Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w89 4/15 bf. 10-17
  • Ajwamaŋ Ni Hiɛ Eshwie Shi Lɛ—Ehiɛkpatamɔ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ajwamaŋ Ni Hiɛ Eshwie Shi Lɛ—Ehiɛkpatamɔ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Ajwamaŋ lɛ ni Aaana Lɛ Jogbaŋŋ
  • ‘YOO LƐ KƐ KOOLOO LƐ HE TEEMƆŊSANE LƐ’
  • Ajwamaŋ Lɛ Hiɛkpatamɔ
  • Aakojo Ajwamaŋ ni Hiɛ Eshwie Shi Lɛ
    Kpojiemɔ—Enaagbee Kwraa lɛ Ebɛŋkɛ!
  • Jamɔ kɛ Nazi Nɔyeli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
  • Babilon Kpeteŋkpele lɛ Hiɛkpatamɔ
    Kpojiemɔ—Enaagbee Kwraa lɛ Ebɛŋkɛ!
  • Maŋtsɛ lɛ Wuɔ Ta yɛ Harmagedon
    “Ha Omaŋtsɛyeli lɛ Aba”
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
w89 4/15 bf. 10-17

Ajwamaŋ Ni Hiɛ Eshwie Shi Lɛ​—Ehiɛkpatamɔ

“Haleluya! Yiwalaheremɔ kɛ anunyam kɛ agbojee kɛ hewalɛ lɛ ji Nuŋtsɔ wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ nɔ! Ejaakɛ anɔkwa kɛ jalɛ ji ekojomɔi lɛ, akɛni ekojo ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ ni kɛ ejwamaŋbɔɔ lɛ efite shikpɔŋ lɛ, ni etɔ etsuji lɛ ala lɛ he owele yɛ enɔ lɛ.”​—KPOJIEMƆ 19:​1, 2.

1. Ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ kɛ “shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi” lɛ ebɔ ajwamaŋ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ, ni mɛni ejɛ enɛ mli eba?

HIƐDƆƆ babaoo yɛ nibii ni wɔsusuɔ he lɛ fɛɛ mli. Shi, esa akɛ wɔkadi nɔ ni Kpojiemɔ 17:2 wieɔ yɛ ajwamaŋ ni ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ kɛ “shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi” ebɔ lɛ he. Eyɛ mli akɛ egbee shi moŋ, shi eka he eji mɔ ni dɔɔ je lɛ he, ni ebɔɔ mɔdɛŋ koni ekudɔ je lɛŋ nɔyelɔi kɛha esɛɛnamɔ. (Yakobo 4:⁠4) Nɛkɛ mumɔŋ ajwamaŋbɔɔ, ni yaa nɔ yɛ bɔlɛ ni ejaaa ni kaa Babilon kpeteŋkpele lɛ kɛ maŋkwramɔ nɔyelɔi lɛ ateŋ lɛ eha gbɔmɛi akpekpei nyɔŋma-nyɔŋmai abɔ ni leee nɔ ni yaa nɔ lɛ he nɔ ko lɛ egboi trukaa! Ehiii kwraa hu akɛ ajwamaŋ kpeteŋkpele nɛɛ aaafi afai enyɔ ni kɛ amɛhe wuu yɛ Jeŋ Ta I lɛ mli kɛ esɛɛ fɛɛ lɛ sɛɛ. Shi ehe eshai ni ba yɛ Jeŋ Ta II mli lɛ “eshɛ ŋwɛi tɔɔ”! (Kpojiemɔ 18:⁠5) Mɛni hewɔ wɔkɛɔ nakai?

2. (a) Franz von Papen ye ebua Adolf Hitler koni ebatsɔ Germany nɔyelɔ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ, ni te tsutsu Germany maŋ nɔkwɛlɔ ko tsɔɔ bɔ ni nakai paapa lɛ ablade lɛ ji lɛ mli eha tɛŋŋ? (b) Mɛɛ saji enyɔ komɛi ni yɔɔ nakai Gbeekpamɔ ni tee nɔ yɛ Nazi Maŋ lɛ kɛ Vatikan teŋ lɛ aha ehe shi akɛ teemɔŋ sane? (Kwɛmɔ shishi gbɛ niŋmaa lɛ.)

2 Ojogbaŋŋ, kɛ wɔɔkwɛ nɔkwɛmɔ nɔ kome lɛ, te fee tɛŋŋ ni yiwalɔ Adolf Hitler batsɔ Germany​—maŋ onukpa​—kɛ yiwalɔ lɛ? Kɛtsɔ paapa lɛ ablade ko ni tsutsu German maŋ onukpa, Kurt von Schleicher wie ehe akɛ “sɛɛgbɛtsɔɔlɔ ni kɛ akɛlɛ to Yudas Iskariot he lɛ, lɛ Yudas tamɔ mɔ krɔŋkrɔŋ” lɛ ŋaatsɔɔ nɔ. Nɛkɛ nuu nɛɛ ji Franz von Papen, mɔ ni bua Katolek Nifeemɔ kɛ nitsumɔi wuji ahiɛnyiɛlɔi anaa koni amɛte shi amɛwo Komunist nɔyeli ni efee Germany ekome yɛ Hitler shishi lɛ. Nyɔmɔ ni awo lɛ ni esaaa ji von Papen ni aha efee maŋ onukpa sɛɛyelɔ. Hitler tsu najiaŋdamɔlɔi komɛi, ni von Papen ji mɔ ni nyiɛ amɛhiɛ kɛtee Roma koni amɛyato gbeekpamɔ he gbɛjianɔ yɛ Nazi Maŋ lɛ kɛ Vatikan teŋ. Paapa Pius XI tsi ta etsɔɔ Germany najiaŋdamɔlɔi lɛ bɔ ni emii eshɛ ehe eha akɛni “Germany Nɔyeli lɛ ena hiɛnyiɛlɔ ni ji nuu ni teɔ shi woɔ Komunist nɔyeli ni ekpɛlɛɛɛ akɛ eeeŋmɛɛ nibii ahe ni ekɛsaa kwraa agbɛnɛ lɛ,” ni yɛ July 20, 1933, yɛ nifeemɔ ko ni tee nɔ babaoo yɛ Vatikan lɛ shishi lɛ, Cardinal Pacelli (ni etsɛŋ ebaatsɔ Paapa Pius XII) kɛ enine wo gbeekpamɔ lɛ shishi.a

3. (a) Mɛni ji nɔ ni yinɔsaneŋmalɔ ko ŋma yɛ nakai Gbeekpamɔ ni tee nɔ yɛ Nazi Maŋ lɛ kɛ Vatikan teŋ lɛ he? (b) Mɛɛ woo akɛha Franz von Papen yɛ be mli ni ayeɔ nifeemɔi nɛɛ ahe gbijurɔ yɛ Vatikan lɛ? (d) Mɛni ji nɔ ni Franz von Papen tsu yɛ Nazibii ni ye Austria nɔ lɛ mli?

3 Yinɔsaneŋmalɔ ko ŋma akɛ: “Gbeekpamɔ [ni akɛ Vatikan fee lɛ] ji kunimyeli kpele kɛha Hitler. No kɛ klɛŋklɛŋ hewalɛwoo yɛ jeŋba mli ni jɛ he kroko ha lɛ, ni enɛ hu jɛ jɛɛhe ni nɔ kwɔ fe fɛɛ.” Yɛ be mli ni amɛyeɔ gbijurɔ yɛ enɛ he yɛ Vatikan lɛ, Pacelli kɛ hiɛnyamwoo ni kwɔ grɔŋŋ ni paapai lɛ kɛhaa ni ji Grand Cross of the Order of Pius lɛ wo von Papen hiɛ nyam.b Beni Winston Churchill ŋma yɛ ewolo ni ji The Gathering Storm ni aŋma yɛ 1948 lɛ mli lɛ, etsɔɔ bɔ ni von Papen tee nɔ ekɛ “gbɛi ni ena akɛ Katoleknyo kpakpa” lɛ tsu nii koni ekɛha sɔlemɔ lɛ afi Nazi nɔyeli ni etee eyeɔ Austria nɔ lɛ sɛɛ. Yɛ 1938, beni awoɔ Hitler fɔmɔgbi lɛ hiɛ nyam lɛ, osɔfonukpa Innitzer fa akɛ Austria sɔlemɔi fɛɛ kɛ swastika aflaŋaa ni ji German aflaŋaa lɛ atsotsoro amɛ sɔlemɔtsui ayiteŋ, ni amɛtswa ŋmɛlɛi, ni amɛsɔle amɛha Nazi nɔyelɔ yiwalɔ lɛ.

4, 5. (a) Mɛni hewɔ la yi sɔyeli kpeteŋkpele ka Vatikan nɔ lɛ? (b) Germany Katolek osɔfonukpai lɛ fi Hitler sɛɛ yɛ faŋŋ mli yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

4 No hewɔ lɛ la yi sɔyeli kpeteŋkpele ka Vatikan nɔ! Akɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ fa ni ale lɛ fe fɛɛ lɛ, eye ebua diɛŋtsɛ ni no ha Hitler ba hewalɛ mli ni efi esɛɛ kɛtsɔ “jeŋba mli” hewalɛwoo ni ekɛha lɛ lɛ nɔ. Vatikan tee hiɛ lolo yɛ ŋaa gbɛi anɔ ni etsɔ ekpɛlɛ Hitler yiwalɛ niseniianifeemɔ nɔ lɛ nɔ. Yɛ afii babaoo ni Nazibii lɛ kɛwo mɛi ahe gbeyei lɛ amli lɛ, Roma paapa lɛ fee diŋŋ yɛ be mli ni Katolek asraafoi ohai abɔ wuuɔ ta ni amɛgboiɔ amɛhaa Nazi nɔyeli lɛ hiɛnyamwoo kɛ agbɛnɛ yɛ be mli ni akpataa akpekpei abɔ hu hiɛ yɛ Hitler gas flɔnɔi amli lɛ.

5 Germany Katolek osɔfonukpai lɛ po fi Hitler sɛɛ yɛ faŋŋ mli. Yɛ gbi ni Japan, Germany hefatalɔ yɛ nakai be lɛ mli tawuu lɛ mli lɛ yatutua Pearl Harbour lɛ nɔ lɛ, The New York Times lɛ bɔ amaniɛ ni tamɔ nɛkɛ: “Germany Katolek Osɔfonukpai Agwabɔɔ ni ebua amɛhe enaa yɛ Fulda lɛ ejie yi akɛ aje gbɛ akɛ ‘tawuu sɔlemɔ’ krɛdɛɛ ko aba ni abakane yɛ sɔlemɔ lɛ shishijee kɛ agbɛnɛ yɛ enaagbee. Sɔlemɔ lɛ biɔ ni Ŋwɛi Jɔɔmɔ aba Germany tawuu nii anɔ kɛ kunimyeli, ni abaa asraafoi lɛ fɛɛ awala kɛ amɛgbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ yi. Osɔfonukpai lɛ hu fa ni Katolek osɔfoi krokomɛi lɛ ahala Hɔgbaa krɛdɛɛ ko, ni amɛkai ni amɛha shiɛmɔ, kɛ hooo lɛ shikome daa nyɔŋ nɔ ni amɛtsɔ mli amɛkai Germany asraafoi ‘ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ, ŋshɔ hiɛ kɛ kɔɔyɔɔŋ’ lɛ.”

6. Kulɛ mɛɛ piŋmɔ kɛ niseniianifeemɔ kpeteŋkpele abaanyɛ aha je lɛ aje mli eji mumɔŋ ajwamaŋbɔɔ ko eyaaa nɔ yɛ Vatikan kɛ Nazibii lɛ ateŋ kulɛ?

6 Eji suɔmɔ nifeemɔ ko kaaa Vatikan kɛ Nazibii lɛ ateŋ kulɛ, je lɛ baaje piŋmɔ ni ba ni ha agbe asraafoi akpekpei nyɔŋmanyɔŋmai abɔ kɛ maŋbii krokomɛi yɛ tawuu mli lɛ mli, kɛ Yudafoi akpekpei ekpaa ni agbɛ amɛ akɛ amɛjɛɛɛ Aryan weku lɛ mli lɛ hu mli, kɛ​—nɔ ni jara wa fe fɛɛ yɛ Yehowa hiɛ lɛ​—Odasefoi akpei abɔ, ni jɛ mɛi ni afɔ amɛ mu lɛ kɛ “toi krokomɛi” lɛ ateŋ ni na amanehulu yɛ enɛ mli, kɛ Odasefoi babaoo ni gboi yɛ Nazi gboklɛfoi aŋsraŋ lɛ mli lɛ.​—Yohane 10:​10, 16.

Ajwamaŋ lɛ ni Aaana Lɛ Jogbaŋŋ

7. Te bɔfo Yohane tsɔɔ bɔ ni ena ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ jogbaŋŋ eha lɛ mli eha tɛŋŋ?

7 Kwɛ bɔ ni ninaa ni nyiɛ sɛɛ ni jie ehe kpo yɛ Kpojiemɔ gbalɛ lɛ mli lɛ sa jogbaŋŋ ha! Yɛ be mli ni wɔgbeleɔ kɛyaa Kpo yitso 17, kukuji 3 kɛyashi 5 lɛ, wɔnaa he ni Yohane wie yɛ ŋwɛi bɔfo lɛ he akɛ: “Ni ekpala mi kɛtee ŋa no yɛ mumɔ mli; ni mina yoo ko ta kooloo ko ni tsuɔ tamɔ muneele ko nɔ, ni ehe eyi obɔ kɛ musubɔɔ gbɛi, ni eyɛ yitsei kpawo kɛ akoloŋtoi nyɔŋma. Ni yoo lɛ wo afaseo diŋ kɛ muneele atade, ni akɛ shika kɛ tɛi ni jara wa kɛ adiagbai ewula lɛ, ni ehiɛ shika kpulu ni eyi obɔ kɛ ejwamaŋbɔɔ lɛ mli nihii nii kɛ muji nii lɛ yɛ edɛŋ; ni aŋma gbɛi ko yɛ ehiɛnaa akɛ teemɔŋ sane: Babilon Kpeteŋkpele lɛ, shikpɔŋ lɛ nɔ ajwamaŋi lɛ kɛ nihii nii lɛ anyɛ lɛ.”

8. (a) Mɛni yɔɔ ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ shika kpulu lɛ mli ni ha ayoo lɛ? (b) Babilon Kpeteŋkpele lɛ wo Okadi gbɛ nɔ “afaseo diŋ kɛ muneele atade ni akɛ shika kɛ tɛi ni jara wa waa kɛ adiagbai ewula lɛ” yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

8 Biɛ ji he ni Yohane na Babilon Kpeteŋkpele lɛ jogbaŋŋ yɛ. Hɛɛ, ejɛ ŋa nɔ, he ni kooloi awuiyelɔi hiɔ lɛ. Atsɔɔ nɔ ni yoo ajwamaŋ nɛɛ hiɛ yɛ ekpulu lɛ mli lɛ nɔ ayoɔ bɔ ni eji diɛŋtsɛ, eyɛ mli akɛ eyɛ fɛo yɛ kponɔ gbɛ. Ebɔɔ enuɔ lɛ, ni ebɔɔ nɛɛ ji nihii nii yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ. Je lɛ ni ekɛbɔ naanyo, epasa tsɔɔmɔi, ejeŋba ni ŋmɛɔ nɔ fɛɛ nɔ feemɔ gbɛ, suɔmɔ ni ejie lɛ kpo etsɔɔ je lɛŋ maŋkwralɔi​—Yehowa, “jeŋ muu fɛɛ Kojolɔ” lɛ ekpɛlɛɛɛ nɛkɛ nibii nɛɛ eko kwraa nɔ. (1 Mose 18:22-26; Kpojiemɔ 18:​21, 24) Oh, kwɛ bɔ ni esaa ehe fɛfɛo eha! Esɔlemɔtsui wuji kɛ bɔ ni atsɔ tsumaa he ŋaa nɔ amamɔ amɛ kɛ esamfɛji amli glasei ni adiki mli, egbatsui ni akɛ ojarawa tɛi sɔrɔtoi ewula amɛ, esɔlemɔtsui kɛ gbatsui ni etsɛ kɛjɛ blema lɛ eha ehe gbɛi. Efee anɔkwale yɛ ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ hesaamɔ he akɛ ehaa esɔfoi lɛ kɛ mɔ-kome-shihilɔi lɛ hu saa amɛhe kɛ atadei wuji ni tamɔ muneele ni jara wawai kɛ afaseo su kɛ safron.​—Kpojiemɔ 17:⁠1.

9. Mɛɛ la yi sɔyeli he yinɔsane kakadaŋŋ Babilon Kpeteŋkpele lɛ yɔɔ, no hewɔ lɛ Yohane kɛ bɔ ni eji lɛ mlitsɔɔmɔ ba naagbee jogbaŋŋ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

9 Shi nɔ ni ahiɔ fe fɛɛ ji la he kumai ni yeɔ lɛ lɛ. Yehowa baajɛ blema ni ekɛ lɛ abu akɔntaa yɛ enɛ he! Efi ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ nɔyelɔi yiwalɔi ni la he kumai yeɔ amɛ lɛ asɛɛ, ni elashishwiemɔ he yinɔsane ni anyaŋeɔ ni yaa shɔŋŋ kɛtsɔɔ afii ohai abɔ lɛ amli, kɛtsɔ jamɔ mli tawuu mli, yiwalɛ sane mli pɛimɔi ni atsɔɔ niseniianii anɔ afeɔ, tai krɔŋkrɔŋi, hɛɛ, kɛyashi la he odasefoi ni ji bɔfoi lɛ ateŋ mɛi komɛi kɛ Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ bi, Nuŋtsɔ Yesu Kristo ni agbe lɛ lɛ nɔ kɛ nɔ ni fe nakai. (Bɔfoi lɛ Asaji 3:​15; Hebribii 11: 36, 37) Nɔ ni fata enɛɛmɛi fɛɛ he ji Yehowa Odasefoi ni agbeɔ amɛ yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli kɛtsɔɔ tui ni atswiaa amɛ nɔ, amɛ sɛŋmɔ nɔ, lema ni akɛfolɔɔ amɛyii, klante kɛ niseniianii ni esaaa gbɔmɔ ni afeɔ amɛ yɛ tsuŋwoo hei kɛ gbokɛlɛfoi aŋsraiaŋ lɛ nɔ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ no hewɔ ni Yohane kɛ bɔ ni etsɔɔ saji amli eha lɛ ba naagbee nɛkɛ lɛ: “Ni mina yoo lɛ akɛ krɔŋkrɔŋbii lɛ ala lɛ kɛ Yesu he odasefoi lɛ ala lɛ etɔ lɛ daa”!​—Kpojiemɔ 17:⁠6.

‘YOO LƐ KƐ KOOLOO LƐ HE TEEMƆŊSANE LƐ’

10. (a) Ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ etee nɔ ewa Yehowa Odasefoi ayi kɛbashi ŋmɛnɛ gbi nɛɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (b) Mɛɛ hiɛnyiɛlɔi nɛkɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ mli osɔfoi lɛ ji?

10 Yɛ nɔ ni Yohane na lɛ hewɔ lɛ, ekɛɛ “minaa kpɛ mihe naakpa.” Ŋmɛnɛ, wɔ hu wɔnaa kpɛɔ wɔhe naakpa! Yɛ 1930 kɛ 1940 afii lɛ amli lɛ, ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ kɛ Katolek Nifeemɔ kɛ maŋkwramɔŋ ŋaatsɔi tsu nii ni amɛkɛwa Yehowa odasefoi anɔkwafoi lɛ ayi ni amɛkɛgu amɛnitsumɔ lɛ. Babilon Kpeteŋkpele lɛ yaa nɔ etsiɔ Yehowa Odasefoi ni jajeɔ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ anunyam hiɛnɔkamɔ lɛ amɛtsɔɔ lɛ anitsumɔ lɛ naa ni amɛgbɛɔ he guɔ yɛ hei ni amɛyɔɔ gbɔmɛi lɛ anɔ hewalɛ waa yɛ lɛ kɛbashi ŋmɛnɛ gbi nɛɛ. Akɛni emli osɔfoi lɛ etsi ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ jamɔ gbɛjianɔtoi lɛ amlibii akpekpei ohai abɔ lɛ anaa yɛ emli hewɔ lɛ, nɛkɛ osɔfoi nɛɛ sɔmɔɔ akɛ ‘shwilafoi ni miitsɔɔ shwilafoi agbɛ,’ ni amɛnyiɛ mɛnɛɛmɛi ahiɛ kɛmiiya hiɛkpatamɔ bu lɛ mli. Dabi, dabi, nɛkɛ ajwamaŋ ni hiɛ eshwie shi nɛɛ nyɛŋ ekɛ bɔfo Paulo akɛɛ akɛ: “Miiye odase miitsɔɔ nyɛ . . . akɛ miyeee nyɛteŋ mɔ ko mɔ ko la yi sɔ.”​—Mateo 15:​7-9, 14; 23:​13; Bɔfɔi lɛ Asaji 20:⁠26.

11, 12. Mɛni ji “kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele” lɛ ni ajwamaŋ ni hiɛ eshwie shi lɛ ta enɔ lɛ he teemɔŋ sane lɛ, ni mɛɛ sane shishinumɔ ni kɔɔ teemɔŋ sane nɛɛ he Yehowa Odasefoi anine shɛ nɔ yɛ 1942?

11 Akɛni ŋwɛi bɔfo lɛ na bɔ ni Yohane naa ekpɛ ehe eha lɛ hewɔ lɛ, ekɛɛ lɛ akɛ: “Mɛni hewɔ onaa kpɛɔ ohe? Mibagbao yoo lɛ kɛ kooloo ni eta nɔ ni yɔɔ yitsei kpawo kɛ akoloŋtoi nyɔŋma lɛ ahe teemɔŋ sane lɛ.” (Kpojiemɔ 17:⁠7) Mɛni ji nɛkɛ “kooloo” nɛɛ? Nɔ ni fe afii 600 dani enɛ aaaba lɛ, no mli lɛ gbalɔ Daniel ena kooloi ahe ninaa, ni atsɔɔ mli atsɔɔ lɛ akɛ enɛɛmɛi damɔ shi kɛha “maŋtsɛmɛi,” aloo maŋkwramɔŋ nɔyelii ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ yɛ biɛ lɛ. (Daniel 7:​2-8, 17; 8:​2-8, 19-22) Yohane na nɔyelii nɛɛ ni efee ekome lɛ he ninaa yɛ enɛ mli​—“kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele.” Enɛ ji Jeŋmaji Akpaŋmɔ ni adesa fee ni pue yɛ je lɛŋ yɛ 1920 mli shi ebote bu kwɔŋkwɔŋ mli ni enyɛɛɛ nɔ ko nɔ ko etsu dɔŋŋ yɛ be mli ni Jeŋ Ta II fɛ yɛ 1939 mli lɛ. Shi, mɛni ji “yoo lɛ kɛ kooloo . . . lɛ ahe teemɔŋ sane lɛ”?

12 Atsɔ ŋwɛi duromɔ nɔ aha Yehowa Odasefoi anine shɛ nakai teemɔŋ sane lɛ he shishinumɔ ni mli ka shi faŋŋ nɔ yɛ 1942. No mli lɛ Jeŋ Ta II miiya nɔ waa, ni mɛi pii susuɔ akɛ ebaaya nɔ ni eyabote Harmagedon mli. Shi Yehowa yɛ susumɔ kroko! Nitsumɔ babaoo yɛ ni esa akɛ e-Dasefoi lɛ atsui Yɛ amɛ Jeŋ Hee Teokrase kpee ni amɛfee yɛ September 18-20, 1942 ni atsɔ tɛlifon nɔ aha maji krokomɛi 51 ni yɔɔ U.S. Amerika lɛ nu kpee shishi wiemɔi lɛ kɛjɛ Cleveland, Ohio lɛ shishi lɛ, Buu Mɔɔ Asafo lɛ sɛinɔtalɔ Nathan H. Knorr ha maŋshiɛmɔ ni eyitso ji, “Toiŋjɔlɛ​—Ani Esɛɛ Aaanyɛ Atsɛ?” lɛ. Wiemɔ nɛɛ mli ni etsɔɔ Kpojiemɔ 17:8 shishi, nɔ ni wieɔ “kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele” lɛ he akɛ “kooloo . . . lɛ yɛ, ni ebɛ, ni ebaajɛ bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli eje kpo kɛbaho hiɛkpatamɔ mli” lɛ. Etsɔɔ bɔ ni Jeŋmaji Akpaŋmɔ lɛ “yɛ” kɛjɛ 1920 kɛbashi 1939. Kɛkɛ ni shihilɛ ni ha ebafee nɔ ni “ebɛ” lɛ shɛ, ejaakɛ Kpaŋmɔ lɛ gbo. Shi nɛkɛ jeŋmaji ni efee ekome nɛɛ baafa kpo kɛjɛ bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli yɛ Jeŋ Ta II sɛɛ. Ani nakai gbalɛ ni damɔ Biblia lɛ nɔ lɛ ba mli? Hɛɛ, eba mli anɔkwale! Majimaji ateŋ “kooloo” nɛɛ fa kpo kɛjɛ bu kwɔŋkwɔŋ ni haaa enyɛ nɔ ko etsu lɛ mli yɛ 1945 akɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ.

13. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ Babilon Kpeteŋkpele lɛ etee nɔ edi ejwamaŋbɔi Iɛ asɛɛ kɛ Jeŋmaji Ekomfeemɔ “kooloo” lɛ hu?

13 Eyɛ mli akɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ shigbeemɔ lɛ eha egbɔjɔ moŋ, shi etee nɔ yɛ ejwamaŋbɔɔ nifeemɔi lɛ amli kɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ “kooloo” lɛ hu. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, yɛ June 1965 mli lɛ, onukpai ni ehe gbɛi ni jɛ je lɛŋ jamɔi titrii kpawo lɛ amli, mɛi ni kɛɛ atsɛɔ amɛ Kristofoi kɛ mɛi ni jeee Kristofoi, ni kɛɛ amɛdamɔɔ gbɔmɛi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ fa kpotoo naa lɛ bua amɛhe naa yɛ San Francisco koni amɛbaye Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ ni ena afii 20 lɛ fɔmɔ gbi.c Yɛ nakai afi lɛ nɔŋŋ mli lɛ, Paapa Paul VI tsɔɔ bɔ ni Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ ji lɛ mli akɛ “naagbee hiɛnɔkamɔ kɛha gbeekpamɔ kɛ toiŋjɔlɛ,” ni yɛ sɛɛ mli lɛ, Paapa John Paul II jie ehiɛnɔkamɔ lɛ kpo akɛ “Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ baaya nɔ ahi shi akɛ toiŋjɔlɛ kɛ jalɛsaneyeli kpee he ni fe fɛɛ.” Yɛ 1986 mli lɛ, jeŋ apasa jamɔ maŋtsɛyeli lɛ nyiɛ hiɛ ni ato Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ majimaji ateŋ toiŋjɔlɛ afi lɛ he gbɛjianɔ. Shi ani anɔkwale toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe shihilɛ ba akɛ hetoo kɛha amɛjamɔ mli sɔlemɔi lɛ? Dabi kwraa! Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ mli bii lɛ ateŋ mɛi pii miitsɔɔ agbɛnɛ akɛ amɛbɛ suɔmɔ diɛŋtsɛ ko kɛha ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ.

Ajwamaŋ Lɛ Hiɛkpatamɔ

14. Mɛɛ nitsumɔ krɛdɛɛ ko Jeŋmaji Ekomefeemɔ “kooloo” lɛ yɔɔ ni ebaatsu, ni Nyɔŋmɔ bɔfo lɛ tsɔɔ enɛ mli yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

14 Yɛ be ni sa mli lɛ, “kooloo ni tsuɔ tamɔ muneele” lɛ diɛŋtsɛ baaya hiɛkpatamɔ mli. Shi dani enɛ aaaba, ni dani eeetutua Nyɔŋmɔ webii lɛ yɛ naagbee kwraa lɛ, nakai Jeŋmaji Ekomefeemɔ kooloo lɛ yɛ nitsumɔ krɛdɛɛ ko ni ebaatsu. Yehowa kɛ ‘ejwɛŋmɔ woɔ kooloo lɛ kɛ akoloŋtoi ni ekɛwuɔ ta lɛ tsuii lɛ amli.’ Mɛni baajɛ mli aba? Nyɔŋmɔ bɔfo lɛ haa hetoo akɛ: “Ni akoloŋtoi nyɔŋma ni ona lɛ, kɛ kooloo lɛ, amɛaanyɛ ajwamaŋ lɛ, ni amɛaafee lɛ amaŋfɔ, ni amɛaaŋmɛ lɛ yayai, ni amɛaaye eheloo, ni amɛkɛ la aaasha lɛ.” “Ewo lɛ diɛŋtsɛ ehiɛ nyam babaoo ni eho la,” shi agbɛnɛ atsake enɛɛmɛi fɛɛ. Ejamɔ tsui wujiwuji kɛ enii ni ena babaoo ni eyɔɔ lɛ fɛɛ nyɛŋ ahere eyiwala. Taakɛ ŋwɛi bɔfo lɛ jaje lɛ: “No hewɔ lɛ gbi kome nɔ ehaomɔi lɛ aaaba, gbele kɛ awerɛho kɛ hɔmɔ, ni akɛ la aaasha lɛ, ejaakɛ Nuŋtsɔ [Yehowa] Nyɔŋmɔ lɛ ni kojoɔ lɛ lɛ he wa.”​—Kpojiemɔ 17:​16, 17; 18:​7, 8.

15. Te ajwamaŋ Iɛ maŋkwramɔŋ hemɛi lɛ, kɛ ejarayeli nitsumɔi wuji lɛ baafee amɛnii yɛ egbele lɛ he amɛha tɛŋŋ?

15 Emaŋkwramɔŋ hemɛi lɛ baawo yara yɛ egbele lɛ hewɔ, ni amɛkɛɛ akɛ: “Kpoo, kpoo, maŋ kpeteŋkpele lɛ, Babilon maŋ ni he wa lɛ! Ejaakɛ ŋmɛlɛtswaa kome mli ni okojomɔ eba nɛɛ!” Nakai nɔŋŋ hu jarayeli nitsumɔi wujiwuji ni na ehe sɛɛ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ hu “aaafo lɛ ni amɛaaye lɛ ŋkɔmɔ, . . .ni amɛaakɛɛ: Kpoo, kpoo, . . . ejaakɛ ŋmɛlɛtswaa kome pɛ mli lɛ, nɛkɛ nii afalɛ babaoo nɛɛ fɛɛ etsɔ amaŋfɔ!”​—Kpojiemɔ 18:​9-17.

16. Te Nyɔŋmɔ webii lɛ baahere ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ hiɛkpatamɔ lɛ nɔ amɛha tɛŋŋ, ni Kpojiemɔ lɛ mu enɛ nɔ mi ye maa gbe nɔ?

16 Shi, te Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ webii lɛ baahere nɔ aha tɛŋŋ? Enɛɛmɛi fɛɛ yɛ ŋwɛi bɔfo lɛ wiemɔi lɛ amli: “Bo ŋwɛi, kɛ nyɛ krɔŋkrɔŋbii kɛ bɔfoi kɛ gbalɔi, nyɛnyaa yɛ ehewɔ, ejaakɛ Nyɔŋmɔ ekojo lɛ eha nyɛ!” Abaawo Babilon Kpeteŋkpele lɛ ni afɔ lɛ ashɛ lɛ afɔ oya, ni egbɛŋ Yehowa gbɛi krɔŋkrɔŋ lɛ he guɔ dɔŋŋ. Ajwamaŋ kpeteŋkpele nɛɛ hiɛkpatamɔ lɛ baabi ni aye gbijurɔ ni ala kunimyeli lalai kɛjie Yehowa yi. Yɛ be mli ni alaa haleluya lalai kɛjeɔ shishi lɛ, nɔheremɔi ni yɔɔ miishɛɛ lɛ hu baajije akɛ: “Haleluya! Yiwalaheremɔ kɛ anunyam kɛ agbojee kɛ hewalɛ lɛ ji Nuŋtsɔ wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ nɔ! Ejaakɛ anɔkwa kɛ jalɛ ji ekojomɔi lɛ, akɛni ekojo ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ ni kɛ ejwamaŋbɔɔ lɛ efite shikpɔŋ lɛ, ni etɔ etsuji lɛ ala lɛ he owele yɛ enɔ.”​—Kpojiemɔ 18:​20–19:⁠3.

17. Yɛ be mli ni ekpata ajwamaŋ kpeteŋkpele lɛ hiɛ sɛɛ lɛ, Nyɔŋmɔ kojomɔ nifeemɔi baaya nɔ kɛyagbe naa mɛɛ gbɛ nɔ?

17 Nyɔŋmɔ kojomɔ nifeemɔi lɛ baaya nɔ kɛ foi ni egbe naa kwraa yɛ be mli ni “maŋtsɛmɛi a-Maŋtsɛ kɛ nuŋtsɔmɛi a-anuŋtsɔ,” Kristo Yesu,” naanaa Nyɔŋmɔ Ofe lɛ mlifu ni naa wa lɛ weinŋaanɔ lɛ nɔ” yɛ Harmagedon lɛ. Jɛmɛ ji he ni ebaajie nɔyelɔi yiwalɔi kɛ mɛi fɛɛ ni eshwɛ yɛ Satan gbɛjianɔtoo ni yɔɔ shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ mli lɛ kɛya. Loofɔji ni yeɔ loo ŋmɔŋ baaye amɛgbohii lɛ. (Kpojiemɔ 16: 14, 16; 19:​11-21) Kwɛ miishɛɛ ni esa akɛ wɔna akɛ he ni Nyɔŋmɔ eto lɛ eshɛ kɛha nibii fɛɛ ni he tseee, ni he yɔɔ taŋ ni fiteɔ nii yɛ wɔ shikpɔŋ fɛfɛo nɛɛ nɔ lɛ jiemɔ!

18. Mɛni ji Kpojiemɔ wolo lɛ naagbee kwraa ni yɔɔ nyam?

18 Ani no ji Kpojiemɔ wolo lɛ naagbee? Dabi, ebako naagbee lolo! Ejaakɛ kɛ atee mɛi 144,000 lɛ fɛɛ shi kɛtee ŋwɛi, no dani Toobi lɛ baaba lɛ nɔ. Akɛ “eyɛmforo”, ni asaa lɛ aha ewu lɛ yaa “ŋwɛi hee” lɛ, ni jɛmɛ ejɛɔ ekpelekeɔ shi, yɛ okadi gbɛ nɔ, akɛ Ayɛmforowu lɛ yelikɛbualɔ yɛ Yehowa yiŋtoo akɛ ‘eefee nii fɛɛ ehee’ lɛ he nitsumɔ mli. Ayɛmforo lɛ mumɔŋ hefɛo lɛ ji Yerusalem Hee, maŋ krɔŋkrɔŋ lɛ, ni Yehowa Nyɔŋmɔ Ofe lɛ haa enunyam lɛ kpɛ́ɔ shwieɔ enɔ lɛ nɔ̃, ni Toobi lɛ ji ekane (Kpojiemɔ 21:​1-5, 9-11, 23) No hewɔ lɛ Kpojiemɔ shɛɔ enaagbee yɛ anunyam mli yɛ biɛ, ni atse Yehowa gbɛi lɛ he ni Toobi Kristo Yesu, kɛ eyɛmforo lɛ, Yerusalem Hee lɛ eje shishi eejɔɔ adesai toibolɔi kɛ naanɔ wala yɛ shikpɔŋ nɔ Paradeiso lɛ mli.

19. (a) Kɛfata Babilon Kpeteŋkple lɛ mli ni aaje kpo kɛaajɛ lɛ he lɛ, mɛni hu he hiaa kɛha yiwalaheremɔ? (b) Mɛɛ ninefɔɔ ni he hiaa yaa nɔ lolo, ni te esa akɛ wɔhere nɔ wɔha tɛŋŋ?

19 Ani ohɛle shi yɛ jeŋbai enyɔ ni apasa jamɔ hiɛ lɛ he, ni ani oje kpo kɛjɛ Babilon kpeteŋkpele lɛ mli? Ni ani ofee nɔ kroko ni ji Yehowa Nyɔŋmɔ ŋɔɔ ni oooba, kɛtsɔ Kristo Yesu nɔ, yɛ otsui muu fɛɛ mli ni oojɛ ojɔɔ ohe nɔ koni onine ashɛ baptisimɔ nɔ? Enɛ hu he miihia kɛha yiwalaheremɔ! Yɛ be mli ni Yehowa be ni eto lɛ kɛha naagbee fɔbuu kojomɔ lɛ bɛŋkɛɔ lɛ, ninefɔɔ lɛ jijeɔ kɛ hehiamɔ akɛ: “Mumɔ lɛ kɛ ayɛmforo lɛ kɛɔ akɛ: Ba!” Eba akɛ mɛi fɛɛ ni boɔ nakai tsɛmɔ lɛ toi lɛ aaajɔɔ amɛwala nɔ amɛha Yehowa ni amɛkɛ ekaa ajaje “Ba!” amɛha mɛi krokomɛi lolo. Hɛɛ, “mɔ ni kumai yeɔ lɛ lɛ, ha ni eba, ni mɔ ni sumɔɔ lɛ, ha ni ebayɛ wala nu lɛ yaka.” (Kpojiemɔ 22:17) Ninefɔɔ lɛ miiya nɔ lolo. Obaana miishɛɛ diɛŋtsɛ kɛji akɛ okɛ hegbɛ lɛ tsu nii ni omɔ mli yɛ Nyɔnmɔ kɛ toobi lɛ maŋtsɛsɛi lɛ hiɛ akɛ Nyɔŋmɔ webii ni amɛjɔɔ amɛhe nɔ ni abaptisi amɛ lɛ ateŋ mɔ kome. Be ni ato lɛ ebɛŋkɛ fe bɔ ni osusuɔ! Hɛɛ kpojiemɔ naagbee yɛ anunyam mli lɛ eshɛ shi eta!

Ákɛ nɔ ni akɛgbeɔ otsi nɛɛ Buu-Mɔɔ Nikasemɔ lɛ naa lɛ, esa akɛ nikasemɔ nɔkwɛlɔ lɛ atsɛ koni akane Yiŋkpɛɛ ni nyiɛ sɛɛ kɛ naagbee kuku lɛ ni atsɔ sanebimɔi ni akɛha lɛ anɔ asusu enɛ he. Enɛ ji Yiŋkpɛɛ ni akɛha yɛ jeŋ fɛɛ yɛ Yehowa Odasefoia “Ŋwɛi Jalɛsaneyeli” Kpokpaa Wulu nɔ Kpee ni afee yɛ 1988 lɛ shishi, yɛ be mli ni ahaa wiemɔ lɛ ji “‘Ajwamaŋ’ ni Hiɛ Eshwie shi​—Eshigbeemɔ kɛ Ehiɛkpatamɔ Lɛ.”

[Shishigbɛ niŋmai]

a Yɛ yiŋtoi komɛi ni ale jogbaŋŋ hewɔ lɛ, akɛ Gbeekpamɔ lɛ mli wiemɔi enyɔ komɛi to akɛ teemɔŋ sane yɛ nakai be lɛ mli, ni nomɛi ji nibii ni kɔɔ ekomefeemɔ ni akɛbaate shi awo Soviet Union loo Russia, kɛ Katolek Osofoi ni aŋɔ amɛ afata Hitler asraafoi lɛ ahe lɛ anitsumɔ. Nakai nifeemɔ lɛ teɔ shi ewoɔ Kpaŋmɔ ni afee yɛ Versailles (1919) ni ka he efimɔɔ Germany lolo lɛ; nɛkɛ wiemɔi nɛɛ kpojee ni maŋbii fɛɛ ale lɛ baagba maji krokomɛi ni kɛ amɛnine wo nakai Versailles kpaŋmɔ lɛ shishi lɛ anaa.

b Franz von Papen fata Nazibii ni akojo amɛ akɛ ta mli yiwalɔi yɛ Nuremberg, Germany, yɛ 1940 afii lɛ naagbee bei amli lɛ ahe. Abu lɛ bem, shi yɛ sɛɛ mli lɛ ena fɔbuu ko ni mli wa kɛjɛ Germany kojomɔ he ko ni teɔ shi woɔ Nazi nifeemɔ lɛ dɛŋ. Sɛɛ mli lolo yɛ 1959 mli lɛ, afee lɛ Paapa He Piafonyo.

c Yɛ be mli ni ewieɔ henaabuamɔ nɛɛ he lɛ, Paapa Paul VI kɛɛ: “Kwɛ bɔ ni eji anɔkwale ni eja ni esa hu akɛ akɛ jamɔ henaabuamɔ kɛha toiŋjɔlɛ aaafata gbijurɔyelii ni akɛkaiɔ be mli ni akɛ waonaa gbɛi wo Jeŋmaji Ekomefeemɔ Mla lɛ shishi afii nyɔŋmai enyɔ ni eho nɛ lɛ he.”

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 11]

PAAPA LƐ DIOOFEEMƆ LƐ

Yɛ ewolo ni atsɛɔ lɛ Franz von Papen​—His Life and Times ni aŋma yɛ 1939 lɛ mli lɛ, H. W. Blood-Ryan tsɔɔ gbɛ nigii nɔ ni paapa lɛ asraafonyo nukpa lɛ tsɔ eye ebua Hitler ni ena hewalɛ kpele ni etee nɔ ekɛ Nazibii wie Vatikan gbeekpamɔ lɛ he lɛ mli fitsofitso. Woloŋmalɔ nɛɛ wie yɛ yiwalɛ nibii ni afee gbɔmɛi lɛ, ni mɛi ni fata he ji Yudafoi, Yehowa Odasefoi, kɛ mɛi krokomɛi hu lɛ he akɛ: “Mɛni hewɔ ni Pacelli [Paapa Pius XIl] fee dioo lɛ? Ejaakɛ yɛ von Papen yiŋtoo ni ehiɛ akɛ ebaafee Roman Maŋtsɛyeli Krɔŋkrɔŋ yɛ Germany Anaigbɛ bii lɛ mli lɛ, ena akɛ wɔsɛɛ lɛ Katolek Sɔlemɔ lɛ he baawa waa, ni Vatikan baaku sɛɛ ebata nɔyeli sɛi nɔ ekoŋŋ yɛ be fioo mli . . . Nakai Pacelli lɛ nɔŋŋ miiye susumai akpekpei abɔ nɔ kɛ yiwalɛ hewalɛ ko yɛ mumɔŋ, ni kɛlɛ mɔ ko etswaa esɛŋ eshiii Hitler tutuamɔ kɛ yiwaa ni ekɛba lɛ po. . . . Yɛ be mli ni miŋmalaa nibii nɛɛ lɛ, gbii etɛ eho ni akɛkpata gbɔmɛi ahiɛ, ni sɔlemɔ kome folo jɛko Vatikan bako kɛha mɛi ni kɛ amɛhe ewo mli lɛ asusumai lɛ, ni amɛteŋ mɛi ni miihe ashɛ fa ji Katolekbii lɛ. Nɔ ni baafee gbeyei be kɛha gbɔmɛi nɛɛ ji be mli ni amɛbaabu enɛ he akɔntaa lɛ, yɛ be mli ni ahe hegbɛi ni amɛyɔɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ yɛ mɛi anɔ lɛ kɛjɛ amɛdɛŋ kwraa lɛ, ni amɛdamɔ amɛ-Nyɔŋmɔ, Mɔ ni baabi amɛ ni amɛbu akɔntaa lɛ hiɛ lɛ. Mɛni amɛkɛ baajie amɛnaa? Nɔ ko nɔ ko bɛ!”

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 15]

BƆ NI VATIKAN KƐ EHE WO MLI

The New York Times ni akala yɛ March 6, 1988 lɛ bɔ amaniɛ akɛ Vatikan miikpa nyɔmɔbɔɔ yɛ eshika mli ni shɛɔ Amerika shika dɔlai akpekpei 61.8 kɛha 1988 gbɛ. Wolo lɛ jaje akɛ: “Etamɔ nɔ ni shika wulu ko ni aate lɛ kɔɔ shi ni awo yɛ 1984 akɛ abaawo shika ni shɛɔ aaafee Amerika shika dɔlai akpekpei 250 aha mɛi ni Banco Ambrosiano hiɛ amɛ nyɔmɔ lɛ. Vatikan kɛ ehe ewo Milan Shikatoo he lɛ mli vii dani amɛnitsumɔ lɛ fite yɛ 1982.” Bɔ ni ekɛ ehe wo hiɛgbejianii nɛɛ mli vii hewɔ lɛ, Vatikan ekpoo kɛ shifimɔ akɛ eeejie Vatikan nitsulɔi onukpai etɛ, ni Amerika osɔfonukpa ko fata he lɛ eha nɔyeli lɛ koni akojo amɛ yɛ ltalia maŋ saneyeli hei!

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 12]

La yi sɔyeli kpeteŋkpele ka Valikan, von Papen kɛ Hitler nɔ

[He ni Sane lɛ Jɛ]

UPI/Bettmann Newsphotos

UPI/Bettmann Newsphotos

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 15]

Yɛ najiaŋ ni eejie Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ moŋ yi lɛ, paapai lɛ ejie Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ yi akɛ ‘naagbee hiɛnɔkamɔ kɛha toiŋjɔlɛ’

[He ni Sane lɛ Jɛ]

Insets: UN photos

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje