Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w90 4/1 bf. 3-7
  • Nyɔŋmɔ Wiemɔ Lɛ Anɔkwale Ni

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Nyɔŋmɔ Wiemɔ Lɛ Anɔkwale Ni
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1990
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Odaseyeli Kɛtsɔ Jeŋba Nɔ
  • Biblia Mli Nilee ni Kwɔ fe Fɛɛ Lɛ
  • Biblia Ŋaawoo lɛ​—Emli Nilee yɛ Sɔrɔto Kwraa
  • Eyɛ Kɛha Wɔ Hilɛ-Kɛhamɔ Kɛmiiya Naanɔ
  • Shihilɛ Mli Naagbai ni Mli Wawai
  • Kaahã “Je Nɛɛ Mli Hiɛshikamɔ” Lɛ Laka Bo
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2019
  • Anɔkwa Hiɛshikamɔ Miibo Waa
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2022
  • Gbɛtsɔɔmɔ Kpakpai kɛha Ŋmɛnɛŋmɛnɛ Beaŋ Obalaŋtai
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1983
  • ‘Bo Hiɛshikalɔi Awiemɔi Toi’
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2022
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1990
w90 4/1 bf. 3-7

Nyɔŋmɔ Wiemɔ Lɛ Anɔkwale Ni

“Feemɔ amɛ krɔŋkrɔŋ yɛ onɔkwale lɛ mli; owiemɔ Iɛ anɔkwaleŋ.”​—YOHANE 17:⁠17.

1. Te Hebri lalatsɛ lɛ buɔ Biblia lɛ tɛŋŋ, shi te mɛi pii buɔ enɛ tɛŋŋ ŋmɛnɛ?

“OWIEMƆ lɛ ji kane ba minane, kɛ la hu yɛ mitempɔŋ lɛ nɔ.” (Lala 119:105) Nɛkɛ ji bɔ ni Hebri lalatsɛ lɛ wie. Ŋmɛnɛ mɛi fioo ko pɛ yɔɔ bulɛ ni tamɔ nakai kɛha Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ. Yɛ wɔ afii ohai 20 nɛɛ mli lɛ, Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ yɛ akɛ wolo ni aŋma ni ji Ŋmalɛ Krɔŋkrɔŋ loo Biblia lɛ. Atsɔɔ shishi kɛtee wiemɔi babaoo mli ni aja lɛ babaoo fe wolo fɛɛ wolo yɛ yinɔsane mli. Ni kɛlɛ, mɛi pii kpooɔ akɛ amɛaakpɛlɛ enɛ nɔ akɛ kane kɛha amɛ nane. Mɛi po ni kɛɔ akɛ amɛji Kristofoi lɛ sumɔɔ titri moŋ ni amɛnyiɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛsusumɔi asɛɛ moŋ fe ni amɛaaha Biblia lɛ akpɛ yɛ amɛtempɔŋ nɔ.​—2 Timoteo 3:⁠5.

2, 3. Te Yehowa Odasefoi buɔ Biblia lɛ tɛŋŋ, ni mɛɛ sɛɛnamɔi enɛ kɛbahaa amɛ?

2 Nɔ ni tamɔɔɔ nakai kwraa lɛ, wɔ ni wɔji Yehowa Odasefoi lɛ kɛ lalatsɛ lɛ kpaa gbee. Kɛha wɔ lɛ, Biblia lɛ ji gbɛtsɔɔmɔ ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ. Wɔle akɛ “ŋmalɛ fɛɛ ŋmalɛ ni jɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛŋ lɛ ehi ha nitsɔɔmɔ kɛ hiɛkamɔ kɛ mɔsaamɔ kɛ tsɔsemɔ ni yɔɔ jalɛ mli.” (2 Timoteo 3:16) Wɔsumɔɔɔ ni wɔka subaŋ kɛ jeŋba he saji wɔkwɛ taakɛ mɛi pii feɔ ŋmɛnɛ lɛ. Wɔle nɔ ni ja gbɛ ejaakɛ Biblia lɛ kɛɔ wɔ.

3 Enɛ kɛ sɛɛnamɔi babaoo ebaha wɔ. Wɔbale Yehowa, ni wɔkase eyiŋtoi wuji kɛha shikpɔŋ lɛ kɛ adesai ahe nii, no hewɔ lɛ wɔyɛ hiɛnɔkamɔ akɛ wɔsɛɛ be kpakpa yɛ kɛha wɔ kɛ wɔwekui. Wɔjɛɔ wɔtsui muu fɛɛ mli wɔkɛ lalatsɛ lɛ ni wie nɛkɛ lɛ kpaa gbee: “Misumɔɔ omla akɛ nɔ ko! Jenamɔ fɛɛ lɛ no he mijwɛŋɔ. Okitai lɛ haa mileɔ nii fe mihenyɛlɔi lɛ, ejaakɛ amɛkɛ mi yɛ daa.”​—Lala 119:​97, 98.

Odaseyeli Kɛtsɔ Jeŋba Nɔ

4. Biblia lɛ ni wɔkpɛlɛɔ nɔ akɛ eji Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛ mɛɛ gbɛnaa nii bafɔɔ wɔnɔ?

4 No hewɔ lɛ wɔyɛ nɔ ni wɔɔdamɔ nɔ wɔkɛ Yesu wiemɔi ni ewie etsɔɔ e-Tsɛ lɛ akpa gbee: “Owiemɔ lɛ anɔkwaleŋ.” (Yohane 17:17) Shi nɛkɛ anɔkwa sane nɛɛ yɔsemɔ kɛ gbɛnaa nii ko bafɔɔ wɔnɔ. Esa akɛ wɔye wɔbua mɛi krokomɛi ni amɛyoo akɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ ji anɔkwale lɛ. Kɛkɛ lɛ amɛ hu amɛbaanyɛ amɛna jɔɔmɔi ni wɔnine shɛɔ nɔ lɛ mli gbɛfaŋnɔ yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔye wɔbua amɛ yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ? Nɔ kome ji akɛ, esa akɛ wɔbɔ mɔdɛŋ ni wɔkɛ Biblia shishitoo mlai atsu nii yɛ wɔ daa gbi shihilɛi amli. Yɛ nakai gbɛ nɔ lɛ, mɛi ni yɔɔ tsuijurɔ lɛ baana akɛ Biblia gbɛ lɛ ji nɔ ni hi fe fɛɛ diɛŋtsɛ.

5. Mɛɛ ŋaawoo Petro kɛha ni kɔɔ wɔjeŋba ni wɔkɛaaye odase lɛ he?

5 Enɛ ji bɔfo Petro ŋaawoo ni ekɛha Kristofoi yei ni amɛwumɛi heee yeee lɛ mli agugu. Ekɛɛ amɛ akɛ: “Nyɛ yeigbayei lɛ hu, nyɛbaa nyɛhe shi nyɛhaa nyɛ diɛŋtsɛ nyɛwumɛi lɛ, koni kɛ mɛi komɛi booo wiemɔ lɛ toi tete lɛ, ashi wiemɔ lɛ sɛɛ ni atsɔ yei lɛ ajeŋba nɔ ni nine ashɛ amɛnɔ.” (1 Petro 3:⁠1) No hu ji shishitoo mla ni yɔɔ eŋaawoo ni ekɛha Kristofoi fɛɛ lɛ mli​—hii, yei, kɛ gbekɛbii​—beni ekɛɛ akɛ: “Nyɛbaa nyɛjeŋ jogbaŋŋ yɛ jeŋmajiaŋbii lɛ ateŋ koni nɔ mli ni amɛwieɔ nyɛhe yɛ akɛ efɔŋfeelɔi lɛ, nyɛnitsumɔi kpakpai lɛ ni amɛnaa lɛ amɛkɛwo Nyɔŋmɔ hiɛ nyam yɛ saramɔ gbi lɛ nɔ.”​—1 Petro 2:​12; 3:⁠16.

Biblia Mli Nilee ni Kwɔ fe Fɛɛ Lɛ

6. Petro yeɔ ebuaa wɔ koni wɔna bɔ ni wɔɔfee wɔye wɔbua mɛi krokomɛi ni amɛhiɛ asɔ Biblia lɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

6 Kɛfata he lɛ, Kristofoi baanyɛ aye abua mɛi krokomɛi ni amɛhiɛ asɔ Biblia lɛ kɛji akɛ amɛfee taakɛ bɔ ni Petro wo amɛ ŋaa lɛ: “Shi Nuŋtsɔ, Kristo lɛ, nyɛbua lɛ krɔŋkrɔŋ yɛ nyɛtsuii amli; ni daa nɛɛ nyɛsaa nyɛhe nyɛtoa, koni nyɛna hetoo nyɛha mɔ fɛɛ mɔ ni biɔ nyɛ hiɛnɔkamɔ ni yɔɔ nyɛmli lɛ shishi lɛ, kɛ mlijɔlɛ kɛ gbeyeishemɔ.” (1 Petro 3:15) Esa akɛ sɔɔlɔi ni ji Kristofoi anyɛ afa Biblia lɛ he ni amɛtsɔɔ mli amɛtsɔɔ mɛi krokomɛi akɛ eji Nyɔŋmɔ Wiemɔ. Te amɛaafee tɛŋŋ amɛfee enɛ hu?

7. Mɛɛ anɔkwa sane ko ni kɔɔ Biblia lɛ he yeɔ odase akɛ eji Nyɔŋmɔ Wiemɔ?

7 Anaa gbɛ kome ni atsɔɔ nɔ akɛ susumɔi tsɔɔ mɔyiŋ lɛ yɛ Abɛi wolo lɛ mli. Wɔkaneɔ yɛ jɛmɛ akɛ: “Mibi, kɛ omɔ miwiemɔi lɛ amli, ni okɛ mikitai lɛ to omasɛi, koni oba otsui shi oha nilee . . ., no dani ooonu Yehowa gbeyeishemɔ shishi, ni ooona Nyɔŋmɔ he nilee. Ejaakɛ Yehowa haa aleɔ nii, edaaŋ nilee kɛ sanesɛɛkɔmɔ jɛɔ.” (Abɛi 2:​1-6) Anaa Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ nilee lɛ yɛ Biblia lɛ baafai amli. Kɛ mɔ ni ji anɔkwafo lɛ na nakai nilee lɛ, nɔ ni ebaafee nɔŋŋ ji ni, eyoo akɛ Biblia lɛ ji nɔ ko ni fe gbɔmɔ wiemɔ ko kɛkɛ.

8, 9. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ ana akɛ Biblia mli ŋaawoo ni kɔɔ pɛpɛɛpɛ ni wɔɔŋmɛ yɛ ninamɔ he lɛ ji nɔ ko ni ja?

8 Susumɔ nɔkwɛmɔ nii fioo ko he. Ŋmɛnɛ, adamɔɔ shika nɔ abuɔ mɔ akɛ eye omanye yɛ shihilɛ mli. Babaoo ni mɔ lɛ naa lɛ, babaoo abuɔ lɛ akɛ eye omanye. Shi Biblia lɛ bɔɔ kɔkɔ eshiɔ heloonaa nibii ni aaama nɔ mi babaoo lɛ. Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Shi mɛi ni taoɔ nii pii ana lɛ gbeɔ kaa kɛ tsɔne kɛ kwashiai akɔnɔi pii ni fiteɔ mɔ ni tsiɔ mɛi ewoɔ hiɛkpatamɔ kɛ laajemɔ mli lɛ amli. Ejaakɛ nibii fɔji fɛɛ ashishifa ji shika suɔmɔ ni mɛi komɛi di sɛɛ ni amɛdu gbɛ kɛjɛ hemɔkɛyeli lɛ mli, ni amɛkɛ piŋmɔi babaoo egbulɔ amɛhe lɛ.”​—1 Timoteo 6:​9, 10; okɛto Mateo 6:24 he.

9 Niiashikpamɔ etsɔɔ bɔ ni nɛkɛ kɔkɔbɔɔ nɛɛ sa jogbaŋŋ ha lɛ. Jwɛŋmɔ he nilelɔ ko kɛɛ: “Ni ooofee klɛŋklɛŋ mɔ kɛ niiatsɛ lɛ haaa omii ashɛ ohe, otsui anyɔ omli, ni ofee mɔ ni abuɔ lɛ loo asumɔɔ lɛ diɛŋtsɛ.” Hɛɛ, yɛ bei babaoo mli lɛ, mɛi ni kɛ amɛhewalɛ fɛɛ diɔ ninamɔ sɛɛ lɛ yagbeɔ naa akɛ mɛi ni amɛmli ewo la ni amɛnijiaŋ eje wui. Yɛ be mli ni Ŋmalɛi lɛ kpɛlɛɔ sɛɛnamɔ ni yɔɔ shika he lɛ nɔ lɛ, egbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa nɔ ko ni he hiaa babaoo moŋ nɔ: “Nilee tamɔ hɔɔŋ, tamɔ bɔ ni shika hu tamɔ hɔɔŋ lɛ, shi nɔ ni nilee kɛfe ji akɛ, nilee hereɔ etsɛ yiwala.”​—Jajelɔ 7:⁠12.

10. Mɛni hewɔ ni esa akɛ wɔbo Biblia mli ŋaawoo ni kɔɔ wɔnaanyobɔɔ he lɛ toi lɛ?

10 Biblia lɛ yɛ jeŋba he mlai babaoo ni tamɔ nɛkɛ. Ekroko hu ji: “Mɔ ni kɛ nilelɔi nyiɛɔ lɛ, eeetsɔ nilelɔ; shi mɔ ni kɛ kwashiai bɔɔ lɛ, eeena amane.” (Abɛi 13:20) Niiashikpamɔ etsɔɔ akɛ enɛ hu ji anɔkwale. Tipɛŋfoi ni nyɛɔ mɔ nɔ eha obalaŋtai babaoo etsɔmɔ daatɔlɔi, mɛi ni kɛ tsofai fɔji tsuɔ nii, kɛ mɛi ni bɛ jeŋba. Mɛi fɛɛ ni kɛ amɛhe bɔɔ mɛi ni wieɔ yakayaka lɛ ahe lɛ batsɔɔ mɛi ni amɛ hu amɛkɛ yakayaka wiemɔi tsuɔ nii. Mɛi pii juɔ nii kɛjɛɔ nitsumɔ hei ejaakɛ ‘mɔ fɛɛ mɔ miifee.’ Yɛ anɔkwale mli lɛ, taakɛ Biblia lɛ hu kɛɔ lɛ: “Naanyobɔɔ fɔŋ fiteɔ jeŋba kpakpa.”​—1 Korintobii 15:⁠33.

11. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ jwɛŋmɔ he nilee he nikasemɔ ko tsɔɔ nilee ni yɔɔ Mla Kpakpa lɛ sɛɛnyiɛmɔ mli?

11 Ŋaawoo kpakpai ni ehe gbɛi ni anaa yɛ Biblia lɛ mli lɛ ateŋ ekome ji nɔ ni akɛɛ atsɛɔ lɛ Mla Kpakpa lɛ: “Nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛtaoɔ akɛ mɛi aŋɔfee nyɛ lɛ, nyɛ hu nyɛfea amɛ nakai nɔŋŋ.” (Mateo 7:12) Kɛ adesai nyiɛ nɛkɛ mla nɛɛ sɛɛ lɛ, eka shi faŋŋ akɛ je lɛ baafee he kpakpa ni ahiɔ. Shi kɛji akɛ adesai po enyiɛɛɛ nɛkɛ mla nɛɛ sɛɛ lɛ, ehi akɛ bo mɔ aŋkro lɛ onyiɛ sɛɛ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ abɔ wɔ koni wɔkwɛ mɛi anɔ ni wɔsusu amɛhe. (Bɔfoi lɛ Asaji 20:35) Jwɛŋmɔ he nilee he nikasemɔ ko ni afee yɛ U.S. Amerika ni akɛna bɔ ni gbɔmɛi feɔ amɛnii kɛji akɛ amɛye amɛbua mɛi krokomɛi lɛ mu sane naa yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ: “Etamɔ nɔ ni mɛi krokomɛi ni akwɛɔ amɛ loo ayeɔ abuaa amɛ lɛ ji adesa su lɛ fa tamɔ bɔ ni wɔkwɛɔ wɔ diɛŋtsɛ wɔhe lɛ.”​—Mateo 22:⁠39.

Biblia Ŋaawoo lɛ​—Emli Nilee yɛ Sɔrɔto Kwraa

12. Mɛni ji klɛŋklɛŋ nii ni haa Biblia lɛ feɔ nɔ ni ekaaa loo nɔ ni yɔɔ sɔrɔto kwraa?

12 Shi ŋmɛnɛ, ŋaawoi pii yɛ ni jeee Biblia lɛ mli ejɛ. Adafitswaa woji woɔ ŋaa yɛ ebaafai amli, ni woji ahɔɔmɔ hei eyi obɔ kɛ woji ni akɛyeɔ abuaa he. Kɛfata he lɛ, jwɛŋmɔ he nilelɔi ŋaawolɔi ni kɛ ŋaawoo efee amɛnitsumɔ kɛ mɛi krokomɛi ni kɛ ŋaawoo haa yɛ nibii sɔrɔtoi ahe yɛ. Shi Biblia lɛ yɛ sɔrɔto loo eji wolo ni ekaaa kɛ hooo lɛ yɛ gbɛi sɔrɔtoi etɛ nɔ. Klɛŋklɛŋ lɛ, eŋaawoo lɛ he yɛ sɛɛnamɔ yɛ bei fɛɛ mli. Ejeee nɔ ni akaa yiŋ awieɔ, ni eyeee wɔ awui. Mɔ fɛɛ mɔ ni nyiɛɔ Biblia mli ŋaawoo lɛ sɛɛ lɛ kɛ lalatsɛ lɛ baakpa gbee beni ekɛɛ Nyɔŋmɔ yɛ sɔlemɔ mli akɛ: “Odasei lɛ anɔkwa sɔŋŋ ni” lɛ.​—Lala 93:⁠5.

13. Mɛni tsɔɔ akɛ Biblia lɛ nɔ kwɔ kwraa fe adesa nilee jɛɛhei?

13 Nɔ ni ji enyɔ lɛ, Biblia lɛ enyɛ edamɔ bei naa. (1 Petro 1:​25; Yesaia 40:⁠8) Adesa ŋaawoo nyɛɔ etsakeɔ naakpa, ni nɔ ni eba nɔ ni afeɔ yɛ afi ko mli lɛ bafeɔ nɔ ni awieɔ ashiɔ yɛ enɔ afi ni nyiɛ sɛɛ. Shi, eyɛ mli akɛ aŋma Biblia lɛ agbe naa nɛɛ nɔ ni fe afii 2,000 eho moŋ, shi nilee ni hi fe fɛɛ ji nɔ ni yɔɔ mli lolo, ni anyɛɔ atsuɔ emli wiemɔi lɛ ahe nii yɛ jeŋ muu fɛɛ mli. Anyɛɔ akɛtsuɔ nii jogbaŋŋ kɛji akɛ Afrika wɔyɔɔ, Asia wɔyɔɔ, Amerika Wuoyigbɛ loo Kooyigbɛ wɔyɔɔ aloo Europa loo ŋshɔkpɔi lɛ anɔ wɔyɔɔ hu lɛ.

14. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli ŋaawoo lɛ hi fe fɛɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

14 Yɛ naagbee lɛ, Biblia mli ŋaawoo babaoo lɛ ji nɔ ni eko bɛ ni kɛ lɛ yeɔ egbɔ. Biblia mli abɛbua ko kɛɔ akɛ: “Yehowa diɛŋtsɛ haa aleɔ nii,” ni yɛ nɔ naagba loo yiŋkpɛɛ ni wɔkɛkpeɔ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, nilee yɛ Biblia lɛ mli ni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔna nakai naagba lɛ naa tsabaa. (Abɛi 2:⁠6) Gbekɛbii, obalaŋtai, fɔlɔi, mɛi ni amɛdara yɛ afi amli, nitsulɔi, nitsumɔtsɛmɛi, nɔyelɔi, amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ naa akɛ nilee ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ kɔɔ amɛhe. (Abɛi 4:11) Kɛji akɛ wɔkɛ shihilɛi komɛi ni aleee yɛ Yesu kɛ ebɔfoi lɛ abei amli lɛ miikpe po lɛ, Biblia lɛ kɛ ŋaawoo ni anyɛɔ atsuɔ he nii haa wɔ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ, no mli lɛ aleee tawa shɛremɔ yɛ Boka-Teŋgbɛ. Ŋmɛnɛ, egbɛ eshwa. Ni kɛlɛ, mɔ fɛɛ mɔ ni diɔ Biblia mli ŋaawoo akɛ wɔtsi wɔhe kɛjɛ ‘hewalɛ ni nɔ ko aaana yɔ wɔnɔ lɛ he’ ni wɔtsi wɔhe kwraa kɛjɛ “heloo kɛ mumɔ fɛɛ he muji mli” lɛ baakwa nɛkɛ subaŋ ni kaa mɔ he ni agbɛnɛ efiteɔ gbɔmɔtso lɛ hu lɛ.​—1 Korintobii 6:​12; 2 Korintobii 7:⁠1.

Eyɛ Kɛha Wɔ Hilɛ-Kɛhamɔ Kɛmiiya Naanɔ

15. Mɛni hewɔ mɛi pii kɛɔ akɛ Biblia lɛ be eho lɛ?

15 Eji anɔkwale akɛ mɛi pii kɛɔ akɛ Biblia lɛ be eho ni ekɔɔɔ nɔ ni yaa nɔ yɛ wɔ afii ohai 20 nɛɛ mli lɛ he. Shi, eka shi faŋŋ akɛ nɔ hewɔ lɛ ji akɛ Biblia lɛ ekɛɛɛ nɔ ni amɛsumɔɔ ni amɛnu lɛ. Ŋmalɛ mli ŋaawoo sɛɛ nyiɛmɔ he baa sɛɛnamɔ kɛhaa wɔ kɛyaa naanɔ, shi yɛ bei babaoo mli lɛ, ebiɔ tsuishitoo, hetsɔsemɔ, kɛ ohe ni oootsi kɛaajɛ nibii komɛi ahe​—sui ni jeŋ ni woɔ wɔ hewalɛ koni wɔtao amrɔ akɔnɔ lɛ sumɔɔɔ lɛ.​—Abɛi 1:​1-3.

16, 17. Mɛɛ bɔlɛnamɔ mli jeŋba he tɛi ni nɔ kwɔlɔ Biblia lɛ kɛmamɔɔ shi, ni aku hiɛ ashwie enɛ nɔ yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

16 Okɛ bɔlɛnamɔ he jeŋba afee nɔkwɛmɔ nɔ. Ŋmalɛ mli taomɔ nii lɛ yɛ shiŋŋ diɛŋtsɛ. He ni esa akɛ bɔlɛnamɔ aya nɔ yɛ ji yɛ gbalashihilɛ lɛ mli, ni agu bɔlɛnamɔ ni aaaya nɔ yɛ gbalashihilɛ lɛ sɛɛ. Wɔkaneɔ akɛ: “Ajwamaŋbɔlɔi loo wɔŋjalɔi loo gbalaŋkulɔi loo mɛi ni kɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛheloo feɔ yakayaka nii . . . anine shɛŋ Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ nɔ kwraa.” (1 Korintobii 6:​9, 10) Agbɛnɛ, nɔ ni Biblia lɛ biɔ yɛ Kristofoi adɛŋ ji wu kome kɛha ŋa kome. (1 Timoteo 3:⁠2) Ni yɛ be mli ni aaanyɛ aŋmɛ gbalamlitsemɔ loo mligbalamɔ gbɛ yɛ shihilɛi komɛi ni mli wawai ashishi lɛ, Biblia lɛ kɛɔ akɛ yɛ fɛɛ mli lɛ gbalashihilɛ ekomefeemɔ lɛ hiɔ shi wala be fɛɛ. Yesu diɛŋtsɛ kɛɛ: “Mɔ ni bɔ gbɔmɔ yɛ shishijee lɛŋ lɛ, ‘nuu kɛ yoo ebɔ amɛ,’ ni ekɛɛ: ‘Enɛ hewɔ ni nuu aaashi etsɛ kɛ enyɛ ni eeekpɛtɛ eŋa he, ni amɛyi enyɔ lɛ fɛɛ amɛaatsɔ heloo kome lɛ.’ Belɛ agbɛnɛ amɛjeee mɛi enyɔ dɔŋŋ, shi moŋ heloo kome; no hewɔ lɛ, nɔ ni Nyɔŋmɔ eŋɔtsa lɛ, akaha gbɔmɔ miigbala mli.”​—Mateo 19:​4-6, 9; 1 Korintobii 7:​12-16.

17 Ŋmɛnɛ, akuɔ hiɛ ashwieɔ nɛkɛ tɛi ni afolɔ ashwie shi nɛɛ anɔ. Akpɛlɛɔ jeŋba shara mli nifeemɔi anɔ. Bɔlɛnamɔ ni yaa nɔ yɛ obalaŋtai ni nyiɛɔ kɛtsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ efee nɔ ko ni sane ko bɛ he. Shihilɛ yɛ he kome ni aboteee gbalashihilɛ mli lɛ efee nɔ ni akpɛlɛɔ nɔ. Yɛ mɛi ni amɛbote gbalashihilɛ mli lɛ ateŋ lɛ, ajwamaŋ ni abɔɔ yɛ gbala lɛ sɛɛ yɛ nuu loo yoo gbɛfaŋ lɛ egbɛ eshwa babaoo. Ni gbalamlitsemɔ efee nɔ ni yaa nɔ yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ je nɛɛ mli he fɛɛ he. Shi nɛkɛ tɛi ni afolɔ ashwie shi ni agbɔjɔ mli loo aŋmɛɛ he nɛɛ kɛ miishɛɛ baaa. Yibii gbohii ni ejɛ mli eba lɛ eye odase akɛ yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ Biblia lɛ ja yɛ jeŋba he tɛi ni afolɔ ashwie shi ni yɔɔ shiŋŋ ni ekɛmamɔɔ shi lɛ mli.

18, 19. Mɛni ejɛ Yehowa tɛi ni efolɔ eshwie shi ni kɔɔ jeŋba he ni aku hiɛ ashwie nɔ lɛ mli eba?

18 Wolo ni ji Ladies’ Home Journal lɛ kɛɛ: “Bɔlɛnamɔ ni ama nɔ mi yɛ afi nyɔŋmai ekpaa kɛ nyɔŋmai kpawo nɛɛ amli lɛ kɛ adesa miishɛɛ baaa shi moŋ adesai anaagbai ni mli wawai diɛŋtsɛ.” Nɔ ni fata “adesai anaagbai ni mli wawai” ni awieɔ he yɛ biɛ lɛ he ji gbekɛbii ni amɛfɔlɔi tseɔ gbala mli trukaa ni haoɔ kɛ onukpai ni naa henumɔi amli piŋmɔi ni mli wa. Nɔ ni fataa he hu ji fɔlɔi komekomei ni kwɛɔ amɛbii kɛ obalayei oshijafoi ni hiɛ bii bibii ni amɛ diɛŋtsɛ lɛ amɛdarako po babaoo. Kɛfata he lɛ, nɔ ni ekɛbaa hu ji bɔlɛnamɔ mli helai ni egbɛ eshwa tamɔ fɔmɔ nii ahe helai, babaso, sampuu, kɛ AIDS.

19 Yɛ enɛɛmɛi fɛɛ hewɔ lɛ, shihilɛ he nilelɔ kpanaa ko wie akɛ: “Ekolɛ wɔdara bɔ ni sa ni aaaha wɔsusu akɛ ani ehiŋ kɛhaŋ wɔ babaoo moŋ akɛ wɔɔtsi wɔhe kɛaajɛ bɔlɛnamɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ he ni wɔbu enɛ akɛ tsabaa ni he hiaa wɔ maŋbii lɛ kɛ hegbɛ ni amɛyɔɔ kɛha heyeli: heyeli kɛmiijɛ hela mli, heyeli kɛmiijɛ musunamɔ ni ataooo mli.” Biblia lɛ wieɔ yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ: “Ajɔɔ gbɔmɔ ni ŋɔɔ ehiɛ efɔɔ Yehowa nɔ, ni ebuuu hewolɔi kɛ mɛi ni gbaa yanyiɛɔ amale sɛɛ lɛ!” (Lala 40:⁠5) Mɛi ni gbaa afa kɛjɛɔ Biblia lɛ sɛɛ ni amɛkɛɔ akɛ jeŋba gbonyo kɛ miishɛɛ baa lɛ awiemɔi lɛ lakaaa mɛi ni kɛ amɛhiɛ fɔɔ Biblia mli nilee lɛ nɔ lɛ. Biblia mli taomɔ nii ni nilee yɔɔ mli lɛ, kɛ amɛyɛ shiŋŋ po lɛ, ji nɔ ni hi fe fɛɛ.

Shihilɛ Mli Naagbai ni Mli Wawai

20. Mɛɛ Biblia mli shishitoo mla he eba sɛɛnamɔ eha mɛi ni kɛ ohia diɛŋtsɛ kpeɔ yɛ amɛshihilɛi amli lɛ?

20 Biblia mli nilee lɛ hu yeɔ ebuaa wɔ koni wɔtsu shihilɛ mli naagbai ni mli wawai ni wɔkɛkpeɔ lɛ ahe nii. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, shikpɔji pii yɛ ni Kristofoi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ hiɔ shi yɛ ohia diɛŋtsɛ mli. Ni kɛlɛ amɛhiɔ shi yɛ amɛ ohia shihilɛ lɛ mli ni amɛyɛ miishɛɛ hu. Mɛni hewɔ? Amɛnyiɛɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni jɛ mumɔŋ lɛ sɛɛ. Amɛŋɔɔ miishɛjemɔ wiemɔi ni yɔɔ Lala 55:23 lɛ amɛtoɔ amɛtsui mli: “Shɛ ojatsu lɛ ofɔ Yehowa nɔ, ni lɛ eeehiɛ omli; eŋmɛŋ gbɛ gbi ko gbi ko ni jalɔ adidaa.” Amɛkɛ amɛhe fɔɔ Nyɔŋmɔ nɔ koni eha amɛ hewalɛ ni amɛnyɛ amɛto amɛtsui shi. Agbɛnɛ amɛkɛ Biblia mli shishitoo mlai tsuɔ nii ni amɛtsiɔ amɛhe kɛjɛɔ subaŋi gbohii ni yeɔ awui ni fiteɔ nii lɛ ahe, tamɔ tawa shɛremɔ kɛ daatɔɔ. Amɛkɛ hiɛdɔɔ tsuɔ nii, taakɛ Biblia lɛ jieɔ yi lɛ, ni yɛ bei babaoo mli lɛ amɛnaa akɛ amɛnyɛɔ amɛkwɛɔ amɛwekui yɛ be mli ni gbɔmɛi anihaolɔi aloo mɛi ni nijiaŋ eje wui lɛ nyɛɛɛ afee nakai. (Abɛi 6:​6-11; 10:26) Agbɛnɛ hu, amɛboɔ Biblia mli kɔkɔbɔɔ nɛɛ toi: “Kaawo otsui la yɛ efɔŋfeelɔi ahe.” (Lala 37:⁠1) Amɛkɛ amɛhe wooo asɔshwɛmɔ mli loo nitsumɔi gbohii amli, tamɔ tsofai fɔji ni akɛtsuɔ nii lɛ ahɔɔmɔ mli. Nɛkɛ nibii nɛɛ baaha amɛna “tsabaa” oya amɛha amɛnaagbai, shi yibiiwoo ni jɛɔ mli baa yɛ naagbee lɛ joɔ loo etsɔɔ efɔŋ.

21, 22. (a) Kristofonyo yoo ko na yelikɛbuamɔ kɛ miishɛjemɔ kɛjɛ Biblia lɛ mli yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (b) Mɛɛ anɔkwa sane kroko ni kɔɔ Biblia lɛ he yeɔ ebuaa wɔ koni wɔyoo akɛ eji Nyɔŋmɔ Wiemɔ?

21 Ani Biblia lɛ sɛɛnyiɛmɔ diɛŋtsɛ lɛ yeɔ buaa ohiafoi lɛ? Hɛɛ, taakɛ bɔ ni niiashikpamɔi babaoo yeɔ he odase lɛ. Kristofonyo okulafo ko ni yɔɔ Asia lɛ ŋma akɛ: “Eyɛ mli akɛ mitamɔ ohiafo ni mihiɔ shi nakai moŋ, shi mihe tsɛɛɛ mɔ ko ni mimli fuuu. Biblia mli anɔkwale lɛ kɛ jwɛŋmɔ kpakpa woɔ mimli.” Ebɔ amaniɛ akɛ shiwoo ko ni Yesu kɛha lɛ eba mli yɛ egbɛfaŋ. Yesu kɛɛ: “Belɛ nyɛyaa nɔ nyɛtaoa maŋtsɛyeli lɛ kɛ ejalɛ lɛ tsutsu ni akɛ nibii nɛɛ fɛɛ aaafata he aha nyɛ.” (Mateo 6:33) Eyeɔ odase akɛ akɛni ekɛ esɔɔmɔ kɛha Nyɔŋmɔ lɛ ye klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ eshihilɛ mli hewɔ lɛ, enine shɛɔ heloo gbɛfaŋ nibii ni he hiaa kɛha shihilɛ lɛ anɔ yɛ bei fɛɛ mli yɛ gbɛ kome loo gbɛ kroko nɔ. Ni e-Kristofoi asɔɔmɔ nitsumɔ lɛ kɛ woo kɛ bulɛ haa lɛ ni enine shɛɔ eshihilɛ mli oti lɛ nɔ ni ehaa enyɛɔ edamɔɔ ohia mli ni eyɔɔ lɛ naa.

22 Yɛ anɔkwale mli lɛ, bɔ ni Biblia lɛ mli nilee lɛ mli kwɔ ha lɛ tsɔɔ akɛ Biblia lɛ ji Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛlɛŋ. Wolo ko bɛ ni adesai fee ni baanyɛ awie adesai ashihilɛ mli nibii babaoo he nɛkɛ ni ekɛ sɛɛyoomɔ babaoo atsu nii ni eja pɛpɛɛpɛ hu nakai. Shi nɔ kroko hu yɛ ni ji anɔkwale ni kɔɔ Biblia lɛ he ni tsɔɔ akɛ ejɛ ŋwɛi lɛlɛŋ. Eyɛ hewalɛ ni ekɛaatsake gbɔmɛi koni amɛhi. Wɔbaasusu enɛ he yɛ nikasemɔ ni nyiɛ enɛ sɛɛ lɛ mli.

Ani Obaanyɛ Otsɔɔ Mli?

◻ Mɛɛ gbɛ nɔ ajɔɔ Yehowa Odasefoi yɛ Biblia lɛ ni amɛkpɛlɛ nɔ akɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ hewɔ?

◻ Akɛ mɛi ni heɔ Nyɔŋmɔ Wlemɔ Iɛ amɛyeɔ Iɛ, mɛɛ gbɛnaa nii ka wɔnɔ, ni wɔjeŋba baanyɛ aye abua wɔ ni wɔtsu nɛkɛ gbɛnaa nii nɛɛ he nii yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

◻ Mɛni haa Biblia mli ŋaawoo ni nilee yɔɔ mli lɛ bafeɔ nɔ ni kwɔ kwraa fe ŋaa ni adesai woɔ lɛ?

◻ Mɛɛ nɔkwɛmɔ nii komɛi yɔɔ ni tsɔɔ bɔ ni Biblia mli nilee lɛ mli kwɔ ha?

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje