Romanos
Espíritu Santoi cʉre đaino põevare yópe ʉ̃i ʉrõpe
(Mr 14.36; 1 Co 3.16; Gá 3.17-19, 4.5-7)
8 Caride maja Jesucristoque cʉrivʉbu cũinávʉpe. Que baru coatebenajaramu maja Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, maje ãmeina teiye boje. 2 Ñai Espíritu Santoi đaicõjeiye boje yʉre caride, cʉre đaibi yʉre Jesucristoque cũinávʉpe. Que baru jãve cʉre đaibi yʉre. Que teni ñai Espíritu Santo ji ãmeina đaiyʉede đaicõjemene đaibi yʉre. Que baru ji baju ãmeina đaiyʉe coatede đarĩ bʉojabevʉ yʉre Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ yaiyʉ́ bácʉpe. 3 Jʉ̃menijicʉvacari đacarejaquemavʉ majare iye ʉ̃i đaicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báque Moisés bácʉre đarĩ bʉojabede. Põeva ne ãmeina đaiyʉede ʉe boje, náva đaicõjeiyepe đarĩ bʉojabedejaquemavʉ ne majiéque. Que baru iye đaicõjeiyeque Jʉ̃menijicʉ meađayʉ bʉojabedejaquemavʉ põevare ne ãmeina teiyede jarʉvarĩ.
Ʉbenita Jʉ̃menijicʉcapũravʉ darorejaquemavʉ mamacʉre, ʉ̃ jicʉre, jarʉvacacʉyʉ põeva ne ãmeina đaiyʉede, maje cʉrãjiyepe ayʉ ãmeina đaiyʉbevʉva. Ñai mamacʉ darejaquemavʉ ijãravʉi põecʉpe, cʉvacʉ ʉ̃i baju yópe apevʉ põeva, ãmeina teivʉ ne bajupe. Ʉbenita Jesucristocapũravʉ ye ãmeina đabedejaquemavʉ cainʉmʉa. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ ñájine đarejaquemavʉ mamacʉi bajure, ʉ̃i bojeđaquiyepe ayʉ maje ãmeina đaiyʉede, meađacʉyʉ majare maje ãmeina teiyede jarʉvarĩ. 4 Jʉ̃menijicʉ đarejaquemavʉ nópe, đare đacʉyʉ majare caiye ʉ̃i đaicõjeiyepe me. Majarecabu đabevʉ yópe maje baju ʉrõpe. Ʉbenita majarecabu đaivʉ yópe ñai Espíritu Santoi ʉrõpe ʉ̃i parʉéque.
5 Ina põeva đaivʉ yópe ne baju đaiyʉe đaicõjeiyepe ne majiéque máre, nácapũravʉ dápiađama ne baju ʉede. Ʉbenita ina põeva đaivʉ yópe ñai Espíritu Santoi đaicõjeiyepe ʉ̃i majiéque, nácapũravʉ dápiađama ñai Espíritu Santoi ʉede. 6 Mʉja dápiarĩ đaivʉ baru mʉje ũmei ʉede, mʉjacapũravʉ jãve yaivʉ bácavʉpe paivʉbu, coateivʉ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ. Ʉbenita mʉja dápiarĩ đaivʉ baru ñai Espíritu Santoi ʉede, mʉjacapũravʉ jãve apʉrivʉ, cãrijimena me cʉrivʉbu mʉja Jʉ̃menijicʉque. 7 Que baru ñai põecʉ dápiarĩ đayʉ baru ʉ̃i baju ʉede, maucʉvarĩ jʉ abebi Jʉ̃menijicʉre. Aru jãve ye đaicõjeñʉ bʉojabebi Jʉ̃menijicʉre ʉ̃i bajure máre. 8 Que baru ina põeva đaivʉ ne baju ʉede ne majiéque jãve Jʉ̃menijicʉre torojʉre đarĩ bʉojabema na.
9 Ʉbenita mʉjavacari, ñai Espíritu Santoi cʉe boje mʉjaque, mʉja đabevʉ yópe mʉje baju ʉrõpe mʉje majiéque. Quénora đaivʉbu mʉja yópe ñai Espíritu Santoi ʉrõpe ʉ̃i majiéque. Ácʉ põecʉ cʉvabecʉ baru ñai Espíritu Santore ʉ̃́que, Cristo jicʉ ãmemi ʉ̃. 10 Ʉbenita mʉjacapũravʉ cʉrivʉbu Jesucristoque cũinávʉpe. Aru ñai Espíritu Santo apʉre đaibi mʉjare. Mʉje baju coapa yópe yaivʉ bácavʉpe coateivʉtamu mʉja mʉje ãmeina đaiyʉe boje. Ʉbenita mʉjavacari apʉrivʉ me cʉrivʉbu cãrijimena Jʉ̃menijicʉque “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, ʉ̃i arĩ coyʉiye báque boje Jesucristoi đacaiyede mʉjare. 11 Aru Jʉ̃menijicʉ ñai Espíritu Santore nacovare đarejaquemavʉ Jesucristore yainore jarʉvarĩ. Ñai Espíritu Santoi cʉe boje mʉjaque, apʉre đacʉyʉme mʉje bajuáre, mʉje cʉvarãjiyepe ayʉ mamaũme. Aru iye mamaũmeque mʉja cʉvarãjaramu parʉéde, đarãjivʉ no mearore yópe mʉje đaiyʉepe.
12 Mʉja, jívʉ, que baru đaiye jaʉvʉ majare ñai Espíritu Santoi majiéque, yópe ʉ̃i ʉrõpe. Ðaiye jaʉbevʉ majare yópe maje baju ʉrõpe maje majiéque. 13 Mʉja đaivʉ baru yópe maje baju ʉrõpe mʉje majiéque, jãve coatede đaimaramu mʉja Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ caride. Aru Jʉ̃menijicʉ ñájine đacʉyʉme mʉjare cainʉmʉa. Ʉbenita mʉja dajocaivʉ baru mʉje ãmeina teiyede caride, aru mʉja đaicõjemevʉ baru mʉje ãmeina đaiyʉede mʉje bajure, ñai Espíritu Santoi cađateiyeque jãve me cʉrivʉbu cãrijimena Jʉ̃menijicʉque.
14 Caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi mára đaivʉbu yópe Espíritu Santoi ʉrõpe, ʉ̃i jaboteimarape paivʉ. 15 Javede jidʉrivʉ barejaquémavʉ mʉja Jʉ̃menijicʉre. Ʉbenita ñai Espíritu Santo, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉ, yebacavʉpe tede đabebi mʉjare yópe mʉje đaicõjemenajiyepe ayʉ bedióva cojedeca mʉje ãmeina đaiyʉeque. Que baru jidʉre đabebi ʉ̃ mʉjare. Mʉja jidʉbevʉ coateiyede Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, mʉje ãmeina teiye boje. Nópe vaibéquiyebu mʉjare. Quénora ñai Espíritu Santo majide đaibi mʉjare, cʉrãjivʉre yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Que đayʉ ñai Espíritu Santo ʉ̃i majiéque “mʉ, jipacʉ”, arĩ coyʉre đaibi majare Jʉ̃menijicʉre. 16 Ñai Espíritu Santo cʉbi maje ũmei, majide đacʉyʉ majare Jʉ̃menijicʉi mára jʉeđojĩnape paivʉre. 17 Jʉ̃menijicʉi máramu maja. Que baru jacopʉrãjaramu ʉ̃́re caiye iye Jʉ̃menijicʉi mearo đacaiyede, ʉ̃i jíquiyede ʉ̃i põevare. Aru jacopʉrãjaramu maja Jesucristoque iye Jʉ̃menijicʉi jíquiyede ʉ̃́re. Ʉbenita Jesucristope ãrojamevʉ maja cãreja. Que baru ñájivʉbu Jesucristope ijãravʉi. Aru ñájivʉ baru caride, jãve cũinájãravʉ baquinó meara baju barãjáramu maja yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe, Jesucristope. Aru Jʉ̃menijicʉ “Mearamu mʉja”, arĩ coyʉcʉyʉme majare.
Jʉ̃menijicʉi jã́đovaquino ʉ̃i põeva meara bajure
18 Jãve majivʉ yʉ ʉrarõ mearore Jʉ̃menijicʉ đacacʉyʉre majare, maje torojʉrãjiyepe ayʉ maje ũmei ʉ̃i oatʉvaquiyede majare yópe ʉ̃i ʉrõpe. Que baru ye baju ãmevʉ majare maje ñájiyede ijãravʉre, maje cʉede yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe đaiye jaʉé boje cãreja. 19 Caivʉ Jʉ̃menijicʉi cʉeđaimara napini coreivʉ, pare jã́iyʉrivʉbu Jʉ̃menijicʉi oatʉvaquiyede caivʉ ʉ̃i márare yópe ʉ̃i ʉrõpe, mamaũmeque meara baju. 20 Caiye iye Jʉ̃menijicʉi cʉeđaiye báque “Yópe vaiquíyebu” ʉ̃i aiye báquedeca, vaibévʉ yópe ʉ̃i ʉrõpe. Caiye bíjare nʉivʉ. Ʉbenita ʉ̃i cʉeđaiye báque cũináro ye bíjabevʉ. Quénora Adán mácʉi ãmeina teni ʉ̃i jʉ abe báque boje Jʉ̃menijicʉre, Jʉ̃menijicʉ bíjaicõjenejaquemavʉ diede. Ʉbenita cainʉmʉa ãmeniduiyebu yópe. Quénora caivʉ Jʉ̃menijicʉi cʉeđaimara napini coreivʉbu, Jʉ̃menijicʉi meađaquiyepe aivʉ caiye iye ʉ̃i cʉeđaiye báquede yópe ʉ̃i aiye báquepedeca.
21 Caiye Jʉ̃menijicʉi cʉeđaiye báque bíjare nʉiye jaʉvʉ javede aru caride máre, yópe yebacavʉre ne đaiye jaʉépe ne jabocʉi đaicõjeiyede. Ʉbenita cũinájãravʉ baquinó Jʉ̃menijicʉ dajocare đacʉyʉme diede. Aru mamaro mearo đacʉyʉme ʉ̃ caiyede. Quédeca ʉrarõ meara đacʉyʉme caivʉ ʉ̃i márare. 22 Maja majidivʉbu javede pʉ caride máre caiye iye cʉeđaiye báque ñájiyede yópe jʉeđocʉ põeteyʉre ñájiyepe. 23 Aru maja máre cʉvarivʉbu ñai Espíritu Santore, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre majare, mamarʉmʉre maje jʉ arĩ bʉiyede Jesúre. Que baru majavacari napini coreivʉbu dijãravʉre, Jʉ̃menijicʉi ãmeina teiye cʉbede đaquijãravʉ baquinóre majare coapa, maje cʉrãjiyepe Jʉ̃menijicʉi márava, yópe ʉ̃i ʉrõpe. 24 Jʉ̃menijicʉ meađarejaquemavʉ majare. Majare napini corede đarĩ ʉ̃i đaquiyede yópe ʉ̃i aiye báquepedeca, meađarejaquemavʉ majare. Ʉbenita jã́ivʉ iye maje napini coreiyede, jãve napini coreiye ãmevʉ die. Põecʉ cʉbebi napini coreyʉ iyede ʉ̃i jave jã́iye báquede. 25 Ʉbenita napini coreivʉ baru iye maje jã́mene cãreja, napini coreiye jaʉvʉ majare.
26 Quédeca ñai Espíritu Santo cađatecʉdayʉbe majare, parʉbevʉre, maje mearore đaiye majibe boje. Maje ʉrarõ majibe boje, jẽniaiye jaʉrõre Jʉ̃menijicʉre majibevʉ maja. Aru aipe đarĩ jẽniainore máre majibevʉ maja. Que baru ñai Espíritu Santovacari, maje coyʉiyʉede majicʉ, jẽniacaibi Jʉ̃menijicʉre majare boje. Que teni ũme coturĩ, coyʉibi Jʉ̃menijicʉre iye maje coyʉiyʉede, maje yávaiye majibeque. 27 Ñai Espíritu Santo jẽniacaibi Jʉ̃menijicʉre parʉrõreca, cađatecʉyʉ Jʉ̃menijicʉi põevare yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Que baru Jʉ̃menijicʉ, caivʉ põeva ne dápiaiyede majicʉ, majibi Espíritu Santoi dápiarĩ đaiyʉede.
Cristo ʉ̃i cađateino caiye maje đaiyede
(2 Co 3.18; Gá 4.19; Fil 3.10)
28 Maja majidivʉbu Jʉ̃menijicʉre ʉrivʉ baru, Jʉ̃menijicʉ cađateyʉre majare cainʉmʉa. Jʉ̃menijicʉ mearo đacaibi majare caiye vaiyede majare, ʉ̃i cutuimara mácavʉre. Aru javede, mamarʉmʉre, Jʉ̃menijicʉ majidejaquemavʉ aipe ãrojarivʉre đacʉyʉ majare, ʉ̃i cutuimara márajivʉre. 29 Jipocamia Jʉ̃menijicʉ beorejaquemavʉ ʉ̃ jina márajivʉre. Ʉ̃i beoimara mácavʉre Jʉ̃menijicʉ epedejaquemavʉ, ʉ̃i mácʉpe paivʉ barãjiyépe ayʉ aru mamacʉ némamicʉpe páyʉ baquiyépe ayʉ obedivʉ jẽneboi. 30 Aru ʉ̃i epeimara mácavʉre Jʉ̃menijicʉ cutuibi, jʉ arãjiyepe ayʉ ʉ̃i cutuiyede ʉ̃ jina márajivʉva. Aru ʉ̃i cutuimara mácavʉre “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, arĩ coyʉibi náre Jʉ̃menijicʉ. Aru ʉ̃i coyʉimara mácavʉ boropatebevʉre Jʉ̃menijicʉ cʉre đaibi náre mearava yópe ʉ̃i ʉrõpe.
31 ¿Aipe arãjidi maja? Jʉ̃menijicʉi cađateiye boje majare, ye baju ãmevʉ apevʉ ne maucʉvarõ majare. Põecʉ cʉbebi ãmeđarĩ bʉojayʉ maje ũmene. 32 Jʉ̃menijicʉ jecʉbedejaquemavʉ mamacʉre, meađacʉyʉ majare. Quénora jẽni jícarejaquemavʉ ʉ̃́re, ʉ̃i ʉrarõ ñájiquiyepe ayʉ majare boje. Que baru maje majié boje jícayʉre mamacʉ cũinácʉre, ʉ̃i ʉmʉre, majare boje, jãve majidivʉbu đacacʉyʉre majare máre mearore quéda jecʉbeda. 33 8:33-34 Jʉ̃menijicʉvacari “Boropatebevʉ mʉja ji jã́inore”, arĩ coyʉrejaquemavʉ jave ʉ̃i beoimara mácavʉre. Que baru põecʉ cʉbebi ãmeina boro coyʉrĩ ađarĩ bʉojayʉ majare. Aru põecʉ cʉbebi coyʉrĩ bʉojayʉ majare ñájiye jaʉrõre máre. Jesucristo, yaiyʉ́ bácʉ majare boje, nacovaimʉ mácʉ yainore jarʉvarĩ, Jʉ̃menijicʉi meapũravʉi cʉbi caride. Ñai meapũravʉi cʉcʉ parʉéde cʉvabi. Ñai Jesucristo parʉrõque jẽniaimi Jʉ̃menijicʉre majare boje. Que baru ñame ãmeina boro coyʉrĩ ađarĩ bʉojabema majare. 34 — 35 Ye coatede đarĩ bʉojabevʉ majare Cristore, majare ʉcʉre, jarʉvarĩ. Maja ñájivʉ baru, aru chĩoivʉ baru, aru ãmeina yávaimara maru, aru ãvʉé ijimara maru ãiye cʉbedu, aru cuitótecaje cʉbedu, aru jidʉrivʉ baru jidojae boje, aru boarĩ́ jarʉvaimara maru máre, caiye iye boje ye coatede đaimara ãmenajaramu maja Cristore jarʉvarĩ. 36 Aru iye boaiye borore javede Jʉ̃menijicʉ, yópe arĩ, toivaicõjenejaquemavʉ cũinácʉ ʉ̃i yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉre:
Caijãravʉa boarĩ́ jarʉvađama ñʉjacavʉre, ñʉje mʉre ʉe boje. Dápiađama ñʉjare cʉrivʉre ne boarĩ́ jarʉvarãjimarape, yópe ne dápiaiyepe ovejavare ne nʉvaimarare boainoi, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ bácʉ Jʉ̃menijicʉre.
37 Ʉbenita majacapũravʉ maje mauva ne ãmeina đabemaramu. Quénora Jʉ̃menijicʉ pʉeno meare đaibi majare ne ãmeina đarĩduiyedeca, ʉ̃i ʉeque ʉ̃i jã́đovaiye báquede Cristoi yaijãravʉi. Cađatevaibi majare, đacʉyʉ pʉeno meara márajivʉ. 38 Yʉ jãve majivʉ iyede: Ye majare coatede đarĩ bʉojabevʉ Jʉ̃menijicʉre, majare ʉcʉre, jarʉvarĩ. Maje yaidú, Jʉ̃menijicʉ ʉbi majare. Aru maje cʉru ijãravʉre obediʉjʉa, Jʉ̃menijicʉ ʉbi majare máre. Aru ángeleva, aru jabova, aru cavarõi parʉrivʉ máre ye majare coatede đarĩ bʉojabema Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ. Nopedeca caiye iye cari jãravʉ vaiye boje, aru caiye iye apejãravʉa baquiyé vaiquíye boje máre ye majare coatede đaimara ãmenajaramu maja Jʉ̃menijicʉre, majare ʉcʉre, jarʉvarĩ. 39 Aru maja nʉivʉ baru ijãravʉ pʉenoi aru jia ʉrađa ʉ̃mʉjʉrõ jívʉi máre, coatede đaimara ãmenajaramu maja Jʉ̃menijicʉre, majare ʉcʉre, jarʉvarĩ. Que baru jãve ye cʉbenore cʉeđaino mácarõ boje maja coatede đaimara ãmenajaramu Jʉ̃menijicʉre, majare cʉeđayʉ bácʉre, jarʉvarĩ. Majidivʉbu maja aipe Jʉ̃menijicʉi ʉrarõ ʉrõre majare, Jesucristoi mearo đacaiye báque boje majare. Que baru cʉrivʉtamu maja Jesucristoque cũinávʉpe.