPUT JEHOVE

5. Kako je Petar u jednoj situaciji pokazao da ne razmišlja poput Jehove?

⁵ Razmotrimo jednu situaciju u kojoj Petar nije razmišljao poput Jehove. Isus je rekao svojim apostolima da mora otići u Jeruzalem, da će ondje biti predan vjerskim vođama, da će mnogo toga pretrpjeti i da će na koncu biti ubijen (Mat. 16:21). Petru je možda bilo teško povjerovati da bi Jehova mogao dopustiti da Isus bude ubijen jer je dobro znao da je on obećani Mesija, koji je trebao spasiti Božji narod (Mat. 16:16). Stoga je Petar pozvao Isusa na stranu i rekao mu: “Budi milostiv prema sebi, Gospodine! Tebi se to nipošto neće dogoditi!” (Mat. 16:22). Petar se u toj situaciji nije slagao s Isusom zato što na stvari nije gledao jednako kao Jehova.

6. Kako je Isus pokazao da razmišlja isto kao i Jehova?

⁶ Isus je u svemu razmišljao potpuno isto kao i njegov nebeski Otac. Zato je rekao Petru: “Odlazi od mene, Sotono! Ti si mi kamen spoticanja jer tvoje misli nisu Božje, nego ljudske” (Mat. 16:23). Petar je to možda rekao u najboljoj namjeri, ali Isus nije htio poslušati njegov savjet. Iz tog izvještaja možemo izvući važnu pouku. Jehovina je volja bila da Isus bude požrtvovan, a ne da se štedi u službi. U toj prilici Petar je naučio koliko je važno da svoj način razmišljanja uskladi s Božjim.

7. Kako je Petar kasnije pokazao da je spreman uskladiti svoj način razmišljanja s Jehovinim? (Vidi ilustraciju.)

⁷ Petar je kasnije pokazao da svoj način razmišljanja želi uskladiti s Jehovinim. Kad je došlo vrijeme da neobrezani ne-Židovi postanu dio Božjeg naroda, Petar je dobio zadatak da propovijeda Korneliju. Taj je čovjek bio jedan od prvih ne-Židova koji su postali kršćani. Židovi su obično izbjegavali kontakte s ljudima iz drugih naroda. Stoga ne čudi što je Petru trebala pomoć da se pripremi za svoj zadatak. Kad je Petar razumio što je Božja volja u toj situaciji, bio je spreman promijeniti svoje gledište. Zato je “bez pogovora” pošao s ljudima koji su došli po njega (Djela 10:28, 29). Propovijedao je Korneliju i svima u njegovom domu i oni su se zatim krstili (Djela 10:21–23, 34, 35, 44–48).

8. Kako možemo pokazati da je naš način razmišljanja u skladu s Jehovinim? (1. Petrova 3:8)

⁸ Godinama kasnije Petar je potaknuo sukršćane da budu “složni u razmišljanju”. (Pročitaj 1. Petrovu 3:8.) Mi Jehovini sluge možemo biti složni u razmišljanju ako se svi trudimo razmišljati poput Jehove, a njegov način razmišljanja upoznajemo zahvaljujući njegovoj Riječi. Naprimjer, Isus je svojim sljedbenicima rekao: “Neka vam u životu najvažnije bude Kraljevstvo” (Mat. 6:33). Imajući to na umu, neki objavitelj iz naše skupštine mogao bi odlučiti da započne s nekom vrstom punovremene službe. Umjesto da mu kažemo da bude dobar prema sebi i da se ne mora previše naprezati, trebamo pozitivno govoriti o tom njegovom lijepom cilju te mu ponuditi svoju pomoć i podršku.

BUDI PONIZAN

9, 10. Kako je Isus pokazao izvanrednu poniznost?

⁹ U noći prije nego što je bio pogubljen Isus je Petru i drugim apostolima pružio važnu pouku o poniznosti. Prije toga Isus je poslao Petra i Ivana da pripreme sve što je potrebno za posljednju večeru koju je on trebao jesti s njima prije svoje smrti. Između ostalog, oni su se vjerojatno pobrinuli da u sobi budu spremni posuda za vodu i ručnici kako bi se gostima prije večere moglo oprati noge. Ali tko će biti tako ponizan da drugima opere noge kad dođe vrijeme za to?

¹⁰ Isus se bez oklijevanja primio posla i tako pokazao izvanrednu poniznost. Na veliko iznenađenje svojih apostola, učinio je ono što bi inače učinio sluga. Odložio je svoje haljine, opasao se ručnikom, ulio vodu u posudu i počeo svojim učenicima prati noge (Ivan 13:4, 5). Vjerojatno mu je trebalo dosta vremena da opere noge svoj dvanaestorici apostola – pa čak i Judi, koji ga je namjeravao izdati. No Isus je ponizno izvršio taj zadatak. Zatim im je strpljivo objasnio: “Shvaćate li što sam vam učinio? Vi mi se obraćate s ‘Učitelju’ i ‘Gospodine’, i s pravom me tako zovete, jer to i jesam. Dakle, ako sam ja, Gospodin i Učitelj, vama oprao noge, i vi trebate jedan drugome prati noge” (Ivan 13:12–14).

11. Kako je Petar pokazao da je naučio biti ponizan? (1. Petrova 5:5) (Vidi i ilustraciju.)

¹¹ Petar je naučio od Isusa koliko je važno biti ponizan. Nakon što se Isus vratio na nebo, Petar je učinio čudo i izliječio čovjeka koji je bio hrom od rođenja (Djela 1:8, 9; 3:2, 6–8). Naravno, svi koji su vidjeli što se dogodilo bili su zadivljeni, pa se oko Petra skupilo mnoštvo ljudi (Djela 3:11). Je li Petar uživao u tome što su sada sve oči bile uprte u njega, pogotovo kad uzmemo u obzir da je odrastao u kulturi u kojoj se jako držalo do ugleda i položaja? Ne, Petar nije tako razmišljao. On je bio ponizan i nije dopustio da ga ljudi uzvisuju, nego je svu zaslugu pripisao Jehovi i Isusu. Rekao je: “Zbog [Isusovog] imena i naše vjere u njega ovom [su] čovjeku kojeg vidite i poznajete ojačale noge” (Djela 3:12–16). Kasnije je Petar u jednoj svojoj poslanici pisao kršćanima da trebaju biti ponizni. Napisao im je da se obuku u poniznost, odnosno da se njome opašu, što nas može podsjetiti na to kako se Isus opasao ručnikom i apostolima oprao noge. (Pročitaj 1. Petrovu 5:5.)

12. Kako poput Petra možemo davati sve od sebe da budemo ponizni?

¹² Možemo se ugledati na Petra i davati sve od sebe da budemo ponizni. Imajmo na umu da se istinska poniznost ne svodi samo na ono što kažemo. Izvorni izraz koji je Petar upotrijebio kad je u 1. Petrovoj 5:5 govorio o poniznosti pokazuje da ona uključuje i naše najdublje misli, pa tako i način na koji gledamo na sebe i druge. Mi činimo dobro drugima zato što volimo Jehovu i ljude, a ne zato što volimo da nam se drugi dive. Ako drage volje služimo Jehovi i svojoj braći na koji god način možemo, čak i ako drugi ne zapažaju naš trud, pokazujemo da smo istinski ponizni (Mat. 6:1–4).

BUDI RAZBORIT

13. Objasni što znači biti razborit.

¹³ Što znači biti razborit? (1. Petr. 4:7). Kršćanin koji je razborit daje sve od sebe da pri donošenju odluka razmišlja o tome kako Jehova gleda na stvari. On dobro zna da ništa u životu nije važnije od dobrog odnosa s Jehovom. Ima uravnoteženo gledište o sebi i svjestan je toga da nije sveznalica koji ima odgovore na sva pitanja. Razborit kršćanin pokazuje da se uzda u Boga tako što mu se često obraća u molitvi i ponizno ga moli za vodstvo.b

14. Zašto se Petar u jednoj prilici nije uzdao u Jehovu?

¹⁴ U noći prije svoje smrti Isus je upozorio svoje učenike: “Svi ćete se vi ove noći pokolebati u vjeri zbog onoga što će mi se dogoditi.” Nato je Petar samouvjereno rekao: “Ako se i svi drugi pokolebaju u vjeri zbog onoga što će ti se dogoditi, ja se nikada neću pokolebati!” Te noći Isus je nekima od svojih učenika savjetovao: “Bdijte i molite se” (Mat. 26:31, 33, 41). Da je Petar poslušao taj savjet, vjerojatno bi kasnije imao hrabrosti priznati da je Isusov učenik. No Petar nije tako postupio, nego se odrekao svog Učitelja, zbog čega mu je kasnije bilo jako žao (Mat. 26:69–75).

15. Što je Isusu pomoglo da ostane razborit posljednje noći prije svoje smrti?

¹⁵ Isus se potpuno uzdao u Jehovu. Iako je bio savršen, puno se puta molio Jehovi posljednje noći prije svoje smrti. To mu je dalo hrabrosti da postupi onako kako Jehova želi (Mat. 26:39, 42, 44; Ivan 18:4, 5). Petar sigurno nikad nije zaboravio kako se Isus usrdno molio Jehovi te noći.

16. Kako je Petar pokazao da je postao razborit? (1. Petrova 4:7)

¹⁶ Petar je s vremenom naučio da se treba više moliti Jehovi za pomoć te se oslanjati na njegovo vodstvo. Uskrsnuli Isus obećao je Petru i drugim apostolima da će dobiti sveti duh kako bi mogli izvršiti svoj zadatak da propovijedaju dobru vijest. No Isus im je rekao da čekaju u Jeruzalemu dok se to ne dogodi (Luka 24:49; Djela 1:4, 5). Što je Petar radio dok je čekao? Biblija kaže da su se Petar i drugi kršćani “ustrajno molili” (Djela 1:13, 14). Kasnije je Petar u svojoj prvoj poslanici potaknuo sukršćane da budu razboriti te da se mole Jehovi, čvrsto se uzdajući u njegovu pomoć. (Pročitaj 1. Petrovu 4:7.) Petar je naučio oslanjati se na Jehovu te je postao jedan od stupova kršćanske skupštine (Gal. 2:9).

17. Što trebamo ustrajno činiti bez obzira na sposobnosti koje imamo? (Vidi i ilustraciju.)

¹⁷ Da bismo bili razboriti, moramo se često moliti Jehovi. Svjesni smo da trebamo moliti Jehovu za pomoć čak i ako zbog nekih svojih urođenih sposobnosti mislimo da lako možemo izaći na kraj s određenim izazovima. Zato se molimo Jehovi za vodstvo, vjerujući da on zna što je najbolje za nas. To činimo naročito onda kad trebamo donijeti važne odluke.

18. Što nam može pomoći da svoj način razmišljanja uskladimo s Jehovinim?

¹⁸ Stvarno smo zahvalni što nas je Jehova stvorio tako da možemo pokazivati osobine kakve on ima (Post. 1:26). Naravno, mi ne možemo savršeno odražavati Jehovine osobine (Iza. 55:9). No kao i Petar možemo dati sve od sebe da svoj način razmišljanja uskladimo s Božjim. Zato se trudimo i dalje razmišljati poput Jehove te biti ponizni i razboriti.