Marcos
Jesús Nazarei ʉ̃i nʉino
(Mt 13.53-58; Lc 4.16-30; Jn 4.44)
6 Jesús nʉrejameđa nore jocarĩ, copainʉñʉ ʉ̃i joborõi ʉ̃i bueimaraque. 2 Aru judíovai jabʉóvaijãravʉ sábadoi bueni bʉ́rejameđa judíovai cójijiñami. Ina obedivʉ põeva ʉ̃́re jápiaivʉ cuecumari arejaimađa:
—¿Ã́roqueba caiye iye đaiye? ¿Yéba iye ʉ̃́re majide đaiye, aru iye đaiye põeva ne đarĩ majibede? 3 ¿Ñai ãmeni jocʉre memeipõecʉi mácʉ? ¿Ñai ãmeni Maríai mácʉ? ¿Santiago, José, Judas, aru Simón máre némamicʉ ãmeni? ¿Ʉ̃i yórõmiva máre cʉbedi majaque yui? arejaimađa na.
Que arĩ, ãmeina jã́rejaimađa ʉ̃́re. 4 Ʉbenita Jesúcapũravʉ arejameđa náre, ne jʉ abe boje:
—Cʉbebi Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ ne pueđaimʉ ʉ̃ jivʉ aru ʉ̃i cʉ̃ramicavʉ máre ʉ̃i joborõi, arejameđa.
5 Que baru đabedejameđa põeva ne đarĩ majibede nore. Quénora obebevʉ ijimarare ʉ̃i pʉrʉque tʉorĩ meađarejameđa. 6 Chĩori dápiarejameđa pare ne jʉ abe boje ʉ̃́re.
Jesús ʉ̃i jaroino ʉ̃i bueimarare
(Mt 10.5-15; Lc 9.1-6, 10.4-11; Hch 13.51; Stg 5.14)
Jesús buede nʉrejameđa cainoa ĩmaroa coapa. 7 Cũinájãravʉ ina doce paivʉ ʉ̃i bueimarare órejarejameđa ʉ̃i yebai. Jídejameđa ne parʉéva, ne jaetovarãjiyepe ayʉ abujuvare. Aru jarorejameđa pʉcarã matʉiyeda, ne coyʉrãjiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉi jaboteinoque yávaiye méne. 8 Nʉvaicõjemenejameđa apejĩene ne nʉinore, pã́uboare, aru curubʉare, aru tãutʉrare máre ne jãrióicãvai. Quénora nʉvaicõjenejameđa ne tuturiteiyoava ne nʉinoi. 9 Aru doicõjenejameđa ne cʉraidoare. Ʉbenita nʉvaicõjemenejameđa náre pʉcacajea cuitótecajeare. 10 Que baru arejameđa náre:
—Ã́ri mʉja ecoivʉre ĩmaroi, cʉjarã cũinácʉ cʉ̃rami upacʉque pʉ dajocarĩ nʉivʉta nore jocarĩ. 11 Aru apenoi ne copʉ etabedu mʉjare, aru ne jápiaiyʉbedu iye yávaiye méne, etarĩ nʉjara. Aru pʉpejarã jobore mʉjare jẽiyede mʉje cʉboba cãchinoi ne jã́iyede, ne jápiaiyʉbe boje. Que teni diĩmarocavʉ coreóvarãjarama jʉ abevʉre Jʉ̃menijicʉre aru mʉjare máre, arejameđa Jesús.
12 Que arĩburu yóboi, etarĩ nʉrejaimađa ʉ̃i bueimara, yópe arĩ coyʉrãjivʉ põevare: “Chĩori dápiarĩ dajocajarã mʉje ãmeina teiyede, Jʉ̃menijicʉi ãrʉmetequiyepe aivʉ diede”. 13 Jaetovarejaimađa obedivʉ abujuvare. Aru obedivʉ ijimarare olivo ãmicʉricʉ jẽidʉa córoque yuarĩ meađarejaimađa na.
Juan Bautista bácʉ ʉ̃i yaino
(Mt 14.1-12, 16.14; Mr 8.28; Lc 3.19-20, 9.7-9, 19)
14 Dinʉmʉ ñai jabocʉ Herodes jápiarejameđa Jesúi borore, cainoacavʉ ne yávaiye boje ʉ̃́re. Aru arejameđa:
—Juan Bautista, yaiyʉ́ bácʉ, nacajacʉbe yainore jarʉvarĩ. Que baru yópe parʉcʉbe ʉ̃, ʉbenina arejameđa Herodes.
15 Apevʉ arejaimađa: “Ʉ̃́recabe Elías”. Aru apevʉ arejaimađa: “Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉbe. Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉpe páyʉbe ʉ̃”, ávarejaimađa põeva Jesúi borore. 16 Ʉbenita Herodes, jápiayʉ Jesúi borore, arejameđa:
—Ñaime Juan Bautista, ji buravacamʉ ʉ̃i jipobʉre, nacajañʉ mácʉ yainore jarʉvarĩ, ʉbenina arejameđa.
17 Nópe dápiarejaquemavʉ Herodes, Juan Bautistare, apʉcʉre cãreja, ʉ̃i yaiquíye jipocai, Herodei bʉoicõjeiye báque boje ʉ̃́re. Bʉoicõjenejameđa, jacocʉyʉ ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami, yópe Herodei márepaco Herodíai ʉrõpe. Nópe ʉrejacođa, õi jorojĩye boje, ʉ̃i ãmecoroiye báquede Herodede, ʉ̃i cʉvae boje ṍre, ĩmacʉ Felipei márepacore. 18 Javede Juan Bautista bácʉ ávarejameđa Herodede: “Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báque Moisés bácʉre cʉvaicõjemevʉ mʉre apecʉi márepacore”, ávarejameđa ʉ̃́re.
19 Que baru Herodías jararĩ pare ʉbedejacođa Juan Bautistare, apʉcʉre cãreja. Ʉ̃́re boarĩ́ jarʉvaiyʉrĩdurejacođa. Ʉbenita majibedejacođa õ. 20 Aru Herodes jidʉre curejameđa Juan Bautistare, apʉcʉre cãreja, ʉ̃i majié boje meacʉre aru mearo đayʉre. Herodes cãrijiñʉ mácʉvacari Juan Bautistai coyʉiye báque boje, torojʉrĩ jápiarejameđa ʉ̃́re. Aru meađarejameđa ʉ̃́re, apʉcʉre cãreja. 21 Ʉbenita cũinájãravʉ, ʉ̃i ãrʉrijãravʉ eaiyede, Herodei põeteijãravʉ bácarõre torojʉve teino đarejameđa ʉ̃. Cuturejameđa caivʉ ina jabovare, churara jabovare, aru Galilea ãmicʉrijoborõcavʉ parʉrivʉre máre. Dijãravʉi Herodías coreóvarejaquemavʉ aipe boarĩ́ jarʉvarĩ bʉojacođore Juan Bautistare. 22 Herodíai máco nʉri, uparĩ, cojʉyarejacođa Herodede aru ʉ̃i cutuimarare máre. Que baru Herodes arejameđa ṍre:
—Jíquijivʉ mʉre mi ʉrõre, arejameđa.
23 Aru parʉéque arejameđa ṍre:
—Jíquijivʉ mʉre yéde mi ʉrõre. Yʉre ñájine đajacʉrĩ Jʉ̃menijicʉ, ji đabedu yópe ji ainope. Coricaita ji jaboteni cʉvarõre jíquijivʉ mʉre, arejameđa cojedeca.
24 Náre jocarĩ, etarĩ nʉri, jẽniari jã́rejacođa jípacore:
—¿Yéde jẽniaji ʉ̃́re? arejacođa.
Aru jípaco jẽniaicõjenejacođa ṍre:
—Juan Bautistai jipobʉre jẽniajaco, arejacođa.
25 Maumena copainʉri ñai jabocʉ yebai, arejacođa:
—Jíjacʉ yʉre carijĩe Juan Bautistai jipobʉre jororʉque, arejacođa õ Herodede.
26 Õi jẽniainore jápiarĩ, chĩorejameđa pare. Ʉbenita ʉ̃i aiye báque boje parʉéque, aru ʉ̃i cutuimarare cʉyeni, jʉ abeni majibedejameđa ʉ̃. 27 Que baru maumena boaipõecʉre jarorejameđa, ʉ̃i davaquiyepe ayʉ Juan Bautista bácʉi jipobʉre. 28 Ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami nʉri, burarĩ bʉojarĩ nʉvarejameđa Juan Bautista bácʉi jipobʉre jororʉque. Jídejameđa ico nomió bojʉyore. Aru jídejacođa jípacore, õi majicojiyepe ađo Juan Bautista bácʉ jãve yaiyʉ́ bácʉre.
29 Aru cũiná jápiaivʉva iyede, Juan Bautista bácʉi bueimara nʉvarejaimađa ʉ̃i baju bácarõre, jarʉvarãjivʉ cʉ̃racobe jívʉi.
Jesús ʉ̃i ãre đaino cũinápʉrʉpe paimil baju ʉ̃mʉvare
(Mt 9.36, 14.13-21; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14)
30 Dinʉmʉ Jesús ʉ̃i daroimara mácavʉ copainʉrejaimađa ʉ̃i yebai. Aru ʉ̃́re coyʉrejaimađa caino ne đaino mácarõre aru ne bueino mácarõre máre. 31 Aru obedivʉ põeva Jesújãre nʉri, jã́ri, copainʉrejaimađa. Que baru ina põevacapũravʉ ãicõjemenejaimađa Jesújãre. Que teni Jesús arejameđa ʉ̃i bueimarare:
—Jã́rica, majapeda jabʉóvarãnʉrajarevʉ ne cãrijovamenoi, arejameđa.
32 Que teni jiađocũi jaturĩ, nʉri põecʉbenoi, nʉridurejaimađa na, Jesújã, põevare jocarĩ nʉivʉ. 33 Ʉbenita náre nʉivʉre jã́rejaimađa põeva obedivʉ. Nʉivʉre jã́ri, náre coreóvarĩ arejaimađa: “Jesújãmu”. Que arĩ, cúyarĩ nʉri, Jesújã ne earãjinoi ne jipocai ẽmeni, coredejaimađa na macajitabʉ ʉrabʉ ẽcarʉi cʉriĩmaroacavʉ obedivʉ. 34 Aru ʉ̃ jatayʉ bácʉ, ẽcarʉi mañʉ, ina obedivʉ põevare jã́ñʉ, náre cõmaje ãroje jã́rejameđa Jesús. “Ovejava ne coreipõecʉ cʉbevʉpebebu ina” arĩ, bueni bʉ́rejameđa náre Jesús. 35 Ʉrarõ coyʉrĩ buedejameđa náre Jesús. Náre bueni, nainúta marejávʉ̃ya. Que baru coyʉrãearejaimađa na, ʉ̃i bueimara.
—Javeta nainútamu. Aru yo põecʉbenotamu. 36 Mʉ, bueipõecʉ, põevare ne ãrajiye bojeđaicõjejacʉ mʉ. Ẽcarʉcavʉ ne cʉ̃ramia coapa aru noi ĩmajinoai máre náre jarorĩ, “Ãranʉjara” ajacʉ mʉ, arĩdurejaimađa Jesúre ʉ̃i bueimara.
37 —Mʉja náre ãiyede jíjarã, arejameđa Jesús.
Ʉ̃i bueimara arejaimađa ʉ̃́re:
—Doscientos paijãravʉa memeiye báque bojeque obedivʉre ne ãrajiye pã́uboare ne bojeđarãnʉru, eabequiyebu iye náre coapa, arejaimađa.
38 Arejameđa náre:
—¿Aipiboa pã́uboare cʉvarãrʉ mʉja? Jã́ranʉrijide apa, arejameđa.
Aru na majidivʉ bácavʉ arejaimađa, ʉ̃́re coyʉivʉ:
—Pã́uboa cũinápʉrʉpe paiboa aru moa pʉcarã cʉvavʉ ñʉja, arejaimađa na.
39 Dinʉmʉre cõriá pʉenora põevare dobaicõjenejameđa Jesús. Yajuboa teni, náre dobaicõjenejameđa ʉ̃. 40 Ʉ̃i dobaicõjeiyede, dobarejaimađa ina põevacapũravʉ. Dobarĩ, yajuboa teni, cainimea teni, dobarejaimađa na. Cincuenta paivʉ cʉriyajuboa aru cien paivʉ cʉriyajuboa dobarejaimađa na. 41 Aru die pã́uboa cũinápʉrʉpe paiboare aru moa pʉcarãre jẽni, cavarõi jã́ñʉ, torojʉede jídejameđa Jʉ̃menijicʉre. Torojʉede jíni bʉojarĩ, pã́uboare cotʉvarĩ jebeni, põevare jícõjenejameđa Jesús ʉ̃i bueimarare. Aru moare máre quédeca põevare cotʉvarejameđa Jesús. 42 Aru caivʉ ãri yapidejaimađa na. 43 Ãri bubarĩburu iye cotʉvaiye báque pã́u aru moa máre põeva ne ãri oabede ĩni, meađarĩ, pʉebʉa doce paibʉare, judíovai pʉebʉare, buivárejaimađa ʉ̃i bueimara. 44 Aru ina ãivʉ bácavʉ ʉ̃mʉva cũinápʉrʉpe paimil baju barejáimađa na.
Jesús ʉ̃i cuino oco pʉenora
45 Maumejiena Jesús jatuicõjenejameđa ʉ̃i bueimarare jiađocũi, ne nʉrajiyepe ayʉ ʉ̃i jipocai apedʉvei, Betsaida ãmicʉriĩmaroi. Que teni copaicõjenejameđa ina põevare. 46 Ne nʉriburu yóboi, Jʉ̃menijicʉre coyʉcʉnʉrejameđa cʉ̃racũi. 47 Ñami marejávʉ̃ya. Ne jiađocũ macajitabʉ ʉrabʉ coricai cʉrejavʉ̃ya. Aru Jesús cʉ̃racũi cʉrejameđa. 48 Nore cʉcʉ, jã́rejameđa ũmevʉ cobainore náre. Que baru jatabedejaimađa apedʉvei. Pare doarĩ ñájinejaimađa. Aru jãravʉcapũravʉi aviá ʉ̃i daquiye jipocai, Jesús curĩ macajitabʉ ʉrabʉ pʉenora nʉrejameđa ne yebai. Vaivárejameđa náre jocarĩ vaiyʉ́pe. 49 Ʉbenita ʉ̃ cuyʉre macajitabʉ ʉrabʉ pʉenora jã́ri, jidʉrivʉ cođoboborejaimađa na:
—¿Põe decocʉ bácʉ bárica? cođoboborĩ arejaimađa na.
50 Caivʉ ina ʉ̃́re jã́ri, pare cuecumarejaimađa. Ʉbenita maumena náre coyʉyʉ arejameđa:
—Parʉéque dápiajarã. Yʉ́tamu Jesús. Jidʉbejarã mʉja, arejameđa náre Jesús.
51 Que arĩ, jaturejameđa ne yebai jiađocũi. Aru ũmevʉ bíjarejavʉ̃ya. Que teni cuecumari pare dápiarejaimađa. 52 Coreóvabedejaimađa iye Jesús ʉ̃i đaiye báquede pã́uboaque, ʉ̃i ãre đaiye báquede ina cũinápʉrʉpe paimil baju ʉ̃mʉvare. Que baru ye coreóvarĩ majibedejaquemavʉ na.
Jesús ʉ̃i meađaino Genesarecavʉ ijimarare
53 Jatarĩburu yóboi, earejaimađa Genesaret ãmicʉrijoborõi. Aru bʉorejaimađa ne jiađocũre ẽcarʉi. 54 Dicũre jocarĩ etaivʉre, obedivʉ põeva coreóvarejaimađa Jesúre. 55 Que baru cúyarejaimađa caino ne ĩmaroai, nʉvarajivʉ ijimarare ne parainoai, caino cʉrõai, ne jápiaiyede Jesús cʉcʉre. 56 Caino Jesús ʉ̃i nʉino, ĩmaroai, aru ĩmajinoai, aru cʉrõvaquei máre, ijimarare nʉvari epedejaimađa tãibʉi. Ʉ̃́re jẽniarejaimađa, ʉ̃i jẽni jã́icõjequiyepe aivʉ ʉ̃i cuitótecaje tʉrʉvarã. Aru caivʉ jẽni jã́ivʉ meateivʉ barejáimađa na, ijimara mácavʉ.