Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • es22 bf. 118-128
  • December

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • December
  • Ŋmalɛi Lɛ Amli Ni Wɔɔkwɛ Daa—2022
  • Saneyitsei Bibii
  • Soo, December 1
  • Sohaa, December 2
  • Hɔɔ, December 3
  • Hɔgbaa, December 4
  • Ju, December 5
  • Jufɔ, December 6
  • Shɔ, December 7
  • Soo, December 8
  • Sohaa, December 9
  • Hɔɔ, December 10
  • Hɔgbaa, December 11
  • Ju, December 12
  • Jufɔ, December 13
  • Shɔ, December 14
  • Soo, December 15
  • Sohaa, December 16
  • Hɔɔ, December 17
  • Hɔgbaa, December 18
  • Ju, December 19
  • Jufɔ, December 20
  • Shɔ, December 21
  • Soo, December 22
  • Sohaa, December 23
  • Hɔɔ, December 24
  • Hɔgbaa, December 25
  • Ju, December 26
  • Jufɔ, December 27
  • Shɔ, December 28
  • Soo, December 29
  • Sohaa, December 30
  • Hɔɔ, December 31
Ŋmalɛi Lɛ Amli Ni Wɔɔkwɛ Daa—2022
es22 bf. 118-128

December

Soo, December 1

Mɔ ni yiŋ feɔ lɛ kɔshikɔshi lɛ, etamɔ ŋshɔke ni kɔɔyɔɔ tswaa kɛyaa kɛbaa.​—Yak. 1:6.

Bei komɛi lɛ, ewaa kɛhãa wɔ akɛ wɔbaanu nɔ ko shishi yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli. Aloo ebaanyɛ eba lɛ akɛ, Yehowa hãaa wɔsɔlemɔ ko hetoo yɛ gbɛ ni wɔkpaa gbɛ lɛ nɔ. Nibii ni tamɔ nɛkɛ baanyɛ ahã wɔyiŋ afee wɔ kɔshikɔshi. Kɛ́ wɔyiŋ fee wɔ kɔshikɔshi, ni wɔfeee he nɔ ko lɛ, ebaahã wɔhemɔkɛyeli lɛ mli agbɔjɔ, ni wekukpaa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ baanyɛ afite. (Yak. 1:7, 8) Enɛ baanyɛ ahã wɔhiɛnɔkamɔ lɛ atã. Bɔfo Paulo kɛ wɔhiɛnɔkamɔ lɛ to sɛ́kɛ he. (Heb. 6:19) Sɛ́kɛ ji dade loo nɔ kroko ni tsii ni akɛ tsein loo kpãa ni ti eŋmɔ lɛ ni yɔɔ meelei ahe. Kɛ́ ahum miitswa lɛ, aŋmɛɔ he awoɔ nu lɛ mli koni ehiɛ meele lɛ mli ni meele lɛ akakpalaŋ eyashi tɛ ko. Shi ja tsein ni hiɛ sɛ́kɛ lɛ mli wa ni etseee, dani ebaanyɛ etsu nitsumɔ nɛɛ. Bɔ ni ŋkanale baanyɛ afite tsein ni hiɛ sɛ́kɛ lɛ, nakai nɔŋŋ yiŋkɔshikɔshifeemɔ hu baanyɛ afite wɔhemɔkɛyeli lɛ. Kɛ́ mɔ ko ni yiŋ feɔ lɛ kɔshikɔshi lɛ kɛ naagba ko kpe lɛ, hemɔkɛyeli ni eyɔɔ akɛ Yehowa baaye eshiwoi anɔ lɛ mli baagbɔjɔ. Kɛ́ wɔhemɔkɛyeli lɛ mli gbɔjɔ lɛ, wɔhiɛnɔkamɔ hu baatã. Ebaawa akɛ gbɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ baaná miishɛɛ. w21.02 30 kk. 14-15

Sohaa, December 2

Abraham he Yehowa nɔ eye.—Yak. 2:23.

Be ni Abraham kɛ eweku lɛ shi Ur lɛ, eeenyɛ efee akɛ eye fe afii 70. (1 Mo. 11:31–12:4) Abraham hi hei srɔtoi yɛ Kanaan shikpɔŋ lɛ nɔ aaafee afii 100, ni mama tsũi amli sɔŋŋ ehi. Egbo be ni eye afii 175. (1 Mo. 25:7) Be ni egbo lɛ, no mli lɛ, shi ni Yehowa ewo akɛ ekɛ Kanaan shikpɔŋ lɛ baahã eseshibii lɛ bako mli. Agbɛnɛ hu, enaaa maŋ lɛ, ni ji Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ. Fɛɛ sɛɛ lɛ, Biblia lɛ wie akɛ Abraham gbo be ni “eye afii pii, ni etsui nyɔ emli yɛ shihilɛ mli.” (1 Mo. 25:8) Yɛ naagbai ni Abraham kɛkpe lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, ehemɔkɛyeli lɛ mli gbɔjɔɔɔ, ni ená he miishɛɛ akɛ ebaamɛ Yehowa. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ Yehowa ŋɔ lɛ akɛ enaanyo ni ebu ehe ewala gbii abɔ fɛɛ. (1 Mo. 15:1; Yes. 41:8; Yak. 2:22) Wɔ hu wɔmiimɛ maŋ ni yɔɔ faneshii diɛŋtsɛ ni no mli lɛ Abraham mɛɔ lɛ. (Heb. 11:10) Shi bianɛ lɛ, ama nakai maŋ lɛ, ejaakɛ yɛ afi 1914 lɛ, ato Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ shishi ni amrɔ nɛɛ eeye nɔ yɛ ŋwɛi. (Kpo. 12:7-10) Nɔ ni eshwɛ ji ni ebaaye shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ nɔ, ni no ji nɔ ni wɔmɛɔ bianɛ. w20.08 4 kk. 11-12

Hɔɔ, December 3

Gbɔmɔ tsui mli susumɔi tamɔ nui ni mli kwɔlɔ, shi mɔ ni kɔɔ sane sɛɛ lɛ gbalaa kɛjeɔ kpo.​—Abɛi 20:5.

Kɛ́ wɔbaa wɔhe shi ni wɔtoɔ wɔtsui shi lɛ, kɛ́ mɛi miiwie lɛ, wɔbaabo amɛ toi jogbaŋŋ. Wɔyɛ yiŋtoi babaoo ahewɔ ni esa akɛ wɔmia wɔhiɛ wɔfee nakai. Naa etɛ. Klɛŋklɛŋ lɛ, ebaawa akɛ wɔbaaná mɛi ahe jwɛŋmɔ ni ejaaa. Nɔ ni ji enyɔ lɛ, wɔbaakɔ sane sɛɛ ni wɔbaana bɔ ni wɔnyɛmimɛi lɛ nuɔ he amɛhãa yɛ saji ahe kɛ nɔ hewɔ ni amɛfeɔ nibii komɛi ni amɛfeɔ lɛ. Enɛ baahã wɔmusuŋ atsɔ wɔ waa yɛ amɛhe. Nɔ ni ji etɛ lɛ, kɛ́ wɔto wɔtsui shi wɔhã wɔnyɛmimɛi lɛ be ni amɛwieɔ lɛ, ekolɛ no baahã amɛyɔse nɔ ko ni ekolɛ amɛ diɛŋtsɛ po amɛyɔseko yɛ amɛhe. Ani ejeee anɔkwale akɛ bei komɛi lɛ, wɔ diɛŋtsɛ po wɔleee bɔ ni wɔnuɔ he wɔhãa yɛ sane ko he kɛyashi wɔbaawie he wɔtsɔɔ mɔ ko? Wɔnyɛmimɛi lɛ ekomɛi yɛ ni he ni amɛda yɛ, bɔ ni atsɔse amɛ ahã, loo bɔ ni amɛyɔɔ lɛ hewɔ lɛ, kɛ́ nɔ ko miigba amɛnaa lɛ, ewa kɛhã amɛ akɛ amɛbaawie. Ja wɔnyɛmimɛi lɛ ena wɔ akɛ mɛi ni amɛbaanyɛ amɛmu amɛfɔ̃ amɛnɔ ni amɛkɛ amɛ agba amɛ nɔ fɛɛ nɔ he sane dani wɔbaale nɔ tuuntu ni gbaa amɛnaa, ni ekolɛ ebaahe be dani amɛbaana wɔ nakai. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔkase Yehowa ni wɔto wɔtsui shi. Kɛ́ fiofio lɛ, amɛbana wɔ nakai ni amɛbɔi wɔ amɛsaji lɛ gbaa lɛ, esa akɛ wɔbo amɛ toi jogbaŋŋ. w20.04 15-16 kk. 6-7

Hɔgbaa, December 4

[Nyɛbaahɛ] gbɔmɛi ni hiɛ kamɔ.​—Luka 5:10.

Bei pii lɛ, bɔ ni nu ko mli yɔɔ kɛ niyenii abɔ ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ni tsɔɔ kɛji abaaná loo yɛ jɛmɛ loo anáŋ eko yɛ jɛmɛ. No hewɔ lɛ, wolɛi eyaaa wuo be fɛɛ be kɛkɛ. Be ko lɛ, nyɛmi nuu ko ni yɔɔ Pasifik ŋshɔkpɔi lɛ eko nɔ lɛ kɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔ ko to gbɛjianɔ koni amɛya wuo. Maŋsɛɛ sɔɔlɔ lɛ kɛɛ lɛ akɛ: “Hã wɔya wɔ́ leebi ŋmɛlɛ nɛɛhu.” Shi nyɛmi lɛ kɛɛ lɛ akɛ: “Dabi ei! Jeee be ni hi hã wɔ esa akɛ wɔya. Esa akɛ wɔya be ni hi hã loi lɛ.” Kristofoi ni hi shi yɛ blema lɛ hu tee shiɛmɔ yɛ hei ni amɛbaaná mɛi yɛ, ni amɛtee be ni amɛkɛ mɛi lɛ baakpe. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Yesu kaselɔi lɛ shiɛ yɛ hei srɔtoisrɔtoi. Bei komɛi lɛ, amɛshiɛ yɛ sɔlemɔ shĩa lɛ kɛ kpeehei lɛ. Bei komɛi hu lɛ, amɛshiɛ yɛ shĩa fɛɛ shĩa loo yɛ jaji anɔ. (Bɔf. 5:42; 17:17; 18:4) Wɔ hu esa akɛ wɔyashiɛ yɛ hei ni wɔbaaná mɛi yɛ, ni wɔya be ni wɔbaana amɛ. Ni ja wɔle mɛi ni yɔɔ shikpɔŋkuku lɛ mli lɛ jogbaŋŋ dani wɔbaanyɛ wɔfee nakai.​—1 Kor. 9:19-23. w20.09 4 kk. 8-9

Ju, December 5

Be mli ni wɔwieɔ anɔkwale lɛ, nyɛhãa wɔtsɔa suɔmɔ nɔ wɔdaraa yɛ nibii fɛɛ amli kɛbotea mɔ ni ji yitso lɛ, ni ji Kristo lɛ mli.​—Efe. 4:15.

Nɔ kome ni baaye abua wɔ ni wɔkɛ Yesu abɔ naanyo ji, ni wɔkɛ gbɛjianɔi ni atoɔ yɛ Yehowa asafo lɛ mli lɛ baatsu nii. Kɛ́ wɔkɛ gbɛtsɔɔmɔi fɛɛ ni nyɛmimɛi ni ahala koni amɛkwɛ wɔnɔ lɛ kɛhãa wɔ lɛ tsu nii lɛ, no baahã naanyobɔɔ ni yɔɔ wɔ kɛ Yesu, ni ji asafo lɛ yitso lɛ, teŋ lɛ mli awa waa. (Efe. 4:16) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, asafo lɛ miisumɔ ni akɛ Maŋtsɛyeli Asai fɛɛ atsu nii jogbaŋŋ kɛmɔ shi. No hewɔ lɛ, ahã asafoi komɛi eyafata asafoi krokomɛi ahe. Enɛ ehã abaa oniai ni wɔtsu kɛhã Yehowa sɔɔmɔ lɛ yi. Shi yɛ nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, tsakemɔi nɛɛ esa nyɛmimɛi komɛi ahe. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nyɛmimɛi anɔkwafoi komɛi ehi asafo ni amɛyɔɔ mli lɛ mli afii pii, ni amɛná nanemɛi pii yɛ jɛmɛ. Shi amrɔ nɛɛ, ehe ebahia ni amɛshi kɛya asafo kroko mli. Kwɛ bɔ ni Yesu mii baashɛ ehe ehã kɛ́ ena ni nyɛmimɛi anɔkwafoi nɛɛ miibo gbɛtsɔɔmɔ nɛɛ toi! w20.04 24 kk. 14

Jufɔ, December 6

Wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ lɛ baashishii amɛhe.​—Dan. 11:40.

Kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ fɛɛ miitao amɛye jeŋ muu lɛ fɛɛ nɔ, ni no hewɔ lɛ, amɛkɛ amɛhe miitswa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni awu jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ agbe naa lɛ, maji pii ni yɔɔ Yuropa lɛ baje Soviet Union lɛ kɛ maji ni fata ehe lɛ ashishi. Enɛ hewɔ lɛ, wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ maji komɛi fee ekome ni amɛtse asraafoi akuu ko koni kɛ́ aleenɔ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ te shi ewo amɛ lɛ, amɛnyɛ amɛwu amɛshi lɛ. Atsɛɔ asraafoi akuu nɛɛ akɛ, NATO. Kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ fɛɛ miitao amɛná asraafoi akuu ni he wa fe fɛɛ yɛ je lɛ mli, ni no hewɔ lɛ, amɛmiifite shika pii yɛ okplɛmii kɛ tawuu nibii krokomɛi ahe. Yɛ tai komɛi ni awu yɛ Afrika, Asia, kɛ Latin Amerika lɛ amli lɛ, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ yafi wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ henyɛlɔi lɛ asɛɛ, ni wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ hu yafi kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ henyɛlɔi lɛ asɛɛ. Nyɛsɛɛ nɛɛ, Russia kɛ maji ni fata ehe lɛ, ni ji kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ, ená maji pii ni yɔɔ je lɛ mli lɛ anɔ hewalɛ. Agbɛnɛ hu, ekɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ miitswa kɛtsɔ Intanɛt lɛ kɛ kɔmpiutai anɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛɛ kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ efee kɔmpiuta program srɔtoi koni ekɛfite eshika kɛ maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoi, ni kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ kɛ naafolɔmɔi ni tamɔ nakai nɔŋŋ eshi wuoyigbɛ maŋtsɛ lɛ. Kɛfata he lɛ, tamɔ bɔ ni Daniel gba lɛ, kooyigbɛ maŋtsɛ lɛ miiwa Nyɔŋmɔ webii lɛ ayi.​—Dan. 11:41. w20.05 13 kk. 5-6

Shɔ, December 7

Mi diɛŋtsɛ matao migwantɛŋi lɛ, ni makwɛ amɛnɔ.​—Eze. 34:11.

Yɛ gbalɔ Yesaia beiaŋ lɛ, Yehowa bi ewebii lɛ akɛ: “Ani yoo hiɛ baanyɛ akpa ebi ni miiye fufɔ nɔ?” Kɛkɛ ni ekɛfata he akɛ: “Kɛ́ yei nɛɛ ahiɛ baakpa nɔ po lɛ, mi lɛ, mihiɛ kpaŋ onɔ kɔkɔɔkɔ.” (Yes. 49:15) Efɔɔɔ kaa akɛ Yehowa kɛ ehe baato yoofɔyoo he. Shi yɛ sane nɛɛ mli lɛ, efee nakai. Ekɛ suɔmɔ ni mli wa ni yoo yɔɔ kɛhã ebi lɛ tsu nii akɛ nɔkwɛmɔnɔ kɛtsɔɔ bɔ ni esumɔɔ etsuji lɛ waa hã. Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Jasmin lɛ wie akɛ kɛ́ ofɔ lɛ, “otsui mɔɔ obi lɛ waa, ni nakai henumɔ lɛ hiɔ shi owala beiaŋ fɛɛ.” Yeifɔyei pii baaye enɛ he odase. Kɛ́ Yehowa bii lɛ ateŋ mɔ kome po kpa asafoŋ kpeei yaa kɛ shiɛmɔ yaa lɛ, enaa ni edɔɔ lɛ. Mɛi ni kpaa Yehowa sɔɔmɔ lɛ ateŋ mɛi pii kuɔ amɛsɛɛ kɛbaa eŋɔɔ, ni kɛ́ amɛba lɛ, wɔkɛ miishɛɛ hereɔ amɛ atuu! Anɔkwa, ená kulɛ mɛi fɛɛ ni ekpa lɛ sɔɔmɔ lɛ eku amɛsɛɛ, ni wɔ hu nakai nɔŋŋ.​—1 Pet. 2:25. w20.06 18 kk. 1-3

Soo, December 8

Wɔkɛ wɔhiŋmɛii [maa] . . . nibii ni anaaa lɛ anɔ. Ejaakɛ nibii ni anaa lɛ hiɔ shi be fioo ko, shi nibii ni anaaa lɛ hiɔ shi kɛyaa naanɔ.​—2 Kor. 4:18.

Nibii ni jara wa hã wɔ lɛ ekomɛi yɛ ni wɔnaaa kɛ wɔhiŋmɛi. Anɔkwa, nibii ni jara wa hã wɔ fe fɛɛ yɛ shihilɛ mli lɛ jeee nibii ni wɔnaa. Yɛ Yesu Gɔŋ Nɔ Shiɛmɔ lɛ mli lɛ, ewie akɛ jwetrii ni wɔkɛtoɔ wɔhãa wɔhe yɛ ŋwɛi lɛ ajara wa kwraa fe jwetrii ni wɔyɔɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ. Kɛkɛ ni ekɛshi sɛɛ akɛ: “He ni ojwetri yɔɔ lɛ, jɛmɛ otsui hu baahi.” (Mat. 6:19-21) Kɛ́ nɔ ko kã wɔtsui nɔ waa ni wɔbuɔ lɛ akɛ ejara wa lɛ, wɔkɛ hiɛdɔɔ baatao sɛɛ gbɛ. Kɛ́ wɔfee nibii ni baahã wɔná gbɛ́i kpakpa yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ, belɛ wɔmiibua ‘jwetrii anaa yɛ ŋwɛi.’ Yesu kɛɛ kɛ́ wɔbua jwetrii anaa yɛ jɛmɛ lɛ, julɔi nyɛŋ abaju ni efiteŋ hu kɔkɔɔkɔ. Bɔfo Paulo wo Kristofoi ŋaa akɛ ‘amɛkɛ amɛhiŋmɛii ama nibii ni anaaa lɛ anɔ.’ (2 Kor. 4:17, 18) Nibii ni anaaa nɛɛ ekomɛi ji jɔɔmɔi ni wɔbaaná yɛ Nyɔŋmɔ jeŋ hee lɛ mli. Ani wɔkɛ wɔnifeemɔ tsɔɔ akɛ wɔhiɛ sɔɔ nibii ni jara wa ni anaaa nɛɛ? w20.05 26 kk. 1-2

Sohaa, December 9

Minitsɔɔmɔ lɛ baashwie shi tamɔ nugbɔ.​—5 Mo. 32:2.

Bɔ ni kɛ́ nugbɔ nɛ eshwie kwɛ̃ɛ nii anɔ lɛ, amɛfeɔ frɔ̃frɔ̃ lɛ, nakai nɔŋŋ nibii ni Mose tsɔɔ Israelbii lɛ wo amɛ hewalɛ ni ehã amɛhemɔkɛyeli lɛ mli wa. Te wɔ hu wɔbaafee tɛŋŋ wɔtsɔɔ mɛi nii ni ewo amɛ hewalɛ ni ehã amɛhemɔkɛyeli lɛ mli awa? Kɛ́ wɔmiitsu shĩa fɛɛ shĩa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ loo wɔtee maŋ odaseyeli lɛ, wɔbaanyɛ wɔtsɔɔ mɛi Nyɔŋmɔ gbɛ́i Yehowa lɛ yɛ Biblia lɛ mli. Agbɛnɛ hu, asafo lɛ yɛ woji fɛfɛji, vidioi ni yɔɔ fɛo waa, kɛ saji pii yɛ wɔwɛbsaiti lɛ nɔ ni woɔ Yehowa hiɛ nyam. Wɔbaanyɛ wɔkɛ nibii nɛɛ atsu nii kɛye wɔbua mɛi kɛ́ wɔtee shiɛmɔ. Kɛ́ wɔtee nitsumɔ, wɔtee skul, loo wɔmiifã gbɛ lɛ, wɔbaanyɛ wɔtao hegbɛi ni wɔgba mɛi wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ kɛ esui lɛ ahe sane. Kɛ́ wɔtsɔɔ mɛi nibii kpakpai ni Yehowa eto akɛ ebaafee ehã adesai kɛ bɔ ni ebaasaa shikpɔŋ lɛ nɔ fɛfɛo lɛ, ekolɛ no baahã amɛna akɛ Yehowa sumɔɔ wɔ waa diɛŋtsɛ. Namɔ aaale akɛ, no baafee klɛŋklɛŋ be ni amɛnuɔ nɔ ko nakai? Kɛ́ wɔgba mɛi Yehowa, wɔ-Tsɛ ni sumɔɔ wɔ lɛ, he anɔkwa saji lɛ, wɔmiiye wɔmiibua ni atse egbɛ́i lɛ he, ejaakɛ wɔmiikpa amalei ni mɛi ewie kɛgbe ehe guɔ lɛ ekomɛi ahe mama. Nibii ni wɔtsɔɔ mɛi lɛ anɔ bɛ, ni amɛhãa mɔ náa miishɛɛ waa ni etsui nyɔɔ emli.​—Yes. 65:13, 14. w20.06 10 kk. 8-9

Hɔɔ, December 10

Nyɛkua nyɛsɛɛ kɛbaa miŋɔɔ, ni mi hu maku misɛɛ kɛba nyɛŋɔɔ.​—Mal. 3:7.

Mɛɛ sui kɛ́ wɔjie lɛ kpo lɛ wɔbaanyɛ wɔye wɔbua mɛi ni miitao amɛku amɛsɛɛ kɛba Yehowa ŋɔɔ lɛ? Nɔkwɛmɔnɔ ni Yesu gba ni kɔɔ binuu lɛ ni shi shĩa lɛ he lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔna sui nɛɛ ekomɛi. (Luka 15:17-24) Binuu lɛ jwɛŋmɔ ba shĩa, ni ekpɛ eyiŋ akɛ ebaaku esɛɛ kɛya epapa ŋɔɔ. Be ni ebaa yɛ gbɛ lɛ nɔ lɛ, epapa na lɛ ni ejo foi eyafua lɛ waa. Enɛ hã ena akɛ, epapa sumɔɔ esane lolo. Ehenilee yi lɛ yɛ nibii gbohii ni efee lɛ ahewɔ, ni enu he yɛ etsui mli akɛ, esaaa mɔ ni epapa buɔ lɛ eshiɔ ebii lɛ anɔ. Be ni ekɛɛ epapa lɛ, epapa musuŋ tsɔ lɛ waa yɛ ehe. Ehã ebi lɛ na akɛ, eŋɔɔ enaa waa akɛ eku esɛɛ eba shĩa, ni akɛ, ekã he eji ebi, ni esumɔɔ lɛ. No sɛɛ lɛ, papa lɛ fee nɔ ko ni hã bi lɛ na faŋŋ akɛ, nɔ ni ewieɔ lɛ ji anɔkwale. Ehã aŋmɛ okpɔlɔ ahã ebi lɛ lɛ, ni akɔ atade kpakpa ko awo lɛ. Yehowa tamɔ papa lɛ ni yɔɔ nɔkwɛmɔnɔ lɛ mli lɛ. Esumɔɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi ni ekpa lɛ sɔɔmɔ lɛ, ni eesumɔ ni amɛku amɛsɛɛ kɛba eŋɔɔ. Kɛ́ wɔkase lɛ lɛ, wɔbaanyɛ wɔye wɔbua nyɛmimɛi nɛɛ ni amɛku amɛsɛɛ. Shi ebaabi ni wɔto wɔtsui shi, wɔkɛ wɔhe awo amɛshihilɛ lɛ mli, ni wɔhã amɛna akɛ wɔsumɔɔ amɛ. w20.06 25-26 kk. 8-9

Hɔgbaa, December 11

Kɛji nyɛhi miwiemɔ lɛ mli lɛ, belɛ mikaselɔi ji nyɛ lɛɛlɛŋ, ni nyɛbaale anɔkwale lɛ, ni anɔkwale lɛ baahã nyɛye nyɛhe.​—Yoh. 8:31, 32.

Yesu wie akɛ, mɛi komɛi mɔɔ anɔkwale lɛ mli “kɛ miishɛɛ,” shi sɛɛ mli kɛ́ amɛkɛ naagbai kpe lɛ, amɛhemɔkɛyeli lɛ mli gbɔjɔɔ. (Mat. 13:3-6, 20, 21) Ekolɛ amɛyaleee akɛ kɛ́ amɛbanyiɛ Yesu sɛɛ lɛ, amɛkɛ naagbai baakpe. (Mat. 16:24) Aloo ekolɛ amɛyasusu akɛ, kɛ́ amɛbatsɔmɔ Kristofoi lɛ, nɔ fɛɛ nɔ baaya lɛ jogbaŋŋ ahã amɛ ni amɛnáŋ naagba ko kwraa. Shi jeŋ fɔŋ mli wɔyɔɔ lɛ, ni no hewɔ lɛ, wɔkɛ naagbai baakpe kɛ̃. Nibii baanyɛ atsake be ni wɔkpaaa gbɛ, ni kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, ebaanyɛ efite wɔmiishɛɛ. (Lala 6:6; Jaj. 9:11) Nyɛmimɛi pii kɛ amɛnifeemɔ etsɔɔ akɛ amɛheɔ amɛyeɔ kɛ amɛtsui fɛɛ akɛ anɔkwale lɛ mli amɛyɔɔ lɛ. Mɛni hewɔ wɔkɛɔ nakai? Kɛ́ amɛnyɛmi Kristofonyo ko fee amɛ nɔ ko ni yɔɔ dɔlɛ, loo eyafee esha ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ po lɛ, amɛkpaaa Yehowa sɔɔmɔ. (Lala 119:165) Nɔ najiaŋ ni kai ni amɛkɛkpeɔ lɛ baahã amɛhemɔkɛyeli lɛ he ajɔ lɛ, ehãa emli waa moŋ. (Yak. 1:2-4) Esa akɛ wɔná hemɔkɛyeli ni mli wa tamɔ amɛnɔ lɛ. w20.07 8 kk. 1; 9 kk. 4-5

Ju, December 12

Kɛ́ hiɛshikamɔ ehia nyɛteŋ mɔ ko lɛ, eya nɔ ebi Nyɔŋmɔ.—Yak. 1:5.

Kɛ́ obaakane Biblia lɛ, sɔlemɔ dani oje shishi. Kpa Yehowa fai ni eye ebua bo ni ona nɔ ni obaanyɛ okase yɛ nɔ ni ooba obakane lɛ mli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ okɛ naagba ko miikpe, ni ootao nɔ ko ni baaye abua bo ni onyɛ odamɔ naa lɛ, bi Yehowa ni eye ebua bo ni ona Biblia mli shishitoo mlai ni baaye abua bo ni ona nɔ ni obaafee. (Fip. 4:6, 7) Yehowa bɔ wɔ bɔ ni wɔbaanyɛ wɔfee nibii ahe mfoniri, ni enɛ yɛ naakpɛɛ waa. Kɛ́ ookane Biblia lɛ ni ootao okase nibii babaoo yɛ mli lɛ, feemɔ nɔ ni tee nɔ lɛ he mfoniri, ni ofee ohe mfoniri akɛ bo ji mɔ ni he ni awieɔ lɛ. Feemɔ nibii ni ena kɛ bɔ ni ekolɛ enu he ehã lɛ he mfoniri. No sɛɛ lɛ, jwɛŋmɔ nii anɔ. Kɛ́ akɛɛ mɔ ko miijwɛŋ nii anɔ lɛ, belɛ etsɔɔ akɛ, eesusu sane ko ni ekane lɛ he kɛmiiya shɔŋŋ, ni eekwɛ bɔ ni ekɔɔ ehe ehãa. Kɛ́ ojwɛŋ sane ko ni okaneɔ lɛ nɔ lɛ, ehãa onaa bɔ ni ekɔɔ nibii krokomɛi ni ole lɛ ahe, ni ehãa onuɔ shishi jogbaŋŋ. Kɛ́ ookane Biblia lɛ ni ojwɛŋŋ nɔ lɛ, etamɔ ni ookwɛ mama ko ni afolɔ ashwie shi kɛkɛ ni akpɛko. Ja ojwɛŋ nii anɔ, dani obaanyɛ ona bɔ ni sane muu lɛ fɛɛ ji hã diɛŋtsɛ. w21.03 15 kk. 3-5

Jufɔ, December 13

Miida Nyɔŋmɔ [shi], . . . ni mikpaaa bo kaimɔ yɛ fai ni mikɛ hiɛdɔɔ kpaa jenamɔ kɛ jetsɛremɔ lɛ mli.—2 Tim. 1:3.

Kulɛ bɔfo Paulo baanyɛ asusu yiŋ komɛi ni ekpɛ be ko ni eho lɛ ahe, ni esusu akɛ, eji ekɛ ekãa tsuuu sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ kulɛ, ebaŋ lɛ akɛ abaawo lɛ tsuŋ. Kulɛ ebaanyɛ ebɛ nyɛmimɛi ni yɔɔ Asia kpokpaa lɛ nɔ ni shi lɛ lɛ ewo emli, ni ená enanemɛi krokomɛi lɛ ahe jwɛŋmɔ ni ejaaa. Shi Paulo efeee nibii nɛɛ ateŋ eko eko. Yɛ le ni Paulo le akɛ abaagbe lɛ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, ehiɛ kpaaa nɔ kɔkɔɔkɔ akɛ esa akɛ efee nibii ni baahã awo Yehowa hiɛ nyam. Agbɛnɛ hu, ekwɛ gbɛi ni ebaanyɛ etsɔ nɔ ewo enyɛmimɛi lɛ hewalɛ lolo. Etee nɔ esɔle shii abɔ kɛtsɔɔ akɛ, ekɛ ehiɛ fɔ̃ɔ Yehowa nɔ. Yɛ nɔ najiaŋ ni ekɛ ejwɛŋmɔ baama mɛi ni shi lɛ lɛ anɔ lɛ, ekɛ ejwɛŋmɔ ma mɛi ni ye lɛ anɔkwa ni amɛye amɛbua lɛ lɛ moŋ anɔ, ni ejie hiɛsɔɔ kpo etsɔɔ amɛ. Agbɛnɛ hu, etee nɔ ekase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ. (2 Tim. 3:16, 17; 4:13) Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, ehe eye waa akɛ Yehowa kɛ Yesu sumɔɔ lɛ. w21.03 18 kk. 17-18

Shɔ, December 14

Bɔ ni abua jwɛi lɛ anaa ni ashã kɛ la lɛ, nakai nɔŋŋ ebaaba lɛ yɛ je lɛ naagbee gbii lɛ amli.​—Mat. 13:40.

Yɛ aaafee afi 101 Ŋ.B. lɛ, mɛi pii bɔi amalei tsɔɔmɔ yɛ Kristofoi asafo lɛ mli ni amɛhãaa mɛi ale anɔkwalei ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ. Amale Kristofoi nɛɛ ayi bafa aahu akɛ, anyɛɛɛ ana mɛi ni ji anɔkwa Kristofoi lɛ dɔŋŋ. (Mat. 13:36-43) Kɛjɛ nakai beiaŋ aahu kɛyashi 1870 lɛ, abɛ gbɛjianɔtoo ko yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ baanyɛ atsɛ amɛ akɛ ewebii. Esa akɛ wɔhã anɔkwa sane nɛɛ ahi wɔjwɛŋmɔ mli. Mɛni hewɔ? Dani abaatsɛ nɔyelɔ loo nɔyeli ko akɛ kooyigbɛ maŋtsɛ loo wuoyigbɛ maŋtsɛ ni awie ehe yɛ Daniel yitso 11 lɛ, esa akɛ etutua Nyɔŋmɔ webii lɛ. Shi akɛni kɛjɛ aaafee afi 101 Ŋ.B. kɛyashi 1870 lɛ abɛ gbɛjianɔtoo ko yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ ni Nyɔŋmɔ baanyɛ atsɛ amɛ akɛ ewebii hewɔ lɛ, anyɛŋ atsɛ nɔyelɔi loo nɔyelii ni ye nɔ yɛ nakai beiaŋ lɛ ateŋ eko kwraa akɛ kooyigbɛ maŋtsɛ loo wuoyigbɛ maŋtsɛ. Shi kɛjɛ 1870 lɛ, abaná kooyigbɛ maŋtsɛ kɛ wuoyigbɛ maŋtsɛ ekoŋŋ. w20.05 3 kk. 5

Soo, December 15

Jeŋmaŋ ko efã kɛba mishikpɔŋ lɛ nɔ.​—Yoel 1:6.

Yoel gba akɛ, baalabii baakpãtã nii ahiɛ yɛ Israel shikpɔŋ lɛ nɔ, ni amɛbaaye nɔ fɛɛ nɔ ni adu yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, ni eshwɛɛɛ nɔ ko! (Yoel 1:4) Be ko ni eho lɛ, wɔwie akɛ gbalɛ nɛɛ kɔɔ bɔ ni Yehowa webii tsuɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ tamɔ baalabii ni keɔ yuu kɛbaa ni nɔ ko etsĩii amɛnaa lɛ he. Wɔyasusu akɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ ni Yehowa webii tsuɔ lɛ kpãtãa nii ahiɛ yɛ ‘shikpɔŋ’ lɛ, loo mɛi ni yɔɔ jamɔŋ hiɛnyiɛlɔi lɛ akudɔmɔ shishi lɛ ateŋ. Shi kɛ́ wɔsusu gbalɛ muu lɛ fɛɛ he lɛ, wɔnaa akɛ ehe miihia ni wɔtsake bɔ ni wɔnuɔ shishi wɔhãa lɛ. Kadimɔ nɔ ni Yehowa wo shi akɛ ebaafee baalabii lɛ. Ewie akɛ: “Mashwie kooyigbɛnyo lɛ [ni ji baalabii lɛ] kɛje nyɛhe kɛya shɔŋŋ.” (Yoel 2:20) Kɛ́ baalabii lɛ damɔ shi kɛhã Yehowa Odasefoi lɛ, ni ji, mɛi ni yeɔ Yesu famɔ akɛ ashiɛ ni afee mɛi kaselɔi lɛ nɔ lɛ, kulɛ ani Yehowa baawo shi akɛ ebaashwie amɛ? (Eze. 33:7-9; Mat. 28:19, 20) Eyɛ faŋŋ akɛ, baalabii lɛ, ni ji, mɛi ni Yehowa ewo shi akɛ ebaashwie lɛ, damɔɔɔ shi kɛhãaa Yehowa tsuji anɔkwafoi. Moŋ lɛ, amɛdamɔ shi kɛhã mɔ ko loo nɔ ko ni teɔ shi ewoɔ Yehowa webii lɛ. w20.04 2-3 kk. 3-5

Sohaa, December 16

Kɛ́ hiɛshikamɔ ehia nyɛteŋ mɔ ko lɛ, eya nɔ ebi Nyɔŋmɔ.​—Yak. 1:5.

Kɛ́ wɔnu he akɛ wɔsɔlemɔ ko hetoo sɛɛ etsɛ lɛ, mɛni esa akɛ wɔfee? Yakobo kɛɛ ‘wɔya nɔ wɔbi’ Nyɔŋmɔ. Kɛ́ wɔtee nɔ wɔbi Yehowa hiɛshikamɔ lɛ, emli fuŋ wɔ, ni ewieŋ wɔhiɛ hu. Kɛ́ wɔsɔle wɔbi wɔ-Tsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ hiɛshikamɔ koni wɔnyɛ wɔfi shi yɛ shihilɛi ni mli wawai ni wɔkɛkpeɔ lɛ amli lɛ, ekɛbaahã wɔ ni eteke nɔ. (Lala 25:12, 13) Yehowa naa naagbai ni wɔkɛkpeɔ lɛ fɛɛ. Emusuŋ tsɔɔ lɛ yɛ wɔhe, ni efee klalo akɛ ebaaye ebua wɔ. Ani enɛ hãaa oná miishɛɛ? Shi mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa tsɔɔ edroɔ wɔ hiɛshikamɔ? Yehowa tsɔɔ e-Wiemɔ lɛ nɔ edroɔ wɔ hiɛshikamɔ. (Abɛi 2:6) Kɛ́ wɔmiitao wɔná nakai hiɛshikamɔ lɛ, esa akɛ wɔkase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛ asafo lɛ woji lɛ. Shi nɔ kroko hu yɛ ni esa akɛ wɔfee. Esa akɛ wɔkɛ nɔ ni wɔkaseɔ lɛ atsu nii yɛ wɔshihilɛ mli. Yakobo wie akɛ: “Nyɛtsɔmɔa mɛi ni kɛ wiemɔ lɛ tsuɔ nii, ni jeee enulɔi kɛkɛ.” (Yak. 1:22) Kɛ́ wɔkɛ nibii ni Nyɔŋmɔ tsɔɔ wɔ lɛ tsu nii lɛ, wɔbatsɔmɔɔ mɛi ni sumɔɔ toiŋjɔlɛ, ni nuɔ nii ashishi, ni naa mɔbɔ. (Yak. 3:17) Sui nɛɛ baaye abua wɔ ni wɔkɛ miishɛɛ afi shi ekɔɔɔ he eko shihilɛ ni wɔkɛbaakpe. w21.02 28-29 kk. 10-11

Hɔɔ, December 17

Gbɔmɔtso lɛ henii lɛ eko fɛɛ eko . . . [hãa] gbɔmɔtso lɛ daa.​—Efe. 4:16.

Ja asafoŋbii lɛ eye ebua Biblia mli nikaselɔ ko dani ebaanyɛ eya ehiɛ ni abaptisi lɛ. Nyɛmimɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ aye abua mɛi ni akɛ amɛ miikase Biblia lɛ ni amɛba asafo lɛ mli. Naa nɔ ko ni nyɛmi yoo gbɛgbalɔ ko wie: “Afɔɔ kɛɛmɔ akɛ, mɔ kome ni fɔɔ, shi jeee mɔ kome ni kwɛɔ. Nakai nɔŋŋ eji kɛji wɔkɛ mɛi miikase Biblia lɛ. Bei pii lɛ, mɔ kome ni kɛ mɔ lɛ kaseɔ nii moŋ, shi asafo muu lɛ fɛɛ ni yeɔ ebuaa mɔ lɛ ni ebaa anɔkwale lɛ mli.” Wekumɛi, nanemɛi, kɛ tsɔɔlɔi yeɔ amɛbuaa gbekɛ ko ni edaa. Amɛwoɔ gbekɛ lɛ hewalɛ, ni amɛtsɔɔ lɛ nibii komɛi ni he hiaa waa yɛ shihilɛ mli. Nakai nɔŋŋ shiɛlɔi baanyɛ awo Biblia mli nikaselɔ ko ŋaa, amɛwo lɛ hewalɛ, ni amɛfee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa amɛhã lɛ, ni enɛ fɛɛ baaye abua lɛ ni eya ehiɛ kɛyashɛ baptisimɔ he. (Abɛi 15:22) Mɛni hewɔ kɛ́ nyɛmimɛi krokomɛi ye amɛbua wɔ-Biblia mli nikaselɔi lɛ, esa akɛ eŋɔɔ wɔnaa lɛ? Ejaakɛ mɛi pii yeɔ amɛbuaa ni Biblia mli nikaselɔ ko yaa ehiɛ. w21.03 8 kk. 1-3

Hɔgbaa, December 18

Kɛ́ wɔkɛɛ akɛ, “Esha ko kwraa bɛ wɔhe” lɛ, no lɛ wɔmiilaka wɔ diɛŋtsɛ wɔhe.​—1 Yoh. 1:8.

Onukpai ji wɔ jio, oblahii kɛ oblayei ji wɔ jio, esa akɛ wɔ fɛɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ ni wɔkafee osato. No ji, esaaa akɛ wɔkwaa wɔfeɔ tamɔ nɔ ni wɔmiisɔmɔ Yehowa, shi yɛ nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, wɔmiifee nibii gbohii yɛ dujiaŋ. Bɔfo Yohane hã efee faŋŋ akɛ, kɛ́ wɔmiiba jeŋba sha lɛ, wɔnyɛŋ wɔkɛɛ akɛ wɔmiinyiɛ yɛ anɔkwale lɛ mli. (1 Yoh. 1:6) Kɛ́ wɔmiitao Nyɔŋmɔ aná wɔhe miishɛɛ ŋmɛnɛ kɛ wɔsɛɛ lɛ, esa akɛ wɔhi shi oookɛɛ asu kane agbo ko ama wɔnɔ, ejaakɛ kɛ́ adesai enaaa nibii ni wɔfeɔ yɛ teemɔŋ lɛ po lɛ, Yehowa naa fɛɛ. (Heb. 4:13) Ŋmɛnɛ lɛ, esoro bɔ ni mɛi ni yɔɔ je lɛ mli lɛ naa nibii ni Yehowa buɔ amɛ akɛ amɛji esha lɛ amɛhãa, ni esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ ni amɛsusumɔi lɛ akaná wɔnɔ hewalɛ. Yɛ Yohane beiaŋ lɛ, mɛi komɛi ni ekwa anɔkwa jamɔ lɛ kɛɛ kɛ́ mɔ ko je gbɛ efee nibii ni Nyɔŋmɔ sumɔɔɔ po lɛ, no fiteŋ ekɛ Nyɔŋmɔ teŋ. Ŋmɛnɛ lɛ, mɛi pii ni yɔɔ je lɛ mli lɛ hiɛ susumɔ ni tamɔ nakai. Amɛteŋ mɛi pii kɛɛ amɛjáa Nyɔŋmɔ, shi amɛnaaa nibii ni ebuɔ amɛ akɛ esha lɛ akɛ amɛji esha, titri lɛ, yɛ saji ni kɔɔ bɔlɛnamɔ he lɛ amli. Nɔ ni Yehowa buɔ lɛ akɛ jeŋba sha lɛ, amɛ lɛ, amɛkɛɛ kɛ́ mɔ ko miisumɔ lɛ, ebaanyɛ ekɛ ehe awo mli; ejeee tɔmɔ. w20.07 22 kk. 7-8

Ju, December 19

[Suɔmɔ mɛi] yɛ nifeemɔ kɛ anɔkwale mli.​—1 Yoh. 3:18.

Ani ofãa onyɛmimɛi yei Kristofoi lɛ ahe kɛ́ ehe bahia ni ofee nakai? Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, susumɔ shihilɛ nɛɛ he okwɛ: Ŋɔɔ lɛ akɛ, nyɛmi yoo ko ni ewu jeee Odasefonyo lɛ nyɛɛɛ aba asafoŋ kpeei mra ja bei komekomei pɛ, ni kɛ́ akpa nɔŋŋ kɛkɛ lɛ eshi. Agbɛnɛ hu, jeee be fɛɛ be enyɛɔ ekɛ ebii lɛ baa. Nyɛmimɛi komɛi wie amɛshi lɛ akɛ ebɔɔɔ mɔdɛŋ, ni amɛnu he akɛ, kulɛ esa akɛ enyɛ ewu lɛ nɔ ni ehã ekɛ ebii lɛ aba asafoŋ kpeei be fɛɛ be. Shi yɛ anɔkwale mli, nyɛmi yoo lɛ miibɔ mɔdɛŋ waa. Naagba lɛ kɛkɛ ji akɛ, akɛni jeee ekome eyɔɔ hewɔ lɛ, enyɛŋ eto ebe he gbɛjianɔ bɔ ni lɛ esumɔɔ be fɛɛ be, ni kɛ́ ekɛɛ ekɛ ebii lɛ baaba asafoŋ kpeei ni nuu lɛ kɛɛ ekpɛlɛɛɛ lɛ, nɔ ko tsɔ bɛ ni ebaanyɛ efee. Kɛ́ ojie eyi yɛ mɔdɛŋ ni ebɔɔ lɛ hewɔ, ni otsĩ nibii kpakpai ni efeɔ lɛ atã otsɔɔ mɛi krokomɛi lɛ, ekolɛ no baahã mɛi ni wieɔ amɛshiɔ lɛ lɛ akpa nakai feemɔ. Asafoŋ onukpai le akɛ, Yehowa miisumɔ ni amɛkwɛ amɛnyɛmimɛi yei lɛ anɔ jogbaŋŋ. (Yak. 1:27) No hewɔ lɛ, nɔ najiaŋ ni amɛbaafee kpɛŋŋ ni amɛkɛ nyɛmimɛi yei lɛ aye mla sane lɛ, amɛkaseɔ Yesu ni amɛnuɔ amɛ shishi ni amɛjieɔ mlihilɛ kpo amɛtsɔɔ amɛ. (Mat. 15:22-28) Asafoŋ onukpai, kɛ́ nyɛjɛ nyɛsuɔmɔ mli nyɛye nyɛbua nyɛmimɛi yei lɛ, no baahã amɛna akɛ, Yehowa kɛ esafo lɛ sumɔɔ amɛ. w20.09 24-25 kk. 17-19

Jufɔ, December 20

[Nyɔŋmɔ] ehã Maŋtsɛ Nebukadnezar ele nɔ ni baaba.​—Dan. 2:28.

Gbalɔ Daniel ba ehe shi be fɛɛ be, ni ekɛ ehiɛ fɔ̃ Yehowa nɔ koni etsɔɔ lɛ gbɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ko be ni Yehowa tsɔ enɔ etsɔɔ Nebukadnezar lamɔ lɛ shishi lɛ, Daniel eŋɔɔɔ anunyam lɛ ehãaa ehe. Moŋ lɛ, eba ehe shi ni ekɛ anunyam lɛ kɛ yijiemɔ lɛ fɛɛ hã Yehowa. (Dan. 2:26-28) Mɛni wɔkaseɔ yɛ esane lɛ mli? Kɛ́ wɔhã wiemɔ ko, loo wɔgba niiashikpamɔ kpakpa ko ni wɔná yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli, ni eta mɛi atsuiŋ ni amɛjie wɔyi lɛ, esa akɛ wɔkai ni wɔkɛ yijiemɔ lɛ fɛɛ ahã Yehowa, ni wɔhã ehi wɔjwɛŋmɔ mli akɛ, eji jeee lɛ eye ebua wɔ kulɛ, wɔnyɛŋ nɔ ko kwraa wɔfee. (Fip. 4:13) Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, no baatsɔɔ hu akɛ wɔmiikase Yesu. Yesu shiii Yehowa sɛɛ efeee nɔ ko nɔ ko. (Yoh. 5:19, 30) Ekɛ e-Tsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ epeleee hegbɛ he kɔkɔɔkɔ. Filipibii 2:6 lɛ kɛɔ wɔ akɛ, “ebaaa ejwɛŋmɔ mli kɔkɔɔkɔ akɛ ebaashɔ̃ hegbɛ ko, koni ekɛ Nyɔŋmɔ aye egbɔ.” Yesu fee ehe Bi heshibalɔ, ni ehã ehi ejwɛŋmɔ mli akɛ, nibii komɛi yɛ ni e-Tsɛ lɛ pɛ yɔɔ hegbɛ akɛ efeɔ. w20.08 11 kk. 12-13

Shɔ, December 21

Nyɛdaa foi lɛ yɛ nakai gbɛ nɔ koni nyɛnine ashɛ jweremɔnɔ lɛ nɔ.​—1 Kor. 9:24.

Mɛi komɛi ni miida wala he foi lɛ kɛ naagbai ni mɛi krokomɛi enaaa loo amɛnuuu shishi lɛ miikpe. Kɛ́ okɛ naagba ko miikpe ni onuɔ he akɛ mɛi nuuu bo shishi lɛ, Mefiboshet nɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ baanyɛ awo bo hewalɛ. (2 Sam. 4:4) Mefiboshet lɛ, obubuafo ji lɛ. Shi jeee no pɛ ji naagba ni ekɛkpe. Be ko lɛ, Maŋtsɛ David yeee lɛ jalɛ sane yɛ sane fɔŋ ko ni enu yɛ ehe lɛ hewɔ. Eji Mefiboshet ŋmɛ gbɛ kulɛ, naagbai nɛɛ baafite emiishɛɛ fɛɛ. Shi ejwɛŋ nibii kpakpai ni etee nɔ yɛ eshihilɛ mli lɛ ahe, ni ehiɛ sɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ehiɛ sɔ ejurɔ ni David fee lɛ be ko ni eho lɛ. (2 Sam. 9:6-10) No hewɔ lɛ, be ni David yeee lɛ jalɛ sane lɛ, esusu nii ahe kɛtee shɔŋŋ, ni ekɛ ejwɛŋmɔ emaaa nakai jalɛ sane kome ni ayeee lɛ lɛ nɔ. Mefiboshet mli fuuu David, ni asaŋ, eshwaaa Yehowa yɛ nɔ ni eba lɛ hewɔ. Moŋ lɛ, ekɛ ejwɛŋmɔ ma nɔ ni ebaanyɛ efee kɛye ebua David, ni ji mɔ ni Yehowa ehala lɛ akɛ maŋtsɛ lɛ. (2 Sam. 16:1-4; 19:24-30) Yehowa hã aŋma Mefiboshet nɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ afɔ̃ shi yɛ Biblia lɛ mli koni wɔkase nii yɛ mli.​—Rom. 15:4. w20.04 26 kk. 3; 30 kk. 18-19

Soo, December 22

Nyɔŋmɔ nanemɛi nitsulɔi ji wɔ.​—1 Kor. 3:9.

Nyɛmimɛi komɛi kɛ amɛbe fɛɛ tsuɔ shiɛmɔ kɛ kaselɔfeemɔ nitsumɔ lɛ. Amɛteŋ mɛi komɛi sɔmɔɔ akɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔi, gbɛgbalɔi krɛdɛi, loo daa gbɛgbalɔi. Eyɛ mli akɛ be fɛɛ sɔɔlɔi nɛɛ ateŋ mɛi pii bɛ nɔ ko tsɔ moŋ, shi Yehowa ejɔɔ amɛ waa. (Mar. 10:29, 30) Wɔhiɛ sɔɔ nyɛmimɛi nɛɛ waa ni wɔsumɔɔ amɛ, ni eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ wɔ kɛ amɛ fɛɛ miisɔmɔ yɛ Yehowa asafo lɛ mli. Ani nyɛmimɛi hii ni yɔɔ sɔɔmɔ hegbɛi kɛ mɛi ni yɔɔ be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ pɛ ji mɛi ni tsuɔ nɔ ko yɛ asafo lɛ mli? Dabi kwraa! Mɔ fɛɛ mɔ ni shiɛɔ sane kpakpa lɛ jara wa hã Nyɔŋmɔ, ni ehe yɛ sɛɛnamɔ yɛ asafo lɛ mli. (Rom. 10:15; 1 Kor. 3:6-8) Anɔkwa, nibii ni he hiaa waa ni asafo lɛ tsuɔ lɛ ekome ji, ni eye ebua mɛi ni amɛbatsɔmɔ wɔ-Nuŋtsɔ Yesu Kristo kaselɔi. (Mat. 28:19, 20; 1 Tim. 2:4) Mɛi fɛɛ ni yɔɔ asafo lɛ mli, mɛi ni abaptisi amɛ jio, mɛi ni abaptisiko amɛ jio, bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛhã nitsumɔ nɛɛ he ahia amɛ fe nɔ fɛɛ nɔ yɛ amɛshihilɛ mli.​—Mat. 24:14. w20.08 21 kk. 7-8

Sohaa, December 23

Mikɛ nyɛ yɛ gbii lɛ fɛɛ kɛyashi je lɛ naagbee gbii lɛ amli.—Mat. 28:20.

Ŋmɛnɛ ŋmalɛ lɛ hãa wɔnaa akɛ, kɛ́ wɔkɛ naagbai kpe lɛ, Yesu baaye ebua wɔ. Anɔkwa, Yesu wiemɔi nɛɛ woɔ wɔ hewalɛ waa. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ jeee daa gbi nibii yaa lɛ jogbaŋŋ kɛhãa wɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ wɔsuɔlɔ ko gbo lɛ, nakai gbi lɛ kɛ gbii ni nyiɛ sɛɛ lɛ, wɔyeɔ awerɛho waa, ni bei komɛi po lɛ, enɛ yaa nɔ afii abɔ. Mɛi komɛi hu yɛ ni daa gbi lɛ, amɛnáaa nibii mlɛo ejaakɛ amɛgbɔlɔ. Bei komɛi hu lɛ, wɔhaoɔ waa gbii abɔ. Shi kɛ́ nibii miiya lɛ jogbaŋŋ eehã wɔ jio, nibii eyaaa lɛ jogbaŋŋ jio lɛ, wɔle akɛ, Yesu kɛ wɔ yɛ “gbii lɛ fɛɛ,” ni enɛ wajeɔ wɔ koni wɔfi shi. (Mat. 11:28-30) Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ hãa wɔleɔ akɛ, Nyɔŋmɔ tsɔɔ ŋwɛibɔfoi anɔ eyeɔ ebuaa wɔ. (Heb. 1:7, 14) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Biblia lɛ hãa wɔleɔ akɛ, ŋwɛibɔfoi yeɔ amɛbuaa wɔ ni amɛtsɔɔ wɔ gbɛ be ni wɔshiɛɔ “Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa” lɛ wɔhãa mɛi ni yɔɔ “jeŋmaŋ fɛɛ jeŋmaŋ kɛ weku fɛɛ weku, kɛ wiemɔ fɛɛ wiemɔ” lɛ.​—Mat. 24:13, 14; Kpo. 14:6. w20.11 13-14 kk. 6-7

Hɔɔ, December 24

Gbɔmɔ tsui mli susumɔi tamɔ nui ni mli kwɔlɔ, shi mɔ ni kɔɔ sane sɛɛ lɛ gbalaa kɛjeɔ kpo.​—Abɛi 20:5.

Esa akɛ wɔye wɔbua mɔ ni wɔkɛkaseɔ nii lɛ ni enu shishi akɛ, nibii ni ekaseɔ lɛ jɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli, shi jeee wɔ diɛŋtsɛ wɔjwɛŋmɔ mli. (1 Tes. 2:13) Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔfee nakai? Wo nikaselɔ lɛ hewalɛ ni ewie nibii ni ekase lɛ ahe. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nɔ najiaŋ ni obaagbala ŋmalɛi lɛ amli ohã lɛ be fɛɛ be lɛ, hã lɛ hu egbala ekomɛi amli ehã bo. Ye obua lɛ ni ena bɔ ni ebaafee ekɛ nibii ni ekaseɔ yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ atsu nii yɛ eshihilɛ mli. Kɛ́ nyɛkane ŋmalɛ ko lɛ, bi lɛ saji ni baahã etsɔɔ esusumɔ yɛ ŋmalɛ lɛ he kɛ bɔ ni enuɔ shishi ehãa. (Luka 10:25-28) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, obaanyɛ obi lɛ akɛ: “Mɛɛ su oona akɛ Yehowa ejie lɛ kpo yɛ ŋmalɛ nɛɛ mli?” “Mɛɛ gbɛ nɔ nɔ ni okase yɛ ŋmalɛ nɛɛ mli lɛ baanyɛ aye abua bo?” “Te onuɔ he ohãa tɛŋŋ yɛ nɔ ni okase lɛ he?” Jeee nibii abɔ ni nikaselɔ lɛ ekase lɛ ji nɔ ni he hiaa titri. Nɔ ni he hiaa ji, ni ebaanya nɔ ni ekase lɛ he ni ekɛtsu nii. Hã Biblia lɛ awie. Kɛ́ obaaa ohe shi lɛ, onyɛŋ obatsɔ tsɔɔlɔ ni he esa. w20.10 15 kk. 5-6

Hɔgbaa, December 25

Leebi lɛ, du odumɔwui lɛ, ni kaajie onine yɛ he kɛyashi gbɛkɛ.—Jaj. 11:6.

Wɔle akɛ, kɛ́ Yehowa be ni eto lɛ shɛ lɛ, wɔbaakpa Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa lɛ shiɛmɔ. Bɔ ni Yehowa tsu nibii ahe nii ehã yɛ Noa gbii lɛ amli lɛ hãa wɔnaa akɛ, eyeɔ ebe nɔ waa. Aaafee afii 120 dani Nu Afua lɛ baaba lɛ, no mli lɛ, Yehowa eto be tuuntu ni ebaaba. Be ni eshwɛ aaafee afii 40 loo 50 lɛ, Yehowa kɛɛ Noa akɛ, ekpɛ adeka lɛ. Noa bɔi adeka lɛ kpɛɛ, ni agbɛnɛ hu, eshiɛ kɛbɔ mɛi lɛ kɔkɔ, ni enɛ jeee nitsumɔ bibioo. Eyɛ mli akɛ mɛi ni eshiɛ ehã lɛ booo lɛ toi moŋ, shi etee nɔ eshiɛ kɛyashi Yehowa kɛɛ lɛ akɛ ebote adeka lɛ mli. Be ni Yehowa be ni eto lɛ shɛ pɛpɛɛpɛ lɛ, Yehowa ‘ŋa shinaa lɛ.’ (1 Mo. 6:3; 7:1, 2, 16) Etsɛŋ, Yehowa baakɛɛ wɔ akɛ ehi, ni wɔbaakpa Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa lɛ shiɛmɔ. No sɛɛ lɛ, ebaakpãtã Satan jeŋ fɔŋ nɛɛ hiɛ ni ekɛ jalɛ jeŋ hee lɛ baaba. Shi kɛyashi nakai be lɛ baashɛ lɛ, nyɛhãa wɔkasea Noa kɛ mɛi krokomɛi ni ejieee amɛnine yɛ nitsumɔ ni Yehowa kɛwo amɛdɛŋ lɛ he lɛ, ni wɔtswa wɔfai shi akɛ, wɔbaahã wɔjwɛŋmɔ ahi shiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ, wɔbaato wɔtsui shi, ni wɔfee nibii ni baahã hemɔkɛyeli ni wɔyɔɔ yɛ Yehowa kɛ eshiwoi lɛ amli lɛ mli awa. w20.09 13 kk. 18-19

Ju, December 26

Nyɛfea nibii fɛɛ bɔ ni yɔɔ fɛo, kɛ agbɛnɛ hu, yɛ gbɛjianɔtoo naa.​—1 Kor. 14:40.

Eji Yehowa etooo yitsoyeli he gbɛjianɔ yɛ eweku lɛ mli kulɛ, nɔ fɛɛ nɔ baafee basabasa yɛ eweku lɛ mli, ni eweku lɛ náŋ miishɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, anaŋ mɔ ni sa akɛ ekpɛ yiŋ yɛ saji ahe kɛ mɔ ni baanyiɛ hiɛ ni akɛ nakai yiŋkpɛi lɛ atsu nii. Kɛ́ yitsoyeli he gbɛjianɔ ni Yehowa eto lɛ he yɛ sɛɛnamɔ nɛkɛ lɛ, belɛ ŋmɛnɛ lɛ, mɛni hewɔ yei babaoo nuɔ he akɛ aaye amɛ nyɔŋ lɛ? Nɔ hewɔ lɛ ji akɛ, hii babaoo kɛ amɛŋamɛi yeɔ tamɔ bɔ ni amɛnaa ni akɛ yei yeɔ yɛ he ni amɛyɔɔ lɛ, moŋ fe ni amɛkɛ Yehowa gbɛtsɔɔmɔi kɛhã weku lɛ baatsu nii. Mɛi komɛi hu feɔ amɛŋamɛi niseniianii yɛ susumɔi komɛi ni esaaa ni amɛhiɛ lɛ hewɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, hii komɛi yeɔ amɛŋamɛi anɔ dɛŋdɛŋ, ejaakɛ amɛnuɔ he akɛ no baahã yei lɛ abu amɛ loo mɛi ana akɛ hii ji amɛ. Ekolɛ amɛsusuɔ akɛ kɛ́ amɛŋamɛi lɛ sumɔɔɔ amɛ po lɛ, amɛbaanyɛ amɛfee nɔ ko ni amɛhã amɛshe amɛ gbeyei. Ni kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni amɛbaakɛɛ amɛ lɛ, amɛbaafee. Susumɔi nɛɛ ni amɛhiɛ lɛ, kɛ bɔ ni amɛfeɔ amɛnii amɛhãa lɛ esaaa Yehowa hiɛ. Ejaakɛ ehãaa amɛkɛ bulɛ kɛ woo ni sa yei lɛ ahã amɛ.​—Efe. 5:25, 28. w21.02 3 kk. 6-7

Jufɔ, December 27

[Nyɛshɛrɛa] nibii ni hãa nyɛyeɔ nyɛtsui lɛ fɛɛ [nyɛshwiea] enɔ . . . , ejaakɛ ejwɛŋɔ nyɛhe.​—1 Pet. 5:7.

Kɛ́ wɔhao yɛ nɔ ko he waa lɛ, wɔbaanyɛ wɔsɔle wɔhã Yehowa, ni no baaye abua wɔ ni wɔkaye wɔtsui. Yehowa baabo wɔsɔlemɔ lɛ toi, ni ebaatsɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ ni yɔɔ hewalɛ lɛ nɔ edro wɔ ‘Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ ni fe adesai aniiashishinumɔi fɛɛ lɛ.’ (Fip. 4:6, 7; Gal. 5:22) Kɛ́ oosɔle oohã Yehowa lɛ, gbaa lɛ otsuiŋ saji fɛɛ. Hã ele nɔ tuuntu ni gbaa onaa kɛ bɔ ni onuɔ he ohãa yɛ he. Kɛ́ nɔ ko yɛ ni obaanyɛ ofee yɛ he lɛ, bi lɛ ni eye ebua bo ni ona, ni ehã bo hewalɛ ni okɛtsu he nii. Shi kɛ́ nɔ ko bɛ ni obaanyɛ ni ofee yɛ he lɛ, kpa lɛ fai ni eye ebua bo koni okaye otsui fe nine yɛ he. Kɛ́ otsĩ nɔ tuuntu ni gbaa onaa lɛ tã otsɔɔ Yehowa yɛ sɔlemɔ mli lɛ, no lɛ, kɛ́ eehã hetoo lɛ, obaana faŋŋ. Kɛ́ Yehowa hãaa osɔlemɔ lɛ hetoo amrɔ nɔŋŋ po lɛ, esaaa akɛ okpaa sɔlemɔ. Yehowa miisumɔ ni ohã ele nɔ tuuntu ni gbaa onaa. Shi eesumɔ hu ni osɔle be fɛɛ be ni okakpa.​—Luka 11:8-10; w21.01 3 kk. 6-7

Shɔ, December 28

[Yesu kɛɛ] amɛ akɛ: “Jeee mɛi fɛɛ mɔɔ wiemɔ nɛɛ mli, ja mɛi ni yɔɔ nikeenii lɛ kɛkɛ.”​—Mat. 19:11.

Mɛi ni yɔɔ Kristofoi asafo lɛ mli ŋmɛnɛ lɛ ateŋ mɛi komɛi ebote gbalashihilɛ mli, ni amɛteŋ mɛi komɛi yɛ bii po. Shi mɛi pii hu yɛ asafo lɛ mli ni amɛboteko gbalashihilɛ mli. Te esa akɛ wɔna oshijafoi nɛɛ wɔhã tɛŋŋ? Hã wɔkwɛ bɔ ni Yesu na oshijayeli ehã koni no aye abua wɔ ni wɔhã sanebimɔ nɛɛ hetoo. Be ni Yesu yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, eboteee gbalashihilɛ mli. Ehi shi oshija koni enyɛ ekɛ ebe kɛ ejwɛŋmɔ fɛɛ ama nitsumɔ ni Yehowa ehã lɛ lɛ nɔ. Shi Yesu ekɛɛɛ akɛ esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ aye oshija, ni ekɛɛɛ hu akɛ esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ abote gbalashihilɛ mli. Kɛ̃lɛ, ewie akɛ Kristofoi komɛi baahala akɛ amɛbaahi shi oshija. Mɛi komɛi susuɔ akɛ mɛi ni ebote gbalashihilɛ mli lɛ hi fe oshijafoi, ni akɛ, nɔ ko miiŋmɛɛ oshijafoi. (Mat. 19:12) Shi Yesu náaa jwɛŋmɔ ni tamɔ nakai. Ehã ana faŋŋ akɛ, ebuɔ mɛi ni boteko gbalashihilɛ mli lɛ. Be ni bɔfo Paulo tsuɔ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ, no mli lɛ, oshijafo ji lɛ tamɔ Yesu nɔŋŋ. Paulo ewieee akɛ esaaa akɛ Kristofonyo boteɔ gbalashihilɛ mli, ejaakɛ ele akɛ, kɛ́ mɔ ko baabote gbalashihilɛ mli jio, eboteŋ gbalashihilɛ mli jio lɛ, lɛ diɛŋtsɛ esane ni. w20.08 28 kk. 7-8

Soo, December 29

Nyɔŋmɔ lɛ, suɔmɔ ji lɛ.—1 Yoh. 4:16.

Bɔfo Yohane wala sɛɛ tsɛ waa, ni ená niiashikpamɔi pii. Ekɛ naagbai srɔtoisrɔtoi kpe, ni kulɛ no baanyɛ ahã ehemɔkɛyeli lɛ mli agbɔjɔ. Shi Yohane bɔ mɔdɛŋ ebo Yesu famɔi lɛ atoi be fɛɛ be, ni famɔi nɛɛ ateŋ ekome ji, ni esumɔ enyɛmimɛi Kristofoi lɛ. Enɛ hewɔ lɛ, Yohane ná nɔmimaa akɛ, Yehowa kɛ Yesu sumɔɔ lɛ, ni amɛbaawaje lɛ koni enyɛ efi shi yɛ naagbai ni ekɛbaakpe lɛ fɛɛ amli. (Yoh. 14:15-17; 15:10) Yɛ nibii ni Satan kɛ eje lɛ fee lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, Yohane tee nɔ esumɔ enyɛmimɛi lɛ, ni etsɔ ewiemɔ kɛ enifeemɔ nɔ ehã ana nakai. Tamɔ eji yɛ Yohane gbɛfaŋ lɛ, wɔ hu wɔyɛ jeŋ fɔŋ ko mli, ni Satan, mɔ ni yeɔ jeŋ fɔŋ nɛɛ nɔ lɛ, sumɔɔɔ wɔteŋ mɔ ko mɔ ko sane. (1 Yoh. 3:1, 10) Ená kulɛ wɔsumɔɔɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ dɔŋŋ. Shi eyeŋ omanye ja wɔ wɔŋmɛ lɛ gbɛ. No hewɔ lɛ, nyɛhãa wɔtswaa wɔfai shi akɛ, wɔbaasumɔ wɔnyɛmimɛi lɛ, ni wɔtsɔ wɔwiemɔ kɛ wɔnifeemɔ nɔ wɔhã ana nakai. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, no baatsɔɔ akɛ wɔfata Yehowa weku lɛ he, ni no baahã wɔná miishɛɛ waa ni wɔtsui anyɔ wɔmli.​—1 Yoh. 4:7. w21.01 13 kk. 18-19

Sohaa, December 30

Nyɔŋmɔ . . . kɛ shifimɔ . . . hãa.​—Rom. 15:5.

Jeŋ nɛɛ mli shihilɛ wa waa, ni bei komɛi po lɛ, enaa wa aahu akɛ wɔleee nɔ ni po ni wɔbaafee. (2 Tim. 3:1) Shi esaaa akɛ wɔyeɔ wɔtsui. Yehowa le naagbai ni wɔkɛkpeɔ lɛ. Ewo shi akɛ ebaaye ebua wɔ. (Yes. 41:10, 13) Wɔbaanyɛ wɔhe wɔye akɛ Yehowa baaye abua wɔ, ni Biblia lɛ baanyɛ awaje wɔ ni wɔnyɛ wɔdamɔ wɔnaagbai lɛ anaa. Vidioi kɛ dramai srɔtoi ni afee, kɛ sane ni ji, “Kasemɔ Amɛhemɔkɛyeli Lɛ” baanyɛ aye abua bo koni onu mɛi ni awie amɛhe yɛ Biblia lɛ mli lɛ ahe saji lɛ ekomɛi ashishi jogbaŋŋ. Dani obaakwɛ dramai nɛɛ eko loo obaabo eko toi, loo obaakane nɛkɛ saji nɛɛ, sɔlemɔ obi Yehowa ni eye ebua bo ni ona otii komɛi yɛ mli ni obaanyɛ okɛtsu onaagba lɛ he nii. Feemɔ ohe mfoniri akɛ bo ji mɔ ni he ni awieɔ lɛ. Jwɛŋmɔ shihilɛi ni ekɛkpe kɛ bɔ ni Yehowa ye ebua lɛ ni edamɔ naa lɛ anɔ. No sɛɛ lɛ, okɛ nibii ni okase yɛ mli lɛ atsu naagba ni okɛkpeɔ lɛ he nii. Sɔlemɔ oda Yehowa shi yɛ yelikɛbuamɔ ni ekɛmiihã bo lɛ hewɔ. Ni kwɛmɔ gbɛi ni obaanyɛ otsɔ nɔ ni okɛ nɔ ni okase lɛ aye obua mɛi krokomɛi, ni okɛ no atsɔɔ akɛ, ohiɛ esɔ yelikɛbuamɔ ni Yehowa kɛhã bo lɛ. w21.03 19 kk. 22-23

Hɔɔ, December 31

Bii lɛ, gboshinii ni jɛ Yehowa ŋɔɔ ni.—Lala 127:3.

Ani obote gbalashihilɛ mli ni obaasumɔ ni ofɔ? Bii ajara wa. No hewɔ lɛ, bi ohe akɛ: ‘Ani Yehowa naa mi kɛ mihefatalɔ lɛ akɛ mɛi ni baa amɛhe shi ni hiɛ dɔɔ mumɔŋ nibii ahe bɔ ni abaanyɛ atu bi awo amɛdɛŋ?’ (Lala 127:4) Kɛ́ fɔlɔ ji bo momo lɛ, bi ohe akɛ: ‘Ani miiye miibua mibii lɛ koni amɛhiɛ awa kɛ nitsumɔ?’ (Jaj. 3:12, 13) ‘Ani miifee nɔ fɛɛ nɔ ni manyɛ kɛmiibu amɛhe koni nɔ ko akaye amɛ awui loo efite amɛ?’ (Abɛi 22:3) Onyɛŋ obu obii lɛ ahe kɛje naagbai fɛɛ ahe. Shi obaanyɛ ojɛ suɔmɔ mli otsɔɔ amɛ nii, koni fiofio lɛ, amɛle bɔ ni akɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ tsuɔ naagbai ahe nii. (Abɛi 2:1-6) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ nyɛwekunyo ko kpa Yehowa sɔɔmɔ lɛ, okɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ aye abua obii lɛ ni amɛna nɔ hewɔ ni ehe miihia ni amɛye Yehowa anɔkwa daa. (Lala 31:23) Aloo kɛ́ nyɛwekunyo loo nyɛnaanyo ko gbo lɛ, tsɔɔmɔ amɛ ŋmalɛi ni baanyɛ ashɛje amɛmii.​—2 Kor. 1:3, 4; 2 Tim. 3:16. w20.10 27 kk. 7

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje