Nu Afua ni Hiɛ Kpaaa nɔ Lɛ
AAFEE afii 4,300 ni eho nɛ lɛ, nu afua ko ni kpata nɔ fɛɛ nɔ hiɛ ha shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ nɔ. Shwɛ sharao kulɛ ekɛ hewalɛ kpele bɛɛ nɔ fɛɛ nɔ ni wala yɔɔ mli lɛ kɛtee. Bɔ ni eda sɔŋŋ ha hewɔ lɛ, eshi kadimɔ nii ko ni anyɛŋ atsumɔ yɛ adesai ajwɛŋmɔ mli, ni yinɔ fɛɛ yinɔ egba sane nɛɛ etsɔɔ nɔ ni nyiɛɔ esɛɛ baa lɛ.
Yɛ Nu Afua lɛ sɛɛ afii 850 lɛ, Hebri niŋmalɔ Mose ŋma jeŋ muu fɛɛ Nu Afua nɛɛ he sane efɔ shi. Abaa yi yɛ Biblia mli wolo ni ji Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ mli, he ni wɔbaanyɛ wɔkane nɔ ni ba lɛ mlitsɔɔmɔ fitsofitso yɛ kɛjɛ 1Mo yitsei 6 kɛyashi 8.
Biblia Mli Sane ni Kɔɔ Nu Afua lɛ He
Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ kɛ emlitsɔɔmɔ, ni eka shi faŋŋ akɛ mɔ ni ŋma lɛ kɛ ehiŋmɛi na lɛ haa wɔ: “Noa wala be mli afi ni ji afii ohai ekpaa lɛ mli, yɛ nyɔŋ ni ji enyɔ lɛ nɔ gbi ni ji nyɔŋma kɛ kpawo lɛ nɔ, nakai gbi lɛ nɔ nɔŋŋ ni bu wulu kwɔŋkwɔŋ lɛ hiŋmɛii fɛɛ fɛlɛ, ni agbele ŋwɛi samfɛji lɛ. Ni nu afua lɛ damɔ shikpɔŋ lɛ nɔ gbii nyɔŋmai ejwɛ; ni nui lɛ fa, ni amɛwo adeka lɛ nɔ, ni amɛtee lɛ shi kɛjɛ shikpɔŋ lɛ nɔ. Ni nui lɛ he shi yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ aahu po, ni eha gɔji ni kwɔlɔ fɛɛ ni yɔɔ ŋwɛi shishi fɛɛ nɔ.”—1 Mose 7:11, 17, 19.
Biblia lɛ wieɔ bɔ ni Nu Afua lɛ sa nibii ni wala yɔɔ mli lɛ ahe eha lɛ he akɛ: “Kɛkɛ ni heloo fɛɛ heloo ni tsiɔ ehe yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ, loofɔji kɛ shia kooloi kɛ ŋa nɔ kooloi kɛ waamɔ nii ni wamɔɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ kɛ gbɔmɛi fɛɛ plene.” Shi, Noa kɛ gbɔmɛi krokomɛi kpawo je mli, kɛ kooloi sɔrɔtoi ahenɔ, kooloi ni filikiɔ, kɛ nɔ ni wamɔɔ yɛ shikpɔŋ nɔ. (1 Mose 7:21, 23) Abaa fɛɛ yi yɛ adeka agbo ko ni tɛo nu lɛ hiɛ ni ekɛlɛ ji abasa fai 133, kɛ elɛɛmɔ abasa fai 22, ni ekwɔlɛ ji abasa fai 13 lɛ mli. Akɛni nɔ ni ataoɔ yɛ adeka lɛ he ji ni nu akaba mli ni enyɛ etɛo nui ahiɛ hewɔ lɛ, eshishi bɛ kokroo, eyitsogbɛ bɛ piɔpiɔ, ebɛ nɔ ni gbalaa lɛ, loo nɔ ni akɛkudɔɔ. Noa adeka lɛ ji adeka ni kɛ ni hiɛ koji-ejwɛ kɛkɛ.
Nu Afua lɛ shishijee sɛɛ nyɔji enumɔ lɛ, adeka lɛ bama Ararat gɔji lɛ anɔ, yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Turkey bokagbɛ. Nu Afua lɛ shishijee lɛ sɛɛ afi pɛpɛɛpɛ lɛ, Noa kɛ eweku lɛ je kpo kɛjɛ adeka lɛ mli kɛba shikpɔŋ gbiŋ nɔ, ni amɛje shihilɛ shishi ehee. (1 Mose 8:14-19) Beni be shwieɔ mli lɛ, adesai ayi bafa saŋŋ bɔ ni no aaaha amɛma Babel maŋtiase ko kɛ emli hiɛgbeji amɔɔ ni bɛŋkɛ Eufrate Faa lɛ. Jɛmɛ ajɛ agbɛ gbɔmɛi ashwa fiofio kɛtee shikpɔŋ lɛ hei sɔrɔtoi fɛɛ beni Nyɔŋmɔ futu adesai awiemɔ lɛ. (1 Mose 11:1-9) Shi mɛni ba adeka lɛ nɔ?
Adeka lɛ Taomɔ
Abɔ mɔdɛŋ shii abɔ, kɛjɛ afii ohai 19 lɛ mli kɛbaa nɛɛ, akɛ aaana adeka lɛ yɛ Ararat gɔji lɛ anɔ. Gɔji nɛɛ ateŋ enyɔ ni ale jogbaŋŋ yiteŋ yɛ somoromoo, ekome kɛlɛ shɛɔ abasa fai 5,165 ni ekroko lɛ shɛɔ abasa fai 3,914. Snoo eha nɔ ni kɛ fe fɛɛ lɛ nɔ be fɛɛ be. Yɛ kɔɔyɔŋ tsakemɔ ni nyiɛ Nu Afua lɛ sɛɛ ba lɛ hewɔ lɛ, etsɛŋ ni snoo baaha adeka lɛ fɛɛ nɔ. Mɛi ni pɛiɔ nibii amli nɛɛ ateŋ mɛi komɛi heɔ yeɔ waa akɛ adeka lɛ yɛ jɛmɛ lolo, ni snoo ni ewa keketee eha nɔ. Amɛkɛɔ akɛ be shɛɔ ni ais loo snoo lɛ sereɔ babaoo ni no hewɔ lɛ ehaa adeka lɛ he jeɔ kpo fioo.
Wolo ni atsɛɔ lɛ In Search of Noah’s Ark lɛ tsɛ Armenianyo, George Hagopian, ni kɛɛ ekwɔ Ararat Gɔŋ lɛ ni ena adeka lɛ yɛ 1902 kɛ agbɛnɛ yɛ 1904 lɛ wiemɔ sɛɛ. Beni ena enɛ klɛŋklɛŋ lɛ, ekɛɛ ekwɔ adeka lɛ kɛtee eyiteŋ. “Midamɔ shi jaŋŋ ni mikwɛ lɛlɛ lɛ kɛkpe. Ekɛ. Ekwɔlɛ shɛɔ aaafee ninetalɔi nyɔŋmai ejwɛ.” Nɔ ni ewie yɛ beni eyasara jɛmɛ ekoŋŋ lɛ ji akɛ: “Minaaa ehe ko ni adɔrɔ. Etamɔɔɔ lɛlɛ ko ni mina pɛŋ. Etamɔ lɛlɛ ni eshishi yɔɔ tɛtrɛɛ.”
Fernand Navarra bɔ mɔdɛŋ shii ejwɛ kɛjɛ 1952 kɛbashi 1969 koni ena adeka lɛ he odaseyeli ko. Beni ekwɔɔ Ararat Gɔŋ lɛ nɔ ni ji shii etɛ nɔ̃ lɛ, ekpeleke shi kɛtee bu voo ko ni yɔɔ ais lɛ shishi lɛ mli, ni ena tso kuku diŋ ko ni eka ais lɛ mli. Ekɛɛ: “Etsɛ waa, ni ekolɛ ekpɛtɛ lɛlɛ lɛ tsei lɛ ekomɛi ahe. Tso lɛ hiɛ kadimɔ nii lɛ anɔ mitsɔ mifo tso lɛ kɛyashi minyɛ mikpɔ kuku ko ni shɛɔ ninetalɔi enumɔ.”
Nilelɔ Richard Bliss, mɛi pii ni kwɛ tso nɛɛ ateŋ mɔ kome kɛɛ: “Navarra tso lɛ ji tso-tsu ko he akpalei ni akɛ nɔ ko tamɔ amã loo kootaa ekpa he. Akpɛ tso lɛ koji amli bɔ ni tso kroko baanyɛ abote mli ni akɛtsa. Ni eka shi faŋŋ akɛ niji akɛfolɔ ni akɛto he ŋaa he.” Abuɔ naa akɛ tso lɛ eye aaafee afii akpei ejwɛ loo enumɔ.
Eyɛ mli akɛ abɔ mɔdɛŋ akɛ aaana adeka lɛ yɛ Ararat Gɔŋ lɛ nɔ moŋ, shi odaseyeli diɛŋtsɛ ni tsɔɔ akɛ akɛtsu nii koni akɛje nu afua ni kpataa nii ahiɛ lɛ mli ni aŋma afɔ shi lɛ yɛ Biblia mli wolo ni ji Mose Klɛŋklɛŋ Wolo lɛ mli. Anaa nɔ ni maa nii ni aŋma afɔ shi nɛɛ nɔ mi lɛ yɛ blema saji ahe saji babaoo ni yɔɔ gbɔmɛi ni hi shi yɛ blema ni yɔɔ jeŋ fɛɛ lɛ ateŋ lɛ mli. Susumɔ amɛsaji loo odaseyelii lɛ ahe yɛ saji ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ amli.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4, 5]
Jatsu ni adeka lɛ baanyɛ atere lɛ shɛɔ nɔ ní oketekei 10 ni eko fɛɛ eko miigbala Amerika jatsu-teremɔ tsui 25 yɛ amɛsɛɛ baanyɛ atere!