Sɔlemɔ ni Mli Egbala—Te Ehiii Ha Tɛŋŋ?
“TAMƆ weku wulu agbo ni nɔ ko ehɛle amɛ shi waa, ni yɔɔ shia momo ko ni ewɔtsɔ mli, ni ehiɛ gbogbo lɛ eku egbee shi trukaa, ni etamɔ nɔ ni béi kɛ bolɔmɔ miiya nɔ yɛ shia lɛ mli tsu fɛɛ tsu mli—kɛ mɛi ni kɛɛ amɛkɛ amɛhe eha Yesu kwraa lɛ hu ni miisha amɛ akashai, ni amɛmiibolɔ amɛmiiwo Anglikan hii ni kɛ hii feɔ yakayaka nii akuu ni fiɔ Katolik jamɔ nifeemɔi asɛɛ, ni wo sliki osɔfoi atadei lɛ.”—The Sunday Times, London, April 11, 1993.
Nɛkɛ weku nɛɛ ji Church of England loo Anglikan Sɔlemɔ lɛ. Béi kɛ bolɔmɔ lɛ kɔɔ yei ni akpɛlɛɔ amɛnɔ awoɔ osɔfoyeli lɛ mli lɛ ahe. Bɔ ni atsɔɔ mligbalamɔ ni eba amɛteŋ lɛ mli jogbaŋŋ aha nɛɛ kɔɔ Kristendom fɛɛ he nakai nɔŋŋ. Akɛni Ortodɔks Sɔlemɔ lɛ blema tsɛmɛi lɛ kɛ paapa lɛ buɔ nɛkɛ yiŋ ni akpɛ akɛ abaaŋmɛ yei agbɛ ni amɛye osɔfoi nɛɛ fɔ hewɔ lɛ, amaniɛbɔɔ ko mu sane naa akɛ, nɔ ni ejɛ enɛ fɛɛ mli eba ji akɛ, “gbɛkpamɔ akɛ amɛkɛ Kristendom fãi ni eshwɛ lɛ baafee ekome ekoŋŋ lɛ etee sɛɛ kwraa fe bei fɛɛ ni eho.”
Te Sɔlemɔ lɛ Mli Egbala Eha Tɛŋŋ?
Taakɛ wɔkaneɔ yɛ Mateo 7:21 lɛ, Yesu Kristo wie akɛ mɛi pii baakɛɛ akɛ amɛheɔ enɔ amɛyeɔ akɛ Nuŋtsɔ, shi kɛlɛ ‘amɛfeee e-Tsɛ lɛ suɔmɔnaa nii.’ Maclean’s wolo tɛtrɛɛ lɛ wie akɛ: “Abaanyɛ akɛ mɛi ni kaneɔ Mateo wolo lɛ, ni amɛmiitao yiwalaheremɔ lɛ ahe ake amɛ yɛ yiŋfutumɔ ni yɔɔ nɔ ni Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii ji diɛŋtsɛ lɛ he, yɛ bɔ ni Kristofoi, kɛ amɛsɔlemɔi lɛ yɔɔ sɔrɔtoi kwraa yɛ nɛkɛ sane nɛɛ he lɛ hewɔ.” Yɛ nii amlipɛimɔ ko ni afee yɛ Canadabii ateŋ lɛ sɛɛ lɛ, amu sane naa akɛ “sɔrɔto feemɔi babaoo diɛŋtsɛ yɛ Canadabii Kristofoi ahemɔkɛyelii kɛ amɛnifeemɔi amli—yɛ anɔkwale mli lɛ, sɔrɔto feemɔ babaoo yɛ sɔlemɔ lɛ mli kuu fɛɛ kuu mlibii ateŋ waa, fe bɔ ni eyɔɔ sɔlemɔi sɔrɔtoi lɛ diɛŋtsɛ ateŋ.”
Taakɛ eniiamlipɛimɔ ko tsɔɔ lɛ, Katolikbii oha mlijaa 91 kpɛlɛɔ nibii ni akɛtsuɔ nii ni akɛtsiɔ̃ fɔmɔ naa lɛ nɔ, eyɛ mli akɛ amɛsɔlemɔ lɛ buɔ lɛ fɔ; oha mlijaa 78 susuɔ akɛ esa akɛ aŋmɛ yei agbɛ ni amɛtsɔmɔ osɔfoi; ni oha mlijaa 41 kpɛlɛɔ hɔ jiemɔ nɔ “yɛ shihilɛi komɛi ashishi.” Maclean’s kɛɔ akɛ gbeekpamɔ ni bɛ sɔlemɔi sɔrɔtoi lɛ ateŋ yɛ “Nyɔŋmɔ jamɔ mli saji babaoo agbɛfaŋ lɛ maa mligbalamɔi ni haa sɔlemɔi wuji ni ale amɛ jogbaŋŋ lɛ amli tserɛɔ lɛ nɔ mi.”
Taomɔ Nii Sɔrɔtoi Enyɔ
Jeŋba he taomɔ nii sɔrɔtoi enyɔ, kɛ taomɔ nii ni kɛ amɛhe kpaaa gbee yɔɔ. Mɛi komɛi kɛɔ akɛ amɛfiɔ Biblia mli shishitoo mlai asɛɛ, shi mɛi krokomɛi hu kuɔ mli. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, ani “gbalashihilɛ” mlibotemɔ he nii ni atsu aha Yei Enyɔ ni kɛ Amɛhe Feɔ Yakayaka Nii, yɛ Metropolitan Church of Toronto lɛ mli lɛ kɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii kpaa gbee? Eka shi faŋŋ akɛ mɛi ni bote nakai gbalashihilɛ lɛ mli lɛ susu nakai. Amɛkɛɛ: “Wɔmiitao wɔjie bɔ ni wɔsumɔɔ wɔhe lɛ kpo faŋŋ, yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ hu.”
Adafitswaa wolo mli niŋmalɔ ko bi nɔ ni ha “Katolik osɔfonukpa ko ni akɛ naafolɔmɔi babaoo ebashwie ehiɛ aahu lɛ, jie osɔfoi ni kɛ gbekɛbii naa bɔlɛ lɛ kɛtee sɔlemɔi krokomɛi amli, he ni amɛkɛ gbekɛbii ni sɔmɔɔ yɛ afɔleshaa latɛ he lɛ ekrokomɛi baakpe yɛ lɛ.” Osɔfo Andrew Greeley tsɔɔ mli akɛ ekolɛ osɔfoi 2,000 kɛmiimɔ 4,000 kɛ gbekɛbii bibii aaashɛ 100,000 ena bɔlɛ yɛ gbɛ fɔŋ nɔ, ni bei pii lɛ, nɔ ko bibioo pɛ afeɔ yɛ he.
Jamɔ ni mli egbala lɛ haa gbɔmɛi hu mli gbalaa. Yɛ Balkans lɛ, Serbia kɛ Croatia “Kristofoi” fɛɛ nuɔ he akɛ Kristo yɛ amɛ sɛɛ yɛ “jalɛ” ta ni amɛwuɔ lɛ mli. Mɛi pii kɛ sɛŋmɔtsei bibii woɔ amɛkuɛ yɛ ta mli; abɔ amaniɛ akɛ amɛteŋ mɔ kome po “kɛ esɛŋmɔtso bibioo nɛɛ woɔ edaaŋ kɛ ta lɛ mli wa waa fe nine.”
“Mligbalamɔi Akaba Nyɛteŋ”
Eji anɔkwale akɛ Biblia lɛ shiɔ saji komɛi ehaa henilee, shi esaaa akɛ enɛ haa mligbalamɔ ni tamɔ nɛkɛ baa. Bɔfo Paulo jaje yɛ faŋŋ mli akɛ: “Nyɛnaabu [kɛ nyɛ nifeemɔ] afee ekome ni mligbalamɔi akaba nyɛteŋ.”—1 Korintobii 1:10; Efesobii 4:15, 16.
Anɔkwayeli ni akɛaakwɛ “Kristojamɔ” aaafee afii akpei enyɔ yɛ be mli ni bɔfo Paulo ŋmala nakai wiemɔi lɛ sɛɛ lɛ teeɔ sanebimɔi komɛi ni hiɛdɔɔ yɔɔ he shi. Mɛni hewɔ “Kristofoi” amli egbala nakai lɛ? Ani sɔlemɔ ni mli egbala nakai lɛ baanyɛ ahi shi? Ani be ko baashɛ ni eeetsɔ Kristendom ni efee ekome ekoŋŋ? Sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ baasusu nɛkɛ sanebimɔi nɛɛ ahe.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 3]
Osɔfoi anifeemɔ ni amɛkɛmiite shi amɛmiiwo hɔ jiemɔ
[He ni Sane lɛ Jɛ]
Wolo lɛ hiɛ kɛ yiteŋgbɛ: Eleftherios/Sipa Press