Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w90 7/1 bf. 10-13
  • Yehowa Jɔɔmɔi Eha Mina Nii

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Yehowa Jɔɔmɔi Eha Mina Nii
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1990
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Naatsii ni Akɛba Wɔnɔ lɛ Naa ni Wɔɔdamɔ
  • Oti ni Ma Wɔhiɛ lɛ ni Wɔɔshɛ He
  • Shikpɔŋkuku Hee Mli Nitsumɔ
  • Tamɔ Anaigbɛ ni Afeɔ Basabasa Lɛ
  • Naagbai ni Mli Wawai​—Shi Niiatsɛ Ji Mi Lolo
  • ‘Amɛhã Migbei Lɛ Biskit’
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2022
  • Yehowa Tsɔɔ Mi Nii Koni Mafee Esuɔmɔnaa Nii
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2012
  • Nɔ Hewɔ Ni Mináa Kaselɔi Afeemɔ He Miishɛɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2007
  • Ní Wɔɔha Wɔhiŋmɛii kɛ Wɔtsui Ahi Nyɔmɔwoo lɛ Nɔ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1990
w90 7/1 bf. 10-13

Yehowa Jɔɔmɔi Eha Mina Nii

Taakɛ Elsie Meynberg gba lɛ

“YEHOWA jɔɔmɔ lɛ​—no feɔ mɔ niiatsɛ, ni ekɛ piŋmɔ ko fataaa he.” (Abɛi 10:​22, New World Translation) Mi diɛŋtsɛ mina anɔkwale ni yɔɔ nɛkɛ Biblia mli abɛbua nɛɛ mli lɛ mli niiashikpamɔ. Ŋmɛɛ mi gbɛ ni matsɔɔ bo bɔ ni fee.

Beni miye afii ekpaa pɛ lɛ, no mli lɛ miboɔ sane ni minyɛ kɛ Biblia tsɔɔlɔ ko ni basaraa wɔ lɛ gbaa lɛ toi, ni miyoo bɔ ni minyɛ nyaa nibii ni ekaseɔ lɛ ahe waa lɛ jogbaŋŋ. Gbi ko gbɛkɛ yɛ fɛi be lɛ mli lɛ, mikpeleke shi kɛtee shishigbɛ yɛ shia lɛ mli ni mayayɛ nu ni mina minyɛ ni eta flɔnɔɔ ni agbele naa lɛ masɛi eekane nii. Ni eeebolɔ ewo miyi taakɛ mikpaa gbɛ lɛ, ekɛ enine fɔ mikuɛ ni etsɔɔ mi akɛ Nyɔŋmɔ gbɛi ji Yehowa. Miishɛɛ ni yɔɔ egbee mli lɛ ha mina mile akɛ nɔ ni ekase lɛ he hiaa lɛ waa diɛŋtsɛ.

Yɛ be mli ni ekɛ Biblia tsɔɔlɔ lɛ ekase nii be fioo ko sɛɛ lɛ, Awo je shishi agbɛnɛ akɛ eenyiɛ kɛya ni ekɛ wɔkuuŋbii lɛ ayaja sanekpakpa ni ekase lɛ. Shi kɛlɛ, jeee be fɛɛ be ahereɔ lɛ hiɛmɛɛ. Wɔyɛ maŋ ni bɛŋkɛ Beatty lɛ mli, yɛ Saskatchewan, yɛ Canada, ni mɛi titri ni yɔɔ wɔ akutso lɛ mli lɛ ji wɔwekumɛi, Lutheran loo Evangelist jamɔ lɛ mlibii ni ale amɛ jogbaŋŋ. Shi yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, Awo tee nɔ eyasara amɛ.

Mikwɛɔ Awo kɛjɛɔ samfɛji ni afua eha hiɛ lɛ mli yɛ be mli ni ebɔɔ mɔdɛŋ ni ekɛ okpɔŋɔi lɛ aje kpo kɛjɛ amɛwɔɔ he lɛ mli lɛ, ejaakɛ mile akɛ eleee bɔ ni afeɔ ni aŋmɔɔ amɛ kpãa jogbaŋŋ. Yɛ bei komɛi amli hu lɛ eyaa kpeei aloo maŋ shiɛmɔ yɛ Ataa ŋkɔmɔyeli wiemɔi lɛ fɛɛ sɛɛ. Ekɛ Awo hemɔkɛyeli hee lɛ kpaaa gbee, shi Awo etswa efai shi. Be fɛɛ be lɛ ekuɔ esɛɛ kɛ mligbɛ miishɛɛ ko ni yɔɔ faŋŋ kɛha mɔ fɛɛ mɔ. Ekɛɔ akɛ: “Yehowa jɔɔmɔ lɛ​—no feɔ mɔ niiatsɛ.” Tsutsu ko lɛ misusuɔ nɔ ni wiemɔi ni ewieɔ nɛɛ tsɔɔ lɛ he. Eyɛ mli akɛ miye afii ekpaa pɛ moŋ, shi mi hu miisumɔ ni masɔmɔ Yehowa.

Gbi ko lɛ mikɛ mitsɛ yɛ wɔshia lɛ yiteŋ, ni eesaa shiŋlei lɛ. Awo kɛ minyɛmiyoo Eileen fata kuu ko he ni amɛtara Model T Ford kar ko mli kɛmiiya bɔni afee ni amɛkɛ amɛhe awo “adafitswaa he nyiɛmɔ” ko mli. Amɛkɛ woji baatsotsoro amɛtsitsi nɔ kɛ amɛsɛɛ kɛnyiɛ maŋ lɛ mli kɛtswa Biblia mli wiemɔ ko he adafi.

Ataa bi mi akɛ: “Ofeŋ buulu tamɔ nɛkɛ, aloo obaafee nakai?” Shi eyɛ mli akɛ miji gbekɛyoo ni sumɔɔ ŋwɛi kwɔɔ moŋ, shi kɛlɛ kulɛ masumɔ ni mana nakai adafitswaa nyiɛmɔ lɛ mli gbɛfaŋnɔ moŋ fe ni makwɔ kɛyata tsu yiteŋ. Shi kɛlɛ, amɛkɛɛ miyɛ kpitioo tsɔ fe bɔ ni manyɛ mikɛ wolo lɛ eko atsotsoro mihiɛ kɛ misɛɛ.

Naatsii ni Akɛba Wɔnɔ lɛ Naa ni Wɔɔdamɔ

Yɛ naagbee lɛ, klɛŋklɛŋ hegbɛ ni mina akɛ mikɛ mihe awo Maŋtsɛyeli shiɛmɔ lɛ mli lɛ ba yɛ November 1940. Mɛɛ miishɛɛ nɛ! Akɛni atsi Yehowa Odasefoi ashiɛmɔ nitsumɔ lɛ naa yɛ Canada yɛ nakai beaŋ hewɔ lɛ, wɔjeɔ kpo yɛ nyɔɔŋ teŋ ni wɔyashiɔ dɛhiɛmɔ woji ni ji End Of Nazism (Nazi Nɔyeli Naagbee) lɛ yɛ shinaa fɛɛ shinaa naa.

Beni miye afii nɛɛhu lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ majɔɔ mihe nɔ maha Yehowa koni abaptisi mi. Yiwaa lɛ hewɔ lɛ, atsɔɔɔ wɔ he ni abaafee kpee lɛ yɛ, shi atsɔɔ wɔ gbɛ kɛtee he ko yɛ koo mli yɛ he ko ni Odasefoi babaoo ebua amɛhe naa yɛ ni amɛmiina “ajabeŋ” ko he miishɛɛ. Mikɛ minyɛmiyoo nukpa Eleanor fata mɛi babaoo ni abaptisi amɛ yɛ jɛmɛ yɛ kpaakpo ko ni bɛŋkɛ jɛmɛ lɛ mli nui ni mli ejɔ lɛ amli lɛ ahe.

Yɛ nakai beaŋ lɛ, kɛ abaaje skul shishi daa gbi lɛ, aŋaa aflaŋaa lɛ ni alaa jaku maŋ lala lɛ hu. Yɛ bɔ ni wɔ klasbii lɛ kwɛɔ wɔ kɛ naafolɔmɔ hiŋmɛii lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔkɛ bulɛ kpooɔ akɛ wɔkɛ wɔhe wooo mli yɛ Biblia lɛ tsɔɔmɔ ni kɔɔ wɔŋjamɔ he lɛ hewɔ. (Daniel, yitso 3) Minyɛkwɛ bi, Elaine Young, ni lɛ hu eji Odasefonyo lɛ nyiɛɔ shitooi ejwɛ kɛbaa skul, shi daa gbi lɛ ashwieɔ lɛ yɛ aflaŋaa ni eŋaaa lɛ hewɔ. Yɛ sɛɛ mli lɛ ebaaku esɛɛ enyiɛ gbɛ kakadaŋŋ nɛɛ ekoŋŋ kɛya shia. Efee nakai aahu skul afi lɛ fa koni akakɛɛ akɛ ebaaa skul ni no hewɔ lɛ akɛɛ akɛ eyeee enikasemɔ lɛ mli omanye.

Beni migbe skul naa lɛ, miyatsu nii yɛ shikatoo he ko. Shi kaa ko ba yɛ be mli ni akɛɛ mi akɛ aŋmɛɛɛ mi gbɛ ni maya Yehowa Odasefoi amajimaji ateŋ kpee ni afee yɛ New York yɛ 1950 lɛ. No mli lɛ mibua shika fioo ko naa, no hewɔ lɛ mikpɛ miyiŋ akɛ makpa nitsumɔ lɛ ni maje be fɛɛ sɔɔmɔ shishi. No hewɔ lɛ mi kɛ Elaine fɛɛ fa kɛtee Regina maŋ lɛ mli. Mɛi komɛi ye mihe fɛo akɛ, “Beni aaashɛ agbiɛnaa be mli lɛ, nyɛbaana ni eba eekpa fai.” Shi kɛlɛ, mikɛ be fa tsu nii akɛ shia kwɛlɔ ni minyɛ mikɛkwɛ mihe. Bɔ ni Yehowa jɔɔmɔi haa mɔ naa nii lɛ eha mihi be fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli aahu kɛjɛ nakai be mli kɛbaa.

Oti ni Ma Wɔhiɛ lɛ ni Wɔɔshɛ He

Yɛ 1955 lɛ, mi kɛ Elaine fɛɛ na miishɛɛ waa beni afɔ wɔ nine akɛ wɔfata Gilead klas ni ji 26 lɛ he, ni yɛ sɛɛ mli lɛ aha wɔ nitsumɔ yɛ Bolivia, yɛ Amerika Wuoyigbɛ. No mli lɛ Odasefoi aaafee 160 pɛ yɔɔ maŋ muu lɛ fɛɛ mli. Yɛ naagbee lɛ, wɔtsa nɔ kɛtee Tarija ni wɔyafata maŋsɛɛ sanekpakpashiɛlɔi enyɔ krokomɛi ahe yɛ wɔ klɛŋklɛŋ nitsumɔ lɛ mli.

Tarija ji maŋ fɛfɛo. Eyɛ miishɛɛ waa akɛ wɔɔna yei lɛ ni amɛwo amɛmaŋ atadei lɛ ni amɛtere jatsui hu. Gbɔmɛi lɛ ahe yɛ miishɛɛ ni amɛkɛɛɛ wɔ kɔkɔɔkɔ akɛ amɛbɛ he miishɛɛ. Eka shi faŋŋ akɛ amɛnuɔ he akɛ bulɛ yɛ mli babaoo akɛ amɛaakɛɛ wɔ akɛ wɔya ni wɔba be kroko yɛ be mli ni amɛle akɛ amɛhiŋ shia lɛ mli. Etsɛ fioo dani wɔbale gbɛ ni amɛtsɔɔ nɔ nɛɛ.

Gbi ko lɛ wɔkɛ nuu ko miiwie yɛ eshinaa naa kɛkɛ ni tsɔne ko bawa ni osɔfo ko ni hiɛ etsu kɛ mlifu tu kɛje kpo kɛjɛ mli eyi shi. Ni ebolɔ ewo nuu lɛ akɛ, “Kɛji okɛ nakai obalayei lɛ kpaaa wiemɔ lɛ, abaashwie bo kɛjɛ sɔlemɔ lɛ mli!” Kɛkɛ ni etsɔ ehiɛ eha wɔ, ni ewo wɔ he gbeyei akɛ: “Nyɛbɛ hegbɛ akɛ nyɛshiɛɔ yɛ biɛ. Kɛji nyɛkpaaa lɛ, matsɔ gbɛi krokomɛi anɔ maha nyɛkpa.” Beni ewiɔ nɛɛ, no mli lɛ akutso lɛ mlibii lɛ babaoo eje kpo amɛmiikwɛ. No hewɔ lɛ wɔtee nɔ kɛ wɔnitsumɔ lɛ, ni wɔkɛ woji wuji kɛ Bibliai babaoo ha mɛi ni kwɛɔ nɔ ni yaa nɔ lɛ.

Yɛ be mli ni wɔtsu nii afii enyɔ yɛ nɛkɛ jɔɔ fɛfɛo ni woowoti, ŋkatiɛ, kɛ wein yibii kwɛɔ jogbaŋŋ yɛ nɛɛ mli lɛ, beni wɔnine shɛ wolo nɔ akɛ atsake wɔnitsumɔ lɛ kɛtee Potosí, ni ji maŋtiase ko ni fɛi yeɔ mɔ yɛ jɛmɛ waa akɛni eyɔɔ gɔŋ aaafee ninetalɔi 13,000 yiteŋ ni atsaa su mli nii yɛ jɛmɛ lɛ, klɛŋklɛŋ lɛ, wɔnaaa he miishɛɛ. Wɔle fɛi ni yeɔ mɔ yɛ Canada lɛ jogbaŋŋ, shi sɔrɔtofeemɔ ni yɔɔ mli ji akɛ dɔlɛ bɛ shiai ni yɔɔ Potosi lɛ amli. Shi kɛlɛ, wɔnaa Kristofoi asafo ni yɔɔ Potosi lɛ naanyobɔɔ ni ŋɔɔ mli gbɛfaŋnɔ, yɛ be mli ni nakai beaŋ lɛ atoko asafo ko shishi yɛ Tarija lɛ.

Shikpɔŋkuku Hee Mli Nitsumɔ

Yɛ no sɛɛ lɛ, aha mi kɛ Elaine nitsumɔ yɛ Villamontes ni wɔyagbele shiɛmɔ nitsumɔ lɛ naa yɛ jɛmɛ. Lɔle ni wɔyata mli lɛ eyaloo sikle ni mla eŋmɛɛɛ gbɛ ni akɛba maŋ lɛ mli, no hewɔ lɛ bɔni afee ni polisifoi akagba amɛnaa yɛ hei ni amɛwaa tsɔnei yɛ lɛ, tsɔne lɛ efaaa aahu kɛyashi jenamɔ mli da. Wɔna ni kulɛ wɔhiɛ kane ko yɛ jɛmɛ, ejaakɛ amrɔ nɔŋŋ pɛ kɛkɛ ni nɔ ko tsi ehe waa yɛ wɔmasɛi yɛ abalaa mama ni wɔbumɔ shishi lɛ mli! Ni wɔyaakwɛ lɛ mɔ ni yeɔ buaa tsɔne kudɔlɔ lɛ ni.

Leebi ŋmɛji enumɔ mli lɛ, wɔwa. Tsɔne lɛ sɛɛ lasu lɛ ewo wɔ hela ni wɔhe hu eyi kɛ mulu, ni wɔkɛje kpo. Gɔŋ ko fa ko eku ni etsi gbɛ lɛ. Yɛ naagbee, beni amɛtsu nii waa ŋmɛlɛtswai ejwɛ sɛɛ lɛ, tsɔnetsɛ lɛ ha ewalɔ lɛ wo tsɔne lɛ kɛtsɔ gbɛ leleoo ni amɛje lɛ mli. Tsɔnetsɛ lɛ po kwɛɛɛ yɛ he mli ni tsɔne lɛ tsɔɔ mli kɛyaa ni etai enyɔ lɛ ateŋ ekome esaaa shi ni efoɔ ehe yɛ kɔɔyɔɔ mli yɛ bu voo ni tamɔ nɔ ni bɛ naagbee lɛ yiteŋ yɛ gbɛ lɛ masɛi lɛ. Elaine kɛ mi nyiɛ kɛfo mli. Yɛ be mli ni wɔtsaa nɔ kɛyaa Villamontes yɛ tsɔne lɛ mli lɛ, bɔ ni gbɛ lɛ edɔrɔ kɔŋtɔŋ yɛ gɔji lɛ amli lɛ mli wa waa akɛ ehaa tsɔne kudɔlɔ lɛ kɛ tsɔne lɛ baa sɛɛ shii abɔ dani enyɛɔ edɔrɔɔ kɛtsɔmɔɔ mli kɛyaa. Yɛ naagbee lɛ, ŋmɛlɛtswai 35 kɛ tɔlɛ sɛɛ lɛ, wɔyashɛ.

Eji niiashikpamɔ hee kwraa kɛha Elaine kɛ mi fɛɛ akɛ wɔɔhi shi wɔ diɛŋtsɛ. Agbɛnɛ koo mli kooloi filikilɔi bibii lɛ hu ji nɔ hee kɛha wɔ. Tɔɔnii wuji agboi komɛi filikiɔ kɛyatswiaa kane ni yɔɔ wɔyiteŋ lɛ kɛkɛ lɛ amɛbagbee wɔnɔ. Adɔdɔji bibii komɛi kɔmɔɔ wɔ, ni amɛnaa jaraa, ni efũɔ ni ewoɔ nu yɛŋ ko. Wɔ klɛŋklɛŋ gbɛkɛ yɛ wɔshia hee lɛ mli lɛ, mije kpo akɛ miiya niiaŋ yɛ agbo lɛ naa. Shi beni misu kane ni mihiɛ lɛ, shikpɔŋ lɛ fɛɛ eyi kɛ kakalikai sɔŋŋ. Odaakɛlɛoi lɛ jo foi, ni kɔkɔdenei agboi lɛ miikwɛ mi kɛmiijɛ hei ni amɛhɔlɔ lɛ. Mikpɛ miyiŋ akɛ manyɛ mamɛ kɛyashi jetsɛremɔ.

Sɛɛ mli lɛ, wɔtee faa lɛ naa ni wɔsusu akɛ wɔbaanyɛ wɔjɔɔ wɔhe fioo yɛ tso agbo ni wɔna yɛ jɛmɛ lɛ nɔ. Shi kɛlɛ, wɔkpɛ wɔyiŋ akɛ wɔbaaya sɛɛsaramɔ ko yɛ he ko ni bɛŋkɛ jɛmɛ. Beni wɔkuɔ wɔsɛɛ lɛ, tso lɛ etee. Mɛi ni hoɔ yɛ jɛmɛ ni enɛ fee amɛ naakpɛɛ lɛ kɛɛ wɔ akɛ onufu agbo ko baka jɛmɛ lɛ. Eŋɔɔ minaa waa akɛ wɔkaaa akɛ wɔyaata nakai “tso” lɛ nɔ!

Nɔ ni wɔna he miishɛɛ waa yɛ Villamontes ji mɛi ni wɔyasaraa amɛ gbɛkɛnaashi lɛ. Wɔnaa amɛ ni amɛtara sɛii ni akɛ kɛntɛŋ kpaa elo mli yɛ ablanai lɛ anɔ, ni amɛmiinu daa ko ni atsɛɔ lɛ maté ni akɛ baai feɔ lɛ. Wɔyeɔ ŋmɛlɛtswai babaoo ni wɔkɛ miishɛɛ miitsɔɔ Maŋtsɛyeli shiwoi lɛ ashishi yɛ nɛkɛ hei nɛɛ. Shi shihilɛi ni mli wawai ba yɛ be mli ni Elaine bote gbalashihilɛ mli ni asaa atsake minitsumɔ lɛ kɛtee Vallegrande kɛ mihefatalɔ kroko lɛ.

Tamɔ Anaigbɛ ni Afeɔ Basabasa Lɛ

Bɔni afee ni wɔyashɛ Vallegrande lɛ, gbii etɛ gbɛfaa kroko kɛ tɔlɛ he miihia, ni agbɛnɛ lɛ, mikome pɛ. Gbɛi leleoi kɛ amɛnɔ mulu babaoo lɔgɔɔ shi kɛtsɔmɔɔ kooi amli tamɔ nɔ ni ebaŋ naagbee. Yɛ naagbee lɛ miyashɛ yɛ hulu shinyɔɔ mli. Bɔs lɛ gbɛɛmɔ gba bɔ ni maŋ ni anaa okpɔŋɔi babaoo fe tsɔnei yɛ mli lɛ mli ejɔ dioo lɛ naa. Gbɔmɛi lɛ damɔ amɛshiai lɛ, ni awo yiteŋ kɛtsa ablanaa ni akɛ tsei emamɔ shi kɛfee lɛ anaa amɛmiikwɛ wɔ. Hii ni kpasa tsei lɛ ateŋ mɛi komɛi fimɔ hɛfii nii ni tui tsɛrɛ mli. Etamɔ nɔ ni mɔ fɛɛ mɔ wo atadei diji. Misusu akɛ: “Lɛlɛŋ biɛ tamɔ Anaigbɛ ni afeɔ basabasa lɛ nɔŋŋ!”

Ni yɛ anɔkwale mli lɛ, nakai eji. Tui akɛsaa naataomɔi. Eyɛ mli akɛ eji maŋ ko ni emlibii ayifalɛ ji mɛi akpei nyɔŋma pɛ moŋ, shi gbɔmɔgbee kɛ yiwalɛ fa babaoo yɛ jɛmɛ yɛ nakai beaŋ. Awuiyelɔi akuu ko ni yashɔ̃ɔ mɛi ashika yɛ he ni akwɛɔ tsɔnei amli nibii yɛ maŋ lɛ klotia dani amɛboteɔ maŋ lɛ mli ji mɛi ni yeɔ maŋbii lɛ anɔ. Ni kuu nɛɛ mlibii lɛ waa bɔs sɔrɔtoi ni baa lɛ ni amɛjuɔ mli nibii ni amɛkɛhiɔ shi. Ni kɛ okwaafoi lɛ kɛ amɛ ŋmɔshi nibii lɛ miiba maŋ lɛ mli lɛ, amɛyafoɔ amɛ ni amɛjuɔ amɛnibii lɛ. Amɛfaa tu yɛ obalayei bibii lɛ anɔ ni amɛtoɔ amɛ kaabonaa yɛ amɛfɔlɔi ahiɛ. No hewɔ lɛ nyɛmɛi lɛ haaa amɛbiyei lɛ aya shwapoi po amli akɛ amɛyaahe nii amɛkometoo.

Bo lɛ susumɔ bɔ ni wɔjwɛŋmɔ baafee wɔ yɛ be mli ni awuiyelɔi nɛɛ anɔ onukpa lɛ bote Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ gbi ko lɛ he okwɛ. Etɔ dãa waa. Kpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ, ni no mli lɛ ehaa wiemɔ lɛ hiɛ shale amrɔ nɔŋŋ. Kɛkɛ ni awuiyelɔ nukpa nɛɛ bo akɛ “miheɔ miyeɔ!” yɛ be mli ni ekɛ atswrɛ shimɔɔ sɛi lɛ sɛɛ waa ni ekumɔɔ lɛ lɛ. Kɛkɛ ni eyamɔ kpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ. Shi amrɔ nɔŋŋ kɛkɛ ni ehe jɔ ni efee kpoo, ni etsutsu skul naanyo ko ni fata toibolɔi lɛ ahe lɛ nyɛ ekpala lɛ kɛje kpo kɛtee.

Yɛ naagbee mli lɛ, asraafonyo nukpa ko tswa awuiyelɔi nɛɛ anɔ onukpa lɛ mpoa akɛ ekɛlɛ baanɔ. Asraafonyo lɛ ha akɛ gbee ni egbo yatsotsoro maŋ jaanɔ ni eha aŋma akpɛtɛ he akɛ: “Shi maŋ nɛɛ mli, no lɛ nɛkɛ baaba onɔ.” Kɛkɛ ni awuiyelɔi lɛ shi jɛmɛ, ni nibii tsake kwraa yɛ Vallegrande.

Bei komɛi lɛ wɔtaraa okpɔŋɔi anɔ ŋmɛlɛtswai 12 ni wɔyashiɛɔ yɛ akrowai ni jwere wɔhewɔ lɛ amli. Skul tsɔɔlɔ ko ni yɔɔ akrowai lɛ ekome mli lɛ here wɔ hiɛmɛɛ waa ni yɛ sɛɛ mli lɛ ebatsɔ Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɔ kome. Gbi ko lɛ miyama teji okpɔŋɔ ko ni mata enɔ kɛya jɛmɛ, shi be fɛɛ be ni ebaashɛ etsutsu nuŋtsɔmɛi lɛ ateŋ mɔ kome shia lɛ, kɛkɛ lɛ etsɔ ehiɛ kɛmiiyɛ jɛmɛ, ni ja amɛ amɛyajie wɔ gbɛ kɛtsɔ akrowa lɛ mligbɛ lɛ nɔ ekoŋŋ.

Naagbai ni Mli Wawai​—Shi Niiatsɛ Ji Mi Lolo

Taakɛ eji anɔkwale yɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi krokomɛi babaoo ahe lɛ, mina akɛ naagba ni mli wa fe fɛɛ lɛ ebafeŋ jɛmɛ dɔlɛ loo kooloi bibii lɛ, fɛi ni yeɔ lɛ loo jɛmɛ kwɔlɛ lɛ, aloo helai lɛ kɛ ohia lɛ. Shi moŋ, ebaanyɛ efee adesai asui sɔrɔtoi ni kɛ naataomɔi baa lɛ. Shi mibi mihe akɛ, ‘Mɛni hewɔ ni naagbai ni tamɔ nɛkɛ baa yɛ Yehowa asafo lɛ mli lɛ?’ ni miyiŋ bɔi mi kɔshikɔshi feemɔ akɛ Yehowa kɛ ejɔɔmɔi lɛ miiha miina nii po. Kɛkɛ ni mikai ŋmalɛ ni kɔɔ Yehowa jɔɔmɔi ahe ni yɔɔ Abɛi 10:22 (NW) lɛ. Nakai kuku lɛ naagbee falɛ kɛɔ akɛ, “Ni ekɛ piŋmɔ ko fataaa he.” No hewɔ lɛ esaaa ni wɔshwaa Yehowa yɛ naagbai nɛɛ ahewɔ. Mibayoo akɛ amɛji nibii ni Adam shi eha wɔ lɛ fa ni amɛfata nibii ni Paulo wie he yɛ Romabii 8:22 lɛ he: “Bɔɔ nii lɛ fɛɛ kɛ wɔ dɔmɔɔ ŋtsɔi ni amɛkɛ wɔ kɔmɔɔ kɛbashi ŋmɛnɛŋmɛnɛ.”

No mli lɛ miŋmaa Walter Meynberg ni yɔɔ Canada Betel lɛ wolo, ni be ko beni mitee hejɔɔmɔ yɛ Canada yɛ 1966 mli lɛ, wɔbote gbalashihilɛ mli ni aha wɔ nitsumɔ yɛ La Paz, ni ji Bolivia maŋtiase wulu fe fɛɛ lɛ mli. Mɛɛ jɔɔmɔ eji nɛkɛ akɛ wɔɔna asafoi ni yɔɔ biɛ lɛ ni ámɛfa babaoo kɛjɛ ekome pɛ yɛ be mli ni miba Bolivia lɛ kɛyashɛ 24, yɛ maŋ lɛ he fɛɛ he. Nakai nɔŋŋ eji yɛ maŋ lɛŋ maŋtiasei krokomɛi lɛ hu amli. Lɛlɛŋ, kuu ni amɛyifalɛ aaafee shiɛlɔi 160 ni shiɛɔ sanekpakpa lɛ yɛ Bolivia yɛ be mli ni mishɛ jɛmɛ klɛŋklɛŋ kwraa yɛ 1955 lɛ ayi efa kɛyashɛ 7,000!

Minyɛ nɔkwɛmɔ nɔ ni efee kɛ faishitswaa be babaoo ni eho nɛ lɛ eha miweku kɔklɔɔ lɛ mlibii fe mɛi nyɔŋma kɛ amɛhe ewo be fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli. Eŋɔɔ minaa waa akɛ makɛɛ akɛ mitsɛ batsɔ Odasefonyo ni ejɔɔ ehe nɔ, ni abaptisi mɛi fe 30 ni mina hegbɛ akɛ mikɛ amɛ akase Biblia lɛ hu. Ani jeee ninamɔ nɛ? Hɛɛ, miheɔ miyeɔ akɛ ninamɔ ni. Lɛlɛŋ, ‘Yehowa jɔɔmɔ lɛ​—no eha mifee niiatsɛ lɛ.’

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje