Saji Ni Jɛ Shiwoo Shikpɔŋ Lɛ Nɔ
Jeŋmaji Bua Amɛhe Naa Yɛ Megido
JEŊ NILEE mli amaniɛbɔɔ ko ni kɔɔ kɛji akɛ nuklea ta kɛ “nuklea fɛi be” ni haa je lɛ shɔɔ baaba aloo “nuklea latsaa be” ni shaa nɔ fɛɛ nɔ baaba lɛ he lɛ yɛ wiemɔ ni ji “Nibii amlipɛilɔi tswaa kɔɔyɔɔ ni mli edɔ kɛ nɔ ni yɔɔ ŋanii yɛ jeŋ Harmagedon” lɛ mli.
Ekolɛ ona wiemɔi ni tamɔ nɛkɛ ni kɛ “Harmagedon” toɔ wɔ jaramɔ bei nɛɛ lɛ ahe lɛ. Mɛni ji “Harmagedon”? Obaasumɔ ni ole, ejaakɛ ekɔɔ owala he.
Wo oyitso nɔ ni okwɛ he ni Megido yɔɔ lɛ. Eji he ko ni he hiaa waa yɛ blema Israel. Bɔfo Yohane kɛ gbɛi nɛɛ tsu nii be mli ni eŋma yɛ “he ko ni atsɛɔ jɛi yɛ Hebri wiemɔ mli akɛ Harmagedon” [Megido Gɔŋ] loo Armagedon lɛ he lɛ. (Kpojiemɔ 16:16) Nɔ ni kɔɔ Megido he ni wɔɔle lɛ haa wɔnuɔ nɛkɛ wiemɔi nɛɛ ashishi.
Obaanyɛ ona he ni eyɔɔ lɛ yɛ shikpɔŋ he mfoniri ni fata he lɛ mli. Ema gbɛ̀i titrii enyɔ teŋ. Karmel-Gɔji lɛ tsĩɔ kooyigbɛ kɛ wuoyigbɛ gbɛ ni ka Mizraim ni yɔɔ wuoyigbɛ lɛ kɛ Damasko loo maji krokomɛi ni yɔɔ Eufrate faa lɛ hewɔ yɛ kooyigbɛ lɛ nɔ lɛ. No hewɔ lɛ enyɛɔ asraafoi kɛ jarayeli gbɛfalɔi anɔ koni amɛtsɔ gbɛ fioo ni ka shikpɔŋ yɛ Megido masɛi lɛ nɔ, gbɛ bibioo ni ka mfoniri lɛ ninejurɔ gbɛ lɛ. Kooyigbɛ kɛ wuoyigbɛ gbɛ ni tsɔɔ mli lɛ bakpeɔ yɛ Yezreel Jɔɔ lɛ mli kɛ gbɛ ni he hiaa ni ka Tiro kɛ Yordan Jɔɔ loo Samaria kɛ Yerusalem teŋ lɛ. Akɛni Megido shwata nɛkɛ gbɛi titrii nɛɛ ateŋ hewɔ lɛ, ebaanyɛ eye nɛkɛ gbɛi nɛɛ anɔ, ni jɔɔ ni ka Megido hiɛ lɛ batsɔ he ko ni awuɔ tai wuji yɛ.
Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, biɛ ji he ni Kojolɔ Barak ye Kanaan asraafoi ni yɔɔ amɛtatsɛ Sisera shishi ni yɔɔ dade shwiilii 900 lɛ nɔ kunim yɛ. (Kojolɔi 4:1-3, 12-16; 5:19) Yɛ sɛɛ mli lɛ, Farao Neko nyiɛ Mizraim asraafoi babaoo kɛ ta shwiilii ahiɛ kɛtsɔ ŋshɔ naa gbɛ lɛ nɔ (no hewɔ atsɛɔ lɛ, Via Maris, Ŋshɔ Naa Gbɛ lɛ) koni eyaye ebua Ashurbii lɛ yɛ he ni bɛŋkɛ Eufrate lɛ. Yɛ yiŋtoo ko hewɔ lɛ, Yuda maŋtsɛ Yosia kpɛ eyiŋ akɛ ekɛ Neko baaya ayakpe yɛ majimaji ateŋ tawuu nɛɛ mli. Shi yɛ nɛgbɛ? Eyɛ mli akɛ enɛ yɛ Yerusalem kooyigbɛ aaafee shitoi 55 moŋ, shi Yosia hala ŋa kpataa ni bɛŋkɛ Megido lɛ.—2 Kronika 35:20-22; Yeremia 46:2.
Ele akɛ esa akɛ Mizraimbii lɛ atsɔ jɛmɛ, ni ekolɛ ebaanu he akɛ ebaanyɛ eye amɛnɔ, akɛni ebaabɛŋkɛ Israel mɔɔ ni wa nɛɛ lɛ hewɔ. Taakɛ Obaana lɛ, Tell (ŋmeŋme) Megido lɛ da naakpa. Blema maŋ lɛ he yɛ gbeyei. Salomo fee Megido mɔɔ ni wa, ni ŋwanejee ko bɛ he akɛ ekɛ tɛi wuji tswa gbogboi ewo he kɛ ehe agbo wulu ko.a (1 Maŋtsɛmɛi 9:15) Nɔ ni onaa yɛ ŋmeŋme lɛ abɛkugbɛ ji bu ko ni atsa lɛ kakadaŋŋ, ni atsɔɔ jɛmɛ ayaayɛɔ nu. Atrakwei kakadaŋŋ ko ni kpelekeɔ shi kɛyaa nu ka ni ako kɛtsɔ tɛsaa ko he lɛ haa Israelbii lɛ naa nu yɛ agbiɛnaa be mli ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ ebuɔ amɛhe kɛjɛɔ mɛi ni aaatutua amɛ lɛ he. Shitsalɔi hu eyana okpɔŋɔi alɛɛ he ko ni nyɛɔ eheɔ okpɔŋɔi 450, ekolɛ enɛ jɛ Ahab nɔyeli be mli.—Okɛto 1 Maŋtsɛmɛi 9:19 he.
Yɛ kunimyeli ta ni tee nɔ yɛ Megido masɛi lɛ mli lɛ, apila Yosia. ni egbo yɛ be mli ni akɛlɛ yaa Yerusalem lɛ. (2 Maŋtsɛmɛi 23:28-30) Enɛ baanyɛ afee akɛ no hewɔ ni atsi ‘yarafeemɔ kpeteŋkpele ta yɛ Megido jɔɔ lɛŋ’ taakɛ atsi-ta yɛ Zakaria 12:11 lɛ. Yɛ Yosia nɔ kunim ni aye lɛ sɛɛ etsɛɛɛ ni Babilon kpa etawuu mli hewalɛ lɛ mli kɛtee Yudea ni egbɔjɔ lɛ nɔ.—2 Maŋtsɛmɛi 24:1,2,12-14; 2 Kronika 36:1-6.
Nɔ ni ole nɛɛ hewɔ lɛ, obaayoo nɔ hewɔ ni yɛ Kpojiemɔ ni akɛha bɔfo Yohane lɛ mli lɛ, abaanyɛ agbala Megido awo mli ni akɛgba ‘shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi’ anaabuamɔ ‘kɛmiiya Nyɔŋmɔ Ofe lɛ gbi wulu lɛ nɔ ta’ lɛ mli lɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, he ko pɔtɛɛ bɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ, jeee yɛ Ŋmeŋme Megido ŋa lɛ nɔ hu ni aaanyɛ abua jeŋmaji fɛɛ ni teɔ shi woɔ Nyɔŋmɔ lɛ naa yɛ. Shi Harmagedon, aloo Armagedon damɔ shi kɛha shihilɛ ni baa kɛhaa nakai kunimyeli ta ni awuɔ lɛ yɛ gbɛ ni sa nɔ.—Kpojiemɔ 16:14, 16; 19:11-21.
No hewɔ lɛ ha maŋkwralɔi kɛ adafitswaa woji aŋmalalɔi asusu Harmagedon he yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ akɛ eji nuklea tawuu ni baakpata jeŋ muu fɛɛ hiɛ. Akɛni ole yinɔsane ni kɔɔ Megido he lɛ yɛ ojwɛŋmɔ mli hewɔ lɛ, obaanyɛ onu sane lɛ shishi yɛ gbɛ ni ja jogbaŋŋ nɔ. Obaanyɛ oyoo akɛ Harmagedon ji shihilɛ ni etsɛŋ ni abaabua jeŋmaji lɛ fɛɛ anaa yɛ mli kɛha ta kpeteŋkpele ni Nyɔŋmɔ baatsɔ nɔ ekɛtsumɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ yiwalɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ kɛya ni egbele gbɛ kɛha jalɛ jeŋ hee lɛ.—2 Petro 3:11-13.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Obaanyɛ okane Megido agbo lɛ he sane ni yɔɔ miishɛɛ yɛ August 15. 1988 Watchtower lɛ mli. yɛ baafai 24-6.
[Shikpɔŋ he mfoniri ni yɔɔ baafa 17]
(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)
Ŋshɔ Kpeteŋkpele
Eeya Damasko
Eeya Tiro
Galilea Ŋshɔ
Akko
Karmel Gɔji
Megido
Via Maris
Yopa
Eeya Mizraim
Bet-Shan
Dotan
Samaria
Shekem
Eeya Yerusalem
Yordan Faa
Mi 0 10
Km 0 10 20
[He ni Sane lɛ Jɛ]
Edamɔ shikpɔŋ he mfoniri ni ji Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. kɛ Survey of Israel nɔ lɛ nɔ.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 16]
OBAANA Megido he mfoniri ni da yɛ 1989 Calendar of Jehovah’s Witnesses lɛ mli. Abaawie emli mfonirii ekpaa lɛ he yɛ Buu-Mɔɔ ni baaba yɛ afi nɛɛ mli lɛ mli saji amli, ni obaanyɛ ni okɛto kɛ kalanda lɛ fɛɛ kɛha nikasemɔ yɛ wɔsɛɛ be mli.
[He ni Sane lɛ Jɛ]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 17]
NƐKƐ Mizraim nii ni agbɔ nɛɛ baanyɛ aye abua bo ni osusu bɔ ni Farao Neko ho Megido he, ni eyaye Maŋtsɛ Yosia nɔ kunim lɛ he.
[He ni Sane lɛ Jɛ]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.