Krajem 1970-ih u Tokiju je izgrađen visok neboder od 60 katova. Ljudi su se pitali hoće li taj neboder moći podnijeti potrese koji se često događaju na tom području. No on i dan-danas odolijeva snažnim potresima. U čemu je njegova tajna? Projektiran je tako da bude čvrst, a ipak dovoljno fleksibilan da podnese snažne vibracije koje su posljedica seizmičkih udara. Kršćani su u neku ruku poput tog nebodera. Zašto to možemo reći? Kršćanin mora biti čvrst i postojan, ali i fleksibilan. Treba biti odlučan i nepokolebljiv kad je u pitanju poslušnost Jehovinim zakonima i načelima. On je spreman poslušati i ne krši Jehovina mjerila. S druge strane, kršćanin treba biti razuman, odnosno prilagodljiv, u situacijama u kojima je to moguće ili čak nužno (Jak. 3:17). Kršćanin koji je usvojio takav uravnotežen način razmišljanja izbjegava krajnosti – nije pretjerano krut, a niti previše popustljiv (w23.07 31:1-2).

Isus je morao odoljeti iskušenjima Sotone Ðavla i njegovim direktnim napadima kojima ga je pokušavao navesti da prestane biti vjeran Bogu (Mat. 4:1–11). Sotona je na sve moguće načine želio navesti Isusa da zgriješi kako ne bi mogao platiti otkupninu. Tijekom svoje zemaljske službe Isus je doživio još neke kušnje. Njegovi su ga neprijatelji progonili i čak su ga pokušali ubiti (Luka 4:28, 29; 13:31). Isus je morao strpljivo podnositi mane i slabosti svojih sljedbenika (Mar. 9:33, 34). Tijekom suđenja na kojem se odlučivalo o njegovom životu Isusa su mučili i rugali mu se. A onda je bio pogubljen na krajnje bolan i ponižavajuć način (Hebr. 12:1–3). U posljednjim trenucima njegovog života Jehova mu je nakratko uskratio zaštitu, pa je Isus tu tešku kušnju morao sam podnositi (Mat. 27:46). Dakle, Isus je morao puno toga podnijeti i pretrpjeti da bi dao svoj život kao otkupninu. Kad razmišljamo o svemu što je on bio spreman učiniti za nas, sigurno osjećamo snažnu ljubav prema njemu (w24.01 2:7-9).

Strpljivost nam pomaže da imamo dobre odnose s drugima. Pomaže nam da ih pažljivo slušamo kad nešto govore (Jak. 1:19). Osim toga, strpljivost doprinosi miru. Ona će nas spriječiti da prebrzo reagiramo i kažemo nešto ružno kad smo pod stresom. Ako smo strpljivi, nećemo se odmah naljutiti kad nas netko povrijedi. Umjesto da se osvećujemo, podnosit ćemo jedni druge i od srca opraštati jedni drugima (Kol. 3:12, 13). Strpljivost nam može pomoći i da donosimo bolje odluke. Umjesto da postupimo naglo i nepromišljeno, istražit ćemo i procijeniti opcije koje nam stoje na raspolaganju i zatim donijeti odluku. Naprimjer, ako tražimo posao, mogli bismo doći u iskušenje da prihvatimo prvi posao koji nam se nudi. No ako smo strpljivi, u miru ćemo razmisliti o tome kako će neki posao utjecati na naš obiteljski život i službu Jehovi. Strpljivost nam doista može pomoći da ne donesemo lošu odluku (w23.08 35:8-9).