Obalaŋtai—Nyɛkahaa Alakaa Nyɛ
“Satan diɛŋtsɛ tsakeɔ ehe etsɔɔ la bɔfɔ.”—2 KORINTOBII 11:14.
1. (a) Mɛɛ gbɛi anɔ nɛkɛ átsɔ alaka wɔteŋ mɛi pii? (b) Namɛi afɔɔ emɛ lakamɔ yɛ gbɛ ni waaa kwraa nɔ?
ŊWANEJEE ko kwraa bɛ he akɛ álaka wɔteŋ mɔ ko yɛ be ko mli pɛŋ. Ekolɛ nyɛmii shwɛ shwɛmɔ ko ni mɔ ni okɛ lɛ shwɛɔ lɛ tsɔ mli ni eshishio ni no ha eye kunim. Aloo oyahe atade ko ni mama ni akɛkpɛ lɛ tamɔ nɔ ni ehi jogbaŋŋ, shi yɛ be mli ni owo ni ofɔ he lɛ, ebayoo akɛ mama ni akɛkpɛ atade lɛ tamɔɔɔ bɔ ni osusu lɛ. Namɛi afɔɔ amɛ shishiumɔ, ni ji akɛ, afeɔ amɛ buuluu aloo alakaa amɛ yɛ gbɛ ni waaa kwraa nɔ? Ani jeee mɛi ni bɛ niiashikpamɔ kwraa lɛ? Ni eshɛɔ be ni nɔ ni jɛɔ mli baa lɛ yɛ hiɛdɔɔ kwraa fe ni mɔ ko aaaye onɔ kunim yɛ shwɛmɔ ko mli aloo ni mɔ ko aaashishio yɛ nihemɔ mli.
2. Mɛɛ gbɛ nɔ anyiɛ obalaŋtai komɛi ahiɛ kɛbote efɔŋfeemɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli lɛ amli yɛ?
2 Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Julie, ni eji nikaselɔ ni kpaako ena afii enyɔ yɛ kɔlegi ko mli lɛ kɛɛ akɛ “suɔmɔ” ebaka lɛ kɛ “gbekɛnuu ko ni ele lɛ waa ni he yɔɔ fɛo fe mɔ fɛɛ mɔ yɛ skul lɛ teŋ.” Gbekɛyoo nɛɛ tsɔɔ mli akɛ: “Mikɛɛ lɛ akɛ misako mihe kɛhako nɔ ni etaoɔ lɛ, shi etee nɔ ekɛɛ mi shii abɔ akɛ esumɔɔ mi waa, ákɛ nɔ fɛɛ nɔ baaya nɔ jogbaŋŋ. Beni mitee nɔ mikɛɛ akɛ dabi lɛ, no mli eha nɔ ni yɔɔ etsui mli lɛ je kpo. Ekɛɛ, ‘Mijwɛŋɔ ohe waa diɛŋtsɛ, ni mi hu misusu akɛ nakai onuɔ he yɛ mihe. Kɛji akɛ osumɔɔɔ ni otsɔɔ akɛ nakai oji kɛha mi lɛ, misusuɔ akɛ belɛ ehe ehiaaa ni wɔna wɔhe dɔŋŋ.’” No hewɔ lɛ Julie kɛ ehe ha ni ebɔ ajwamaŋ. Beni enɔ Jetsɛremɔ lɛ obalayoo nɛɛ yoo akɛ gbekɛnuu lɛ kɛmiishwã akɛ “eye enɔ kunim” lɛ, kɛkɛ ni eyoo bɔ ni alaka lɛ kwraa aha lɛ, Esa akɛ ele akɛ kɛ gbekɛnuu lɛ sumɔɔ lɛ diɛŋtsɛ lɛ kulɛ ekɛ lɛ ebɔŋ ajwamaŋ
3. (a) Mɛni hewɔ ajwamaŋbɔɔ ji tɔmɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli waa lɛ? (b) Mɛni ji Satan Abonsam yiŋtoo?
3 Nɔ ni alaka Julie aloo afee lɛ buuluu ni ekɛ ehe wo mli lɛ ji Nyɔŋmɔ mla lɛ mlikuu ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli. Ni yɛ enɛ hewɔ lɛ Biblia lɛ woɔ hewalɛ akɛ: “Nyɛjoa ajwamaŋbɔɔ naa foi.” Ni ekɛɔ yɛ faŋŋ mli akɛ: “Ajwamaŋbɔlɔ ko . . . bɛ gbɛnaa yɛ Kristo kɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli Iɛ mli.” (1 Korintobii 6:18; Efesobii 5:5) No hewɔ lɛ yɛ be mli ni ejeee Satan Abonsam he saneko akɛ oooye kunim yɛ shwɛmɔ ko mli aloo onine aaanyɛ shi aloo ooohe nɔ ko ni hi loo ehiii lɛ, nɔ ni ebɔɔ mɔdɛŋ titri ni efee ji ni elakao koni oku Nyɔŋmɔ mla mli. Biblia lɛ bɔɔ kɔkɔ akɛ, “nyɛhenyɛlɔ abonsam lɛ nyiɛ tamɔ jata ni huɔ eetao mɔ ni eeemi.” (1 Petro 5:8) Yɛ anɔkwale mli lɛ, ekɛ eŋaatsɔɔi lɛ fɛɛ miitsu nii, kɛ agbɛnɛ ehe ni etsakeɔ akɛ la bɔfo hu, koni egbala wɔ kɛjɛ Yehowa Nyɔŋmɔ sɔɔmɔ he! Ani enɛ jeee susumɔ ko ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli—2 Korintobii 11:14.
Kasemɔ Nii Kɛjɛ Nɔ Ni Ba Hawa Nɔ Lɛ Mli
4. Mɛni hewɔ abaanyɛ akɛɛ akɛ obalaŋtai ji mɛi krɛdɛɛ ni Satan tutuaa amɛ lɛ?
4 Shi kɛha nyɛ ni nyɛji obalaŋtai lɛ, enɛ ji hiɛdɔɔ sane diɛŋtsɛ: Nyɛji mɛi pɔtɛɛ ni Satan etsɔ ehiɛ eha. Mɛni hewɔ? Akɛni nyɛji obalaŋtai hewɔ lɛ nyɛnako nilee kɛ sɛɛyoomɔ bɔ ni sa, ni mɛi ni bɛ niiashikpamɔ ni fa lɛ ji mɛi ni Satan tutuaa. Efee nakai yɛ etuatsemɔ lɛ shishijee be mli tɔŋŋ. Kaimɔ akɛ Hawa ŋɔɔ etee yɛ Eden abɔɔ lɛ mli, jeee ewu Adam ni ebɔɔ lɛ sɛɛ etsɛ fioo lɛ ŋɔɔ. Ni Satan ye omanye yɛ biɛ. Eshishiu, hɛɛ, etsɔ apasa nifeemɔi anɔ elaka Hawa ni edako ni ebɛ niiashikpamɔ tsɔ lɛ. Biblia lɛ tsɔɔ mli akɛ, “Ejaakɛ Adam tsutsu abɔ, no sɛɛ lɛ Hawa. Ni jeee Adam alaka lɛ, shi yoo lɛ alaka, ni ebote nɔtɔmɔ mli.”—1 Timoteo 2:13, 14.
5. (a) Esaaa akɛ wɔŋmɛɔ gbɛ ni alakaa wɔ ni wɔsusuɔ mɛni? (b) Mɛni bɔfo Paulo susuɔ he waa lɛ, ni mɛni hewɔ enɛ sa jogbaŋŋ lɛ?
5 Kaaha alaka bo ni osusu akɛ Satan ŋaatsɔɔi lɛ nyɛŋ aye onɔ, ákɛ enyɛŋ eha oku Nyɔŋmɔ mlai amli. Kaimɔ ŋwɛi kɔkɔbɔɔ lɛ, ákɛ “Satan diɛŋtsɛ tsakeɔ ehe etsɔɔ la bɔfo. (2 Korintobii 11:14) Bɔfo Paulo hao waa yɛ gbɛ ni ja nɔ ejaakɛ esusuɔ akɛ ekolɛ Shishiulɔ Nukpa lɛ baanyɛ aye omanye yɛ nɔ ni efeɔ Paulo nanemɛi Kristofoi ni bɛ niiashikpamɔ tsɔ lɛ mli. Paulo ŋma akɛ: “Shi miishe gbeyei akɛ aleenɔ, taakɛ bɔ ni onufu lɛ kɛ ekutumpɔo lɛ laka Hawa lɛ, nakai nɔŋŋ aaafite nyɛ hu nyɛjwɛŋmɔi kɛjɛ krɔŋŋfeemɔ ni nyɛjie nyɛtsɔɔ Kristo lɛ mli.”—2 Korintobii 11: 3.
6. Ní aaalaka mɔ ko lɛ tsɔɔ mɛni?
6 Kadimɔ akɛ jeee akɛ ashishiu Hawa aloo afee lɛ buuluu kɛkɛ; alaka lɛ. Enɛ tsɔɔ akɛ agbala lɛ kɛtee oshara gbɛ lɛ nɔ kɛtsɔ lakamɔ loo kaa nɔ. Taakɛ Webster’s Third New International Dictionary lɛ tsɔɔ lɛ, lakamɔ shishi ji “ni aaatsɔ mɔ ko yiŋ kɛya toigbele mli.” “Ni agbala mɔ ko aloo nine ashɛ mɔ ko nɔ tamɔ kɛtsɔ ŋaa gbɛ ni yɔɔ nigii nɔ.” Nɛkɛ wiemɔi ashishitsɔɔmɔ wolo nɛɛ kɛɔ yɛ faŋŋ mli akɛ, lakamɔ shishi ji “ni aaalaka (yoo) ni ekɛ mɔ ko ana bɔlɛ klɛŋklɛŋ kwraa.” Kɛji akɛ wɔsusu gbɛ ni Satan tsɔ nɔ ekɛlaka Hawa (eyɛ mli akɛ bɔlɛnamɔ bɛ sane nɛɛ mli moŋ) lɛ he, ni wɔkadi gbɛi ni tamɔ nakai nɔŋŋ ni ekɛtsuɔ nii ŋmɛnɛ lɛ, ehe baaba sɛɛnamɔ aha wɔ.
7, 8. (a) Mɛni ji yiŋtoo ni yɔɔ sane ni Satan bi Hawa lɛ sɛɛ? (b) Satan ha tso ni aaaye enɔ yibii lɛ eko lɛ yeli fee nɔ ko ni sa yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
7 Sane lɛ shishijee kwraa mli ni Satan tsɔ ŋaa gbɛ nɔ ekɛ onufu ko tsu nii koni eha Hawa aje shishi aje Nyɔŋmɔ mla lɛ he ŋwane. Ekɛ wiemɔ ni aje gbɛ ato naa jogbaŋŋ ni baanyɛ atee yiŋkɔshikɔshifeemɔ kɛ he ni aheee mɔ ayeee shi bi akɛ: “Lɛlɛŋ Nyɔŋmɔ kɛɛ akɛ: Nyɛkaye trom lɛ mli tseiayibii lɛ fɛɛ eko lɛ?” Satan kɛ sanebimɔ ni teeɔ efɔŋ shi nɛɛ miitsɔɔ akɛ eyɛ mɔbɔ akɛ Hawa nyɛɛɛ aye tsei ni yɔɔ trom lɛ mli lɛ fɛɛ anɔ yibii lɛ eko. Yɛ anɔkwale mli lɛ eje ŋwane akɛ, ni eeegbo taakɛ Nyɔŋmɔ ejaje akɛ ebaaba enɔ lɛ, tso lɛ ni águ eyeli lɛ nɔ yibii ni eeeye eko lɛ he baaba sɛɛnamɔ moŋ aha lɛ. Satan ma nɔ mi kɛha lɛ akɛ, “shi moŋ le Nyɔŋmɔ le akɛ gbi nɔ ni nyɛaaye eko lɛ, nyɛhiŋmɛii aaagbele, ni nyɛaatsɔmɔ tamɔ Nyɔŋmɔ, ni nyɛaale ekpakpa kɛ efɔŋ.”—1 Mose 3:1-5.
8 Kwɛ ŋaa fɔŋ ni Satan tsɔ, akɛ eeesusu eha lɛ akɛ Nyɔŋmɔ miibɔ mɔdɛŋ ni ekɛ nilee ko ni he baaba sɛɛnamɔ aha Hawa lɛ atee lɛ! Taakɛ Satan tsɔɔ lɛ, Nyɔŋmɔ kɛ gbele hegbeyeiwoo ni bɛ mli miitsi enaa koni ekɛ lɛ diɛŋtsɛ enyɛmɔ kɛ esuɔmɔnaa nii akatsu nii. Nɔ ni ekɛ nakai feemɔ kɛɔ Hawa ji akɛ, ‘Kwɛmɔ, oolaaje nɔ ko pam! Ogboŋ! Obaanyɛ ona nɔ ni Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ naa mli ŋɔɔmɔ lɛ nɔŋŋ eko mli ŋɔɔmɔ. Obaanyɛ oto oyiŋ yɛ nɔ ni hi kɛ nɔ ehiii he oha bo diɛŋtsɛ ohe.’ Ákɛ Hawa aaanyɛ ato lɛ diɛŋtsɛ eyiŋ ni ebiii mɔ ko aloo mɔ ko biŋ lɛ sane lɛ ŋɔɔ enaa waa.
9. Taakɛ atsɔɔ yɛ Yakobo 1:14, 15 lɛ, mɛni nibii ni tsaraa nɔ baa ha yɛ naagbee lɛ Hawa fee esha ni ebote gbele mli lɛ?
9 Nɔ ni jɛ mli ba ji akɛ Hawa je shishi ekɛ akɔnɔ hiŋmɛi kwɛ tso lɛ. “Ni beni yoo lɛ na akɛ tso lɛ hi ha yeli, ni efeɔ hiŋmɛii akɔnɔ, ni tso lɛ baa mɔ tsine, ni etsɔɔ mɔ nii lɛ, etse enɔ yibii lɛ eko ni eye.” (1 Mose 3:6) Shi yɛ sɛɛ mli beni Hawa yoo akɛ enine shɛɛɛ nɔ ni awo lɛ shi yɛ he lɛ nɔ lɛ, etsɔɔ mli akɛ: “Onufu Iɛ laka mi, ni miye.” (1 Mose 3:13) Yɛ anɔkwale mli lɛ, elaka lɛ, ni enyiɛ ehiɛ kɛtsɔ shishiumɔ loo kaa nɔ kɛyashi be mli ni epɛsɛmkunya akɔnɔ lɛ ha efee esha, koni yɛ naagbee lɛ egbo.—Yakobo 1:14, 15.
Kwɛmɔ Satan Ŋaatsɔɔi Lɛ Jogbaŋŋ
10. Mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔfeɔ wɔhe mɛi ni leee Satan ŋaatsɔɔi lɛ ahe nɔ ko lɛ, ni mɛɛ famɔi wɔbaanyɛ ni wɔkɛ nilee anyiɛ sɛɛ?
10 Satan kɛ ŋaatsɔɔi ni tamɔ nakai nɔŋŋ, ni ji shishiumɔ kɛ mɛi abuuluufeemɔ tsuɔ nii ni ekɛlakaa obalaŋtai ŋmɛnɛ. Shi akɛni Biblia lɛ kɛ Satan ŋaatsɔɔ gbɛi lɛ ahe sane haa hewɔ lɛ, esaaa akɛ ofeɔ mɔ ni leee eŋaatsɔɔi nɛɛ. (2 Korintobii 2:11) Nɔ ni he hiaa bo ji jwɛŋmɔ kpakpa ni okɛaabo kɔkɔbɔɔi kɛ famɔi ni Yehowa Nyɔŋmɔ kɛha kɛtsɔ e-Wiemɔ lɛ kɛ egbɛjianɔtoo lɛ nɔ lɛ toi.—Abɛi 2:1-6; 3:1-7, 11, 12; 4:1, 2, 20-27; 7:1-4.
11. Mɛɛ gbɛ Satan fɔɔ nɔ tsɔmɔ ni ekɛlakaa loo ekɛshishiuɔ obalaŋtai kɛboteɔ nɔ fɔŋ feemɔ mli lɛ?
11 Mɛɛ gbɛ nɔ Satan tsɔɔ ni ekɛshishiuɔ loo ekɛlakaa obalaŋtai yɛ be babaoo mli kɛyaa nɔ fɔŋ feemɔ mli lɛ? Efeɔ nakai kɛtsɔɔ nɔ ni Nyɔŋmɔ ewie eshi, nitsumɔi loo nifeemɔi ni baanyɛ aha mɔ ko alaaje Nyɔŋmɔ nɔkpɛlɛmɔ lɛ ni ehaa efeɔ nɔ ko ni yɔɔ fɛo, ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ etamɔ nɔ ko ni yeŋ mɔ ko awui, taakɛ bɔ ni eha tsoyibii lɛ pue eha Hawa Iɛ nɔ. Taakɛ efee Hawa lɛ, ebaabɔ mɔdɛŋ ni eha jwɛŋmɔ lɛ aba akɛ oolaaje nibii ni ji miishɛɛ nii diɛŋtsɛ. No hewɔ lɛ Satan baanyɛ atsɔ gbɛ ni yɔɔ nigii nɔ ni ebɔ mɔdɛŋ ni efite bulɛ ni oyɔɔ kɛha Yehowa wiemɔ lɛ kɛ agbɛnɛ famɔi ni ekɛha kɛtsɔ ofɔlɔi ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei lɛ kɛ Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoo lɛ anɔ lɛ. No hewɔ lɛ yiŋtoo kpakpa hewɔ ni Biblia lɛ woɔ hewalɛ akɛ, “Nyɛdamɔa shi shiŋŋ nyɛshia Abonsam ŋaatsɔɔi [aloo taakɛ The Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures lɛ kɛɔ lɛ, “ŋaa nifeemɔi”] .—Efesobii 6:11, NW.
12. (a) Mɛɛ anɔkwasane ko ni kɔɔ Satan he esa akɛ wɔ fɛɛ wɔkɛ hiɛdɔɔ asusu he, ni mɛni hewɔ? (b) Te osusuɔ nɔ ni awie yɛ 1 Yohane 2:15 kɛ Yakobo 4:4 lɛ he ohaa tɛŋŋ? (d) Mɛni Satan baasumɔ ni elaka bo ni ohe oye?
12 Eka shi faŋŋ akɛ Hawa fee buuluu akɛ ehe Abonsam amale lɛ eye. Ni kɛlɛ ani obalaŋtai pii bɛ ni ŋmɛnɛ, amɛbuɔ kɔkɔbɔɔi ni jɛ Yehowa Wiemɔ lɛ mli lɛ aloo nɔ ni amɛfɔlɔi loo Kristofoi onukpai lɛ kɛhaa lɛ akɛ nɔ ko ni he ehiaaa? Ni bo hu? Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, ákɛ Satan Abonsam ji je nɛɛ nɔyelɔ, ni ákɛ lɛ ji nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ nyɔŋmɔ, ni ákɛ eeshwila gbɔmɛi ni heee yeee lɛ ajwɛŋmɔi lɛ ji anɔkwale lɛ, ani obuɔ enɛ akɛ hiɛdɔɔ sane? (1 Yohane 5:19; Yohane 12:31; 14:30; 16:11; 2 Korintobii 4:4) Ani obɔɔ mɔdɛŋ diɛŋtsɛ koni obo Nyɔŋmɔ famɔ nɛɛ toi: “Nyɛkasumɔa je lɛ, aloo nibii ni yɔɔ je lɛŋ” lɛ?(1 Yohane 2: 15) Bi bo diɛŋtsɛ ohe akɛ: ‘Ani miheɔ Ŋmalɛ mli wiemɔ nɛɛ, “mɔ fɛɛ mɔ ni sumɔɔ akɛ eeetsɔɔ je nɛɛ hedɔlɔ lɛ, etsɔ Nyɔŋmɔ henyɛlɔ” lɛ miyeɔ lo’? (Yakobo 4:4) Satan baasumɔ ni elaka bo ni ohe oye akɛ hegbeyeiwoo ko bɛ je lɛ mli, ni ákɛ oshara ko bɛ nibii ni ekɛbaa lɛ mli. Shi kwɛmɔ jogbaŋŋ! Kaaha alaka bo!
Lakamɔ Nibii Ni Gbalaa Mɛi Ŋmɛnɛ
13. Mɛɛ kusum nifeemɔ ko ebahe shi yɛ hei pii, ni mɛni Satan baasumɔ ni eha Wɔhe wɔyɛ yɛ enɛ he?
13 Yɛ be babaoo mli lɛ Satan gbalaa mɛi ewoɔ nɔfɔŋfeemɔ mli kɛtsɔɔ nibii ni jeee efɔŋ diɛŋtsɛ aloo nibii ni Biblia lɛ ewieee eshiii amɛ lɛ anɔ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, yɛ be mli ni gbalashihilɛ mli hefatalɔi pii kɛ miishɛɛ kaiɔ be kpakpai ni amɛná mli ŋɔɔmɔ yɛ be mli ni amɛje shishi amɛbɔi nyiɛmɔ lɛ, osharai diɛŋtsɛ yɛ gbɔmɛi enyɔ ni amɛ pɛ amɛyɔɔ he ko banee aloo amɛnyiɛɔ lɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ ji nɔ ko ni ji ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ kusum nifeemɔ ko ni baje kpo yɛ Jeŋ Ta I lɛ sɛɛ ni ebahe shi yɛ hei pii. Satan baasumɔ ni ohe oye akɛ nifeemɔ nɛɛ ji hiɛtserɛjiemɔ ko kɛkɛ ni nɔfɔŋ ko bɛ mli, ni ehaa obalaŋtai lɛ baleɔ bɔ ni amɛji diɛŋtsɛ yɛ mɔ kɛ mɔ teŋ. Shi yɛ anɔkwale mli lɛ, jeŋba he osharai babaoo yɛ nifeemɔ nɛɛ mli.
14. (a) Mɛni abaanyɛ awiɛ loo asusu yɛ kusum nifeemɔ ni ji nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ he? (b) Mɛɛ henumɔi baanyɛ ate shi yɛ nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ Iɛ mli?
14 Kristofoi ni amɛdara yɛ mumɔŋ ni yɔɔ niiashikpamɔ lɛ le nɛkɛ oshara nɛɛ ni amɛbaanyɛ amɛkɛ gbɛtsɔɔmɔ ni yeɔ buaa aha. (Abɛi 27:12) Shi ekolɛ obaanu he akɛ oshara ko bɛ nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ Iɛ mli, ni ákɛ ofɔlɔi miifee keketee tsɔ, amɛmiishã miishɛɛ ni ooona lɛ kɛmiijɛ odɛŋ. Ni kɛlɛ taakɛ abaanyɛ adamɔ yibii ni mɛi komɛi woɔ lɛ anɔ akojo amɛ lɛ, nakai nɔŋŋ eji yɛ kusum nifeemɔi tamɔ nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ hu gbɛfaŋ. (Abɛi 20:11; Mateo 7:16) Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, gbekɛ yoo ko ni eye afii 18 ni ekɛ mɛi shɛraa shi daa ni ŋɔ hɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Miji gbekɛbii akpei abɔ lɛ ni kɛɛ akɛ enɛ nyɛŋ aba amɛnɔ lɛ ateŋ mɔ kome.” Ekpɛlɛ nɔ akɛ yɛ be mli ni ámɛshɛra shi aahu “ni amɛmɔmɔ niji amli ni amɛshɔshɔɔ amɛnaa aahu lɛ ebafeɔ nɔ ni eŋɔɔɔ dɔŋŋ.” Nakai nɔŋŋ hu gbekɛ yoo ko ni eye afii 17 ni lɛ hu efɔɔ kpojee nakai nɔŋŋ lɛ hu bɔ amaniɛ akɛ: “Naashɔmɔ kɛ fuamɔ yaa nɔ aahu kɛyashiɔ be mli ni mihaoɔ ni misumɔɔ ni gbekɛ nuu lɛ kɛmi ana bɔlɛ.” Ani eji henumɔ ko ni efɔɔɔ kaa? Dabida.
15. Mɛɛ osharai abaanyɛ akɛ ehe sɔ̃ atere nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ?
15 Kɛji akɛ obalaŋtai ni miisumɔ amɛhe waa lɛ tsi amɛhe kɛyahɔ he ko banee taakɛ afɔɔ feemɔ yɛ nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ mli lɛ, bɔlɛnamɔ henumɔ baanyɛ ate shi yɛ amɛmli aahu kɛyashɛ he ni obalaŋtai ni hiɛ jwɛŋmɔ kpakpa lɛ po baanyɛ aku Nyɔŋmɔ mla lɛ mli. Esa akɛ ole akɛ gbekɛbii yei fe akpeiakpe kome ŋɔɔ hɔ daa afi yɛ U.S. Amerika, ni amɛteŋ akpei ohahai abɔ fiteɔ musu lɛ aloo amɛfɔɔ bii yɛ be mli ni amɛboteko gbalashihilɛ mli. Nɔ ni yɔɔ mɔbɔ ji akɛ, eshɛɔ be ni nɛkɛ gbekɛbii nɛɛ ateŋ mɛi komɛi ji Yehowa Odasefoi abii, ni nakai nɔŋŋ eji yɛ gbekɛbii hii ni kɛ amɛ feɔ lɛ agbɛfaŋ. Ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ kusum nifeemɔ ni ji nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ ji nɔ ni kɛ nɛkɛ osharai nɛɛ baa titri, kɛ agbɛnɛ hu ekolɛ helai akpekpei abɔ ni jɛ bɔlɛnamɔ mli ni mɛi naa daa afi lɛ hu.
16. (a) Mɛni mli pɛ atsuɔ bɔlɛnamɔ he akɔnɔi ahe nii yɛ gbe ni ja nɔ le yɛ? (b) Mɛni baa Nyɔ mɔ webii babaoo nɔ?
16 Nyɔŋmɔ to eyiŋ akɛ bɔlɛnamɔ mli akɔnɔ lɛ afee nɔ ni atsuɔ he nii yɛ gbalashihilɛ ekomefeemɔ lɛ pɛ mli, ejaakɛ biɛ ji he ni ehɛ miishɛɛ kɛ tsui ni nyɔɔ mɔ mli diɛŋtsɛ baa yɛ. (Hebribii 13:4; Abɛi 5:15-19) Ni kɛlɛ, Satan kɛ nɛkɛ nikeenii ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ nɛɛ elaka mɛi ni eha amɛtsu bɔlɛnamɔ he nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ ni amɛkɛbɔ ajwamaŋ Yɛ blema bei lɛ amli lɛ, agbe Israelbii 24,000 gbi kome yɛ nɛkɛ efɔŋ ni amɛfee amɛshi Nyɔŋmɔ nɛɛ hewɔ, ni amrɔ nɛɛ, ashwieɔ akpei ahɔ daa afi kɛjɛɔ Kristofoi asafoi lɛ amli yɛ ajwamaŋbɔɔ hewɔ. No hewɔ lɛ feemɔ nilelɔ. Bo ŋaawoo kɛ gbɛtsɔɔmɔ toi. Kaaŋmɛ gbɛ ni alaka bo.—4 Mose 26:1-9, 16-18; 31:16.
17. a Mɛɛ susumɔi ni akɛshishiuɔ mɔ Satan eha es werɛ ye nibii tamɔ akaŋshii, lalai kɛ Jooi ahe? (b) Mɛni hewɔ hiɛtserɛjiemɔ ni yaa nɔ ye je lɛŋ le ji eshara kɛha Yehowa webii le?
17 Ha ohiɛ ahi ohe nɔ yɛ Satan ŋaatsɔɔ krokomɛi lɛ hu he. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, akaŋshii, lalai kɛ jooi ebatsɔ nibii titri ni je nɛɛ kɛjieɔ ehiɛtserɛ lɛ fa. Eji anɔkwale akɛ nɛkɛ nibii nɛɛ diɛŋtsɛ jeee efɔŋ moŋ, ni ebaanyɛ efee miishɛɛ nii ni sɛɛnamɔ po aba he. (1 Timoteo 4:8; Zakaria 8:5; Luka 15:25) Shi Satan kɛ shishiumɔ eha ana jwɛŋmɔ lɛ ákɛ kɛ akɛ he woɔ mli daa kɛ je lɛŋ bii lɛ po lɛ eyeee awui ko. Shi Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ bɔɔ wɔ kɔkɔ akɛ: “Nyɛkahaa ashishiua nyɛ. Naanyobɔɔ fɔŋ fiteɔ jeŋba kpakpa.” (1 Korintobii 15: 33) Susumɔ he okwɛ. Kɛji akɛ jamɔ kɛ maŋkwramɔ ji Satan gbɛjianɔtoo lɛ fa lɛ, ani ejeee buului anifeemɔ akɛ ooohe oye akɛ ehewalɛ bɛ hiɛtserɛjiemɔ ni je lɛ haa eshwereɔ lɛ mli? Ehe miihia ni oha ohiɛ ahi ohe nɔ yɛ be fɛɛ mli koni okaha “je ni ebɔle ohe kɛkpe lɛ miigbala bo kɛmiiwo enɔ̃ mli.”—Romabii 12:2, The New Testament in Modern English, ni J. B. Phillips fee.
Gbɛjianɔ Ni Ato Koni Akɛbaa Obalaŋtai Ayi
18. Mɛni hewɔ esa akɛ ohiɛ asɔ fɔlɔi ni tsɔseɔ bo ni kudɔɔ bo lɛ?
18 Yehowa Nyɔŋmɔ ejɛ esuɔmɔ mli eto gbɛ. ji,anɔ koni ekɛbu nyɛ obalaŋtai lɛ ahe koni akashishiu nyɛ. Klɛŋklɛŋ lɛ ekɛ nɔ ko eha nyɛfɔlɔi lɛ koni amɛkɛtsɔse nyɛ ni amɛkɛtsɔɔ nyɛ gbɛ. Ní nyɛbaanyɛ nyɛna miishɛɛ kɛ amɛfee nakai. Gbekɛ yoo ko ni bɛ miishɛɛ ni eye afii 18 ni ŋɔ hɔ yɛ be mli ni eboteko gbalashihilɛ mli lɛ ye awerɛho akɛ kulɛ ebaŋ lɛ nakai “eji mifɔlɔi tsu amɛnitsumɔ akɛ nɔ ni esa akɛ fɔlɔi afee, ni amɛgba mi eshara ni yɔɔ gbekɛ nuu ni mikɛ lɛ aaabɔ akɛ minaanyo lɛ he sane, ni amɛtsi mi gbɛ koni mikaje kpo kulɛ.” No hewɔ lɛ daa shi akɛ oyɛ fɔlɔi ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei. Amɛbɔɔɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaatsi onaa ni amɛha shihilɛ afee nɔ ni eŋɔɔɔ kɛtsɔ naatsii ni amɛkɛaabɔ onɔ lɛ nɔ. Nɔ ni tamɔɔɔ enɛ moŋ lɛ, amɛsumɔɔ bo ni amɛmiisumɔ ni amɛbu ohe. Tsu niiashikpamɔ kɛ nilee ni amɛnɔ lɛ ahe nii kɛtsɔ amɛŋaawoo ni oootao lɛ nɔ.
19. Mɛɛ yelikɛbuamɔ lolo akɛhaa koni akɛbaa obalaŋtai ayi?
19 Kɛfata he lɛ, Yehowa kɛ eshikpɔŋ nɔ gbɛjianɔtoo lɛ eha koni akɛye ebua bo. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Awake! lɛ eko fɛɛ eko ni baaba lɛ hiɛ sane ko ni ji ‘Obalaŋtai Biɔ Akɛ . . . ’ ni enɛ tsɔɔ bɔ ni shishinumɔ yɔɔ Yehowa mlai amli lɛ. Nakai nɔŋŋ hu wolo bibioo, School and Jehovah’s Witnesses lɛ hu yɛ, ni ebaanyɛ eye ebua bo ni obo Nyɔŋmɔ mlai kɛ eshishitoo taomɔ nii atoi yɛ skul. Akɛ hewalɛwoo kɛ ŋaawoo kroko haa kɛtsɔɔ Buu-Mɔɔ lɛ baafai amli yɛ asafoŋ kpeei ashishi, kpokpaa nɔ kpeei ashishi, kɛ kpokpaa wuji anɔ kpeei ashishi. Yɛ anɔkwale mli lɛ, sane ni wɔkaseɔ nɛɛ, “Obalaŋtai-Nyɛkahaa Alakaa Nyɛ” lɛ ji wiemɔ ni je kpo yɛ nyɛsɛɛ kpokpaa wulu nɔ kpee lɛ eko shishi ni eji Sɔɔmɔ kpee lɛ mli wiemɔ lɛ eko.
20. (a) Mɛni hewɔ akɛ yelikɛbuamɔ babaoo haa obalaŋtai lɛ? (b) Mɛɛ su ji nɔ ni baaye abua bo ni ote shi oshi mɔdɛŋ ni Satan aaabɔ akɛ akɛaalaka bo lɛ?
20 Eba akɛ osusuŋ he kɔkɔɔkɔ akɛ wɔkɛ enɛɛmɛi fɛɛ miitutua bo koni wɔshɔ̃ omiishɛɛnamɔ kɛjɛ odɛŋ. Shi moŋ, Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoo lɛ sumɔɔ bo, ni nɔ ni akala ni awie lɛ ji nii ni baabaa oyi—ehere oyiwala! Kasemɔ gbɛ ni oootsɔ nɔ oha ohiɛ asɔ nɛkɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ. Ha Biblia lɛ ni okɛ Asafo lɛ woji lɛ aaakase lɛ afee osubaŋ; nya Biblia mli anɔkwalei ahe ni ohiɛ asɔ. Eba akɛ ooona su ni obalaŋta ko ni eye afii 18 ni susu ŋaawoo ni akɛhaa obalaŋtai lɛ ahe ni ha eŋma nɛkɛ lɛ ná lɛ: “Eha miyoo bɔ ni aduro wɔ obalaŋtai lɛ jogbaŋŋ aha akɛ wɔbale anɔkwale lɛ! Gbɛjianɔtoo loo asafo ko bɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ ni sumɔɔ ni agbɛnɛ ekwɛɔ ebalaŋtai babaoo tamɔ bɔ ni afeɔ nɛɛ!” Eba akɛ wɔkɛ wɔhe aaakpɛtɛ wɔhe ni wɔfee ekome ni wɔte shi wɔshi mɔdɛŋ ni Abonsam bɔɔ koni ekɛlaka wɔ lɛ, ejaakɛ aŋaatsɔɔi lɛ aŋɔteee wɔ!a
[Shishigbɛ niŋmai]
a Ajie kɛjɛ August 1, 1986 Watchtower lɛ mli.
◻ Obalantai ji mai krɛdɛɛ ni Satan tutuaa amɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
◻ Te fee tɛŋŋ ni Satan laka Hawa kɛbote nɔfɔŋfeemɔ mli lɛ?
◻ Mɛɛ gbɛ nɔ ŋmɛnɛ, Satan fɔɔ obalaŋtai alakamɔ kɛyaa nɔfɔŋfeemɔ mli le yɛ?
◻ Mɛɛ gbɛjianɔ ato koni akɛbaa obalaŋtai ayi?
[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 20]
Taakɛ bɔ ni Satan tao akɛ eeelaka Hawa ni bɛ niiashikpamɔ tsɔ tamɔ Adam lɛ, nakai nɔŋŋ obalaŋtai ebafee mɛi krɛdɛɛ ni Satan tutuaa amɛ
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]
Kɛ obalaŋtai tse amɛhe kɛtao he ko banee lɛ, bɔlɛnamɔ he akɔnɔ baanya ate shi yɛ amɛmli ni eha amɛku Nyɔŋmɔ mla mli