Yɛlɛ Mine Ba Naŋ Wuli A Muni
1. Boŋ La Baabilɔŋ Kpoŋ?
Wala teŋ e baŋ ka “Baabilɔŋ Kpoŋ” are ko la zirii puoruu zaa? (Yel-iriwulaa 17:5) Hooŋ gyieli a yɛlɛ ŋa soŋ a nyɛ:
O taa la kpeɛ̃o a donɛɛ lombori zaa. A Baabole yeleeŋ ka o taa la kpeɛ̃o “nembeɛoŋ ane tenne” zuŋ. A Baabole lɛ yeleeŋ ka, o diree “naaloŋ a tendaa namine zu.”—Yel-iriwulaa 17:15, 18.
O ba e gɔmenante bee da di yɛlɛ libie yaga naŋ be o poɔŋ. “A teŋɛzu namine” ane “a yaako ereba bee da direbe” na de la ba nimie nyɛ Baabilɔŋ Kpoŋ saammo.—Yel-iriwulaa 18:9, 15.
O maŋ wulee zirii wuluu a kyaare Naaŋmen. O naŋ boɔrɔ libie ane bontaree mine zuŋ na, o neŋ a teŋɛzu namine maŋ laŋ erɛɛ yɛlɛ. Azuŋ baŋ boɔloo ka pɔge-gyɛnterɛ. (Yel-iriwulaa 17:1, 2) O bɛnlɛɛ noba naŋ be a tendaa zuŋ. O vɛŋɛɛŋ ka noba yaga zaa meŋ kpi.—Yel-iriwulaa 18:23, 24.
Leɛ gaa zannoo 13 yelzu bile 6
2. Bo Saŋa Ka A Mɛzaaya Na Wa?
A Baabole daŋyelbiŋeeŋ ka daare 69 na wa pare gaaŋ sɛre kyɛ ka a Mɛzaaya wa.—Kanne Daaniel 9:25.
Bo saŋa ka a daare 69 na piili? A daare 69 na da piilee yuoni 455 B.C.E. A saŋa ka Paaloŋ Kaara Niihemaiya da wa Gyɛruzɛlɛm ka o “mɛ” a teŋkpɛŋ.—Daaniel 9:25; Niihemaiya 2:1, 5-8.
Wala ka a daare 69 na kɔɔre seŋ? Ka hooŋ kaa a Baabole poɔŋ, ho na nyɛŋ ka Baabole daŋyelbo mine poɔŋ, bebiri bonyeni maŋ are ko la yuoni gbuli. (Soribu 14:34; Iziikiel 4:6) Lɛ wuleeŋ ka daagbuli are ko la yuomo ayɔpoi. A daŋyelbo ŋa poɔŋ, ka hooŋ de (69 x 7) ho na nyɛ la 483. Azuŋ, a daare 69 na e la yuomo 483.
Bo saŋa ka a daare 69 na baare? Ka hooŋ piili yuoni 455 B.C.E. a sɔre yuomo 483 a gɛrɛ nimitɔɔre, a na de boŋ gaa yuoni 29 C.E.a A yuoni ŋa la ka Yezu da de suobu a wa leɛ a Mɛzaaya!—Luka 3:1, 2, 21, 22.
Leɛ gaa zannoo 15 yelzu bile 5
3. Soe Na Mine Baŋ Maŋ Tu Kyɛ De Zĩĩ Saŋna Noba Baaloŋ
A ba seŋ ka Kristabie sage ka ba emoo zĩĩ, bee a iri o zĩĩ ko neɛ kaŋa meŋ. Saŋa kaŋa ka ba naŋ boɔrɔ ka ba saŋ neɛ kaŋa baaloŋ, ba maŋ de la o zĩĩ toŋ toma soe mine poɔŋ. Aŋa mannoo poɔŋ, ka ba naŋ wa boɔrɔ ka ba wɛre neɛ, saŋa kaŋa ba maŋ daŋ iree o soba zĩĩ biŋ, a leɛ de eŋ o soba saŋa na baŋ wɛroo na, bee saŋa na baŋ wɛroo baare na. A ba seŋ ka Kristabie tere sori ka ba de o zĩĩ toŋ toma a soe ŋa poɔŋ.—Duturoonomi 15:23.
Kyɛ, a zĩĩ baaloŋ saŋ yɛlɛ mine bebeŋ, ka Kristabieŋ boɔrɔ o na baŋ sagaaŋ. A mine la hemodialysis, hemodilution ane baŋ na iri ho zĩĩ a peɛre ho laafeeloŋ yɛlɛ. Ka ba naŋ wa wɛrɛ neɛ ba maŋ de la cell-salvage bee heart-lung bypass machine toŋ neŋ toma. A be la Kristabie zaa zieŋ ka o kaa iri lɛ oŋ boɔrɔ ka ba de o zĩĩ toŋ neŋ toma saŋa na baŋ wa saŋna o baaloŋ, bee a wɛroo, bee saŋa na baŋ iri o soba zĩĩ a peɛrɛ ka ba nyɛ baaloŋ naŋ be o eŋdaa poɔŋ. Ane meŋ, sori zaa dɔktare naŋ boɔrɔ ka ba tu a saŋ Kristabie baaloŋ, aseŋ ka o wuli a dɔkta lɛ aŋ seŋ ka o de o zĩĩ toŋ neŋ toma. Soe na dɔktare naŋ maŋ tu kyɛ de zĩĩ toŋ neŋ toma baaloŋ saŋ poɔŋ na ba yitaa. Azuŋ, sɛre ka Kristabie na sage a yɛlɛ ŋa kaŋa zaa na, aseŋ ka a Kristabie soore a dɔkta ka o wuloo sori na meŋɛ oŋ na tu a de o zĩĩ toŋ neŋ toma a saŋ o baaloŋ na. Teɛre a soorebie ŋa yɛlɛ gaa tɔɔre a nyɛ:
N na sageŋ ka ba iri N zĩĩ ka lɛ vɛŋ ka ana zĩĩ na ba lɛ kyɛnɛ N eŋdaa wagre fẽẽ kaŋa poɔŋ saŋa na baŋ saŋna N baaloŋ bee? N zoma na ko maŋ sori ka N sage ka ba lɛ de a zĩĩ eŋ ma? Ka lɛ wuli ka a ba seŋ ka ba “de a kyiri bare teŋɛŋ” bee?—Duturoonomi 12:23, 24.
N na sageŋ ka ba iri N zĩĩ, a iri dɛgre zaa naŋ be a zĩĩ poɔŋ a kyɛ leɛ de eŋ ma? N zoma na dɔɔnɔ maŋ ka N saaŋɛɛ a Baabole bege bee? Kyɛbee, N na baŋ sagɛɛ a sori ŋa?
Leɛ gaa zannoo 39 yelzu bile 3
4. Kultaa Deme Naŋ Wɛltaa Yɛlɛ
Naaŋmen Yelbiri na yeleeŋ ka a ba seŋ ka kultaa deme wɛltaa. Kyɛ ka ba naŋ wɛltaa, a ba seŋ ka ba kaŋa zaa kuli neŋyuo. (1 Korinti 7:10, 11) Kyɛ, yɛlɛ mine na baŋ vɛmeŋ ka Kristabie de gbɛre ka o na wɛle yi la o kultatɔ na eŋɛŋ.
Ka o sobaŋ baŋ perɛ kyɛ zagre ka o kaara o booree deme: Aminekaŋaŋ, a serɛ zagrɛɛŋ ka o ko ba bondirii, kyɛbee libie baŋ na toɔ̃ de da boma mine yɛlɛ naŋ ferɛ ba. Ka lɛ vɛŋ ka o booree deme na be awonaa poɔŋ.—1 Timoti 5:8.
Ka o sobaŋ maŋ ŋmeɛrɛ bee a dɔgrɔ o kultatɔ na yaga zaa: Aminekaŋaŋ, o soba erɛɛ yɛlɛ naŋ na toɔ̃ vɛŋ ka o kultatɔ pere, bee a kɔŋ o nyɔvore.—Galesiya 5:19-21.
Saŋa na o soba naŋ mɔɔrɔ o mɔɔbo zaa ka o sãã niiloŋ na o kultatɔ neŋ Jehoova naŋ taa na: Aminekaŋaŋ, yɛlɛ na o soba naŋ erɛ na vɛŋɛɛŋ aŋ e kpeɛŋaa ko o kultatɔ na ka o puore Jehoova.—Toma 5:29.
5. Bebi Tegrɛ Ane Tige Mine Diibu
Bebi tegrɛ ane tige mine bebeŋ a ba pɛlɛ Jehoova poɔ, azuŋ a ba seŋ ka Kristabiiri diraa. Kyɛ, a mine diibu saŋa, noba maŋ erɛɛ yɛlɛ mine, bee a yele yɛlɛ mine ka lɛ vɛŋ aŋ fɛre ka Kristabie maŋ de Baabole sowuli toŋ toma a toɔ̃ de gbɛ-soŋ. A yɛlɛ mine la ama.
Ka neɛ kaŋaŋ yelka, nyɛ te yuoŋ paalaa, bee a yel yelkaŋa kyaare bebi tegrɛ diibu. Ho na baŋ yeliŋ ka, “Bareka.” Ka o sobaŋ boɔrɔ ka o zanne yɛlɛ yaga poɔ, ho na baŋ wɛlɛɛ a muni ko o soba.
Saŋa na tigri kaŋa diibu naŋ ta ka ho kultatɔ naŋ ba puoro Jehoova yelka ho poɔ o neŋ o yideme eŋɛŋ ka yɛ di bondirii. Ka ho zomaŋ na ko bo sori, ho na baŋ gaaŋ. Kyɛ, daŋ de weɛ a manne ko ho kultatɔ na ka, ka baga puoruu yeltuuriiŋ na poɔ a bondirii diibu poɔŋ, ho koŋ de ho meŋɛ eŋ a poɔŋ.
Ka ho toma neŋkpoŋeŋ ko bo kyɔɔtaa tigri diibu saŋa. Ka o naŋ ko bo a kyɔɔtaa ŋa a tigri diibu saŋa, aseŋ ka ho zagre bee? Ai, wagre zaa naane aŋ seŋ ka ho zagre. Soore ho meŋɛ ka, ‘N tomazie neŋkpoŋ na teɛroŋ poɔŋ, a kyɔɔtaa ŋa poɔ la a tigri diibu poɔŋ bee? Kyɛbee o ture boɔrɔŋ ka o wuli nimipa a ko toŋsonne na maŋ tonɔ koroo na?’
Ka neɛ kaŋaŋ ko bo kyɔɔtaa tigri diibu saŋa. O soba na baŋ yeliŋ ka: “N baŋɛɛŋ ka ho ba dire a tigri ŋa, kyɛ kyɔɔtaa ture la maŋ boɔrɔ ka N ko bo.” Kyɛ, soore ho meŋɛ ka, ‘O soba boɔrɔŋ ka o e ma nyɛ ka N sereŋ nyɔgɛɛ N sagediibu kpeɛŋaa bee? Kyɛbee o boɔrɔŋ ka o tu sori kaŋa poɔŋ a kyɛ vɛŋ ka N de N meŋɛ eŋ a tigri diibu poɔŋ?’ Ka hooŋ teɛre a yɛlɛ ŋa soŋ, a na soŋ boŋ ka ho de gbɛ-soŋ. Aseŋ ka te maŋ de gbɛɛ naŋ na vɛŋ ka te taa zoma naŋ soma, a kyɛ lɛ vɛŋ ka te dire yelmennoŋ korɔ Jehoova meŋ.—Toma 23:1.
Leɛ gaa zannoo 44 yelzu bile 1
6. Baaloŋ Lɔnnee Yɛlɛ
Te nɔŋ la noba, azuŋ, te ba boɔrɔ ka te de baaloŋ lɔŋ ba. Azuŋ, ka teneeŋ taa baaloŋ lɔnnaa kaŋa, aseŋ ka te kaara soŋ a ta wa de a baaloŋ lɔŋ te yɔɔmine. Ananso la wala? A Baabole yeleeŋ ka: “Nɔŋ ho tɔsoba aŋa ho meŋɛ.”—Urom 13:8-10.
Ka neɛŋ taa baaloŋ lɔnnaa, wala oŋ na e wuli ka o nɔnɔ la o yɔɔmine? A ba seŋ ka o soba maŋ kore noba, bee a nyɔge noba nuureŋ a puore ba, kyɛbee ka o muure neɛ kaŋa noɔre. Ka neɛ kaŋaŋ ba tere sori ka o soba wa o die o naŋ boɔrɔ ka o go o booree deme zuŋ, a ba seŋ ka o soba poɔ sãã. Sɛre oŋ na de suobu na, aseŋ ka o soba yelko a lantaapuoruu nembɛrɛ dakogizusoba na ka o taaɛ baaloŋ lɔnnaa kaŋa. Lɛ na vɛmeŋ ka ba sɛgre yɛlɛ soŋ zaa ka lɛ vɛŋ ka o ta de a baaloŋ lɔŋ o yɔɔmine na o ne ba naŋ derɛ a suobu na. Ka o sobaŋ daaŋ be zie kaŋa baaloŋ lɔnnaa kaŋa naŋ da be, aseŋ ka o soba gaa ka ba iri o zĩĩ a peɛre nyɛ ka a baaloŋ be la o eŋɛŋ bee. Aseŋ ka o e lɛ sɛre ka o neŋ dɔɔ kaŋa bee pɔge kaŋa sɛgre kultaa yɛlɛ. Lɛ eebo na wuliŋ ka ho taaɛ ho taaba yɛlɛŋ, bonso ho ba “kaara [ho] meŋɛ yoŋ yɛlɛ zie, kyɛ [ho] maŋ kaarɛɛ [ho] taaba meŋ yɛlɛ zie.”—Filipae 2:4.
Leɛ gaa zannoo 56 yelzu bile 2
7. Yaako Yɛlɛ Ane Sɛrɛɛ Diibu Yɛlɛ
Ka te neŋ neɛ kaŋaŋ wa piili ka te toŋ toma, a na somaŋ yaga zaa ka te sɛge a toma yɛlɛ ane a libie yɛlɛ zaa eŋ gane poɔŋ biŋ. Haali ka o sobaŋ e Kristabie, kyɛ a na somaŋ ka yɛ sɛge a yɛlɛ zaa eŋ gane poɔŋ. (Jeremaiya 32:9-12) Kyɛ, saŋa kaŋa Kristabiiri naŋ laŋ tonɔ toma na baŋ taaɛ nɔkpeɛŋ-bilii ba kpakyagaŋ a kyaare libi yɛlɛ, kyɛbee yɛlɛ mine. Ka lɛŋ wa e, aseŋ ka ba lonni wieoŋ a sɛgre a yɛlɛ emmaaroŋ poɔŋ ba yoŋ seŋ.
Kyɛ ka neɛ kaŋaŋ e te yɛlɛ mine naŋ e nimizeɛ yaga zaa, aminekaŋaŋ, o soba bɛnle teŋ a fa te libie, kyɛbee o soba dɛgɛɛ te yuori, wala aŋ seŋ ka te e? (Kanne Matio 18:15-17.) Yezu da wuli teŋ yɛlɛ ata mine teŋ na baŋ e:
Yɛ mɔɔ kyɛ sɛgre a yɛlɛ yɛ yoŋ seŋ.—Kaa o wɛlbo 15.
Ka lɛŋ ba toɔ̃ nyɛ eebo, ho na baŋ vɛmeŋ ka ho yɔɔ kaŋa bee ho yɔɔmine bayi naŋ be a lantaapuoruu poɔŋ poɔ ho eŋɛŋ ka yɛ gaa o soba zie.—Kaa o wɛlbo 16.
Ka yɛneeŋ naŋ ba toɔ̃ sɛgre a yɛlɛ, lɛ yɛŋ ho na baŋ de la a yɛlɛ gaaneŋ a lantaapuoruu nembɛrɛ zie.—Kaa o wɛlbo 17.
Gbɛɛ yaga, a ba seŋ ka te de te yɔɔmine gaaneŋ sɛrɛɛ diibu zie. Ananso la wala? Ananso la ka, a na baŋ saaŋɛɛ a lantaapuoruu ane Jehoova yosoŋ na. (1 Korinti 6:1-8) Kyɛ, yɛlɛ mine bebeŋ ka a naŋ fɛre, te na baŋ de la a yɛlɛ gaaneŋ sɛrɛɛ diibu zie. A yɛlɛ mine la ŋa: saŋa na kultaa deme naŋ boɔrɔ ka ba tu bege soriŋ kyɛ bare taa, saŋa na neɛ kaŋa naŋ boɔrɔ ka bege ko o sori ka o kaara bie kaŋa, saŋa na kultaa deme naŋ bare taa, bee a wɛltaa kyɛ ka ba kaŋa naŋ boɔrɔ ka o kultatɔ na naŋ koroo libie ka o kaara o meŋɛ, insurance yɛlɛ, saŋa na neɛ kaŋa libie naŋ be tomazie kaŋa nuureŋ kyɛ ka a toma le, ka o soba boɔrɔ ka o deɛ a libie yi a tomazie noba nuureŋ, saŋa na neɛ kaŋa naŋ sɛgɛ biŋ a wuli lɛ naŋ seŋ ka ba po o kyɛŋ boma saŋa na oŋ wa kpi. Ka Kristabieŋ de a yɛlɛ ŋa taa gaaneŋ sɛrɛɛ diibu zie ka ba te sɛgraa emmaaroŋ poɔŋ, lɛ ba wuli ka o ba de a Baabole sowuli toŋ neŋ toma.
Ka Kristabieŋ baŋ ka neɛ kaŋa e la yelfaa kaŋa naŋ e nimizeɛ, aminekaŋaŋ o soba ferɛɛ neɛ kaŋa a gaŋne o, kyɛbee o ferɛɛ bibile kaŋa a gaŋne o, bee a e a bibile yɛlɛ naŋ ba seŋ neŋ, bee o ŋmɛɛ neɛ kaŋa oŋ pere yaga zaa, bee o zu la boma, bee o ko la neɛ, a Kristabie na baŋ yelee a yɛlɛ ko noba na a gɔmenante naŋ iri biŋ ka ba kaara a yɛlɛ ŋa zaa zu na. Ka Kristabieŋ e lɛ, a ba wuli ka o ba de a Baabole sowuli toŋ neŋ toma.
a A piili yuoni 455 B.C.E. te ta 1 B.C.E. e la yuomo 454. A yi yuoni 1 B.C.E. te ta yuoni 1 C.E. e la yuoni gbuli (te ba taa 0 C.E calendar poɔŋ). A yi yuoni 1 C.E. a te ta 29 C.E. e la yuomo 28. Ka hooŋ de a yuomo ŋa zaa lantaa, ho na nyɛɛ yuomo 483.