Yehowa Jɔɔ Mifaishitswaa Lɛ Nɔ
TAAKƐ RICHARD WUTTKE GBA LƐ
“Beni aaashɛ nyɔji etɛ lɛ, no mli lɛ ogbo!” “Mɛni otsɔɔ nɛɛ?” Minyɛminuu William here nɔ akɛ, “Nakai ji bɔ ni datrɛfonyo ni ayana yɛ Assis lɛ kɛɛ mi.”
SHI miitao mahi wala mli, jeee ni magbo. Ni klɛŋklɛŋ kwraa ji enɛ, ni misɔle miha Nyɔŋmɔ kɛha yelikɛbuamɔ. Afii 46 sɛɛ nɛɛ, manyɛ makɛɛ yɛ miishɛɛ mli akɛ eyɛ mli akɛ datrɛfonyo lɛ ekɛɛɛ nɔ ni ji minaagba lɛ moŋ, shi nɔ ni esusu akɛ eji lɛ ejaaa. Shi kɛlɛ, bɔ ni ewo mihe gbeyei lɛ ha misusu yiŋtoo ni miyɔɔ yɛ shihilɛ mli kɛ bɔ ni ehe hiaa ni wɔsɔmɔ wɔ-Bɔlɔ lɛ he.
Weku lɛ Miiya Hiɛ
Beni afɔ mi yɛ November 11, 1921 lɛ, no mli lɛ mifɔlɔi yɛ Grosen, yɛ maŋ bibioo ko mli yɛ Germany bokagbɛ. Afɔ amɛ yɛ Russia akɛ Germanbii ni efa kɛtee lɛ eko bii. Shi, beni Bolshevik maŋ hiɛ atuatsemɔ lɛ je Komunistbii anɔyeli shishi yɛ 1917 lɛ, ashwie amɛ kɛ mɛi krokomɛi fɛɛ ni ji Germanbii lɛ kɛjɛ maŋ lɛ mli ni amɛlaaje nibii fɛɛ ni amɛyɔɔ. Yɛ be mli ni amɛkɛ oketeke ni loo jatsui efa gbɛ kakadaŋŋ sɛɛ lɛ, mifɔlɔi kɛ amɛbii lɛ bashɛ Germany husui lɛ anaa. Shi kɛlɛ, aŋmɛɛɛ amɛ gbɛ ni amɛba maŋ lɛ mli, ni no hewɔ lɛ ebi ni amɛku amɛsɛɛ kɛya Russia ekoŋŋ. Jɛmɛ hu ekpɛlɛɛɛ ni amɛbaa maŋ lɛ mli dɔŋŋ, no hewɔ lɛ esa akɛ amɛku amɛsɛɛ kɛya Germany. Yɛ nyɔji babaoo kɛ tɔlɛ sɛɛ lɛ, yɛ naagbee lɛ aŋmɛ amɛ gbɛ ni amɛba maŋ lɛ mli.
Beni miye afii nyɔŋma lɛ, ni mitsɛ gbo. No sɛɛ afii enyɔ, yɛ 1933 mli lɛ, Hitler bɔi nɔyeli, ni anyɛ minɔ ni mikɛ mihe wo Nazi Obalaŋtai akuu lɛ mli. Beni Hitler yeɔ nɔ lɛ, no mli lɛ Germanbii ni afɔ amɛ yɛ maji krokomɛi anɔ lɛ naa naagbai komɛi, ni odaseyeli lɛ yɛ faŋŋ akɛ Germany miisaa ehe kɛha ta kroko. No hewɔ lɛ wɔkpɛ wɔyiŋ akɛ wɔbaashi kɛya Brazil, ni mɛi ni eshi kɛtee jɛmɛ momo lɛ wo wɔ hewalɛ. Wɔyashɛ Santos, yɛ Brazil, yɛ May 1936.
Yɛ be mli ni wɔtsu nii nyɔji fioo ko sɛɛ yɛ kɔfe ŋmɔ ko mli lɛ, wɔhe ŋmɔ bibioo ko yɛ shikpɔŋ ko ni baa nii jogbaŋŋ ni bɛŋkɛ Maracai lɛ mli yɛ São Paulo maŋ lɛ kpokpaa lɛ nɔ. Beni wɔmaa wɔshia lɛ, no mli lɛ wɔnyɛ wɔhi Luthernyo osɔfo ko shia. Ewo wɔ hewalɛ ni wɔya esɔlemɔ lɛ, shi beni lɛ diɛŋtsɛ, kɛ agbɛnɛ mɔ ni baye esɛɛ lɛ hu kɛ maŋkwamɔŋ saji bɔi amɛshiɛmɔ wiemɔi amli woo lɛ, wɔshi sɔlemɔ lɛ.
Klɛŋklɛŋ Be Mli ni Mikɛ Biblia Mli Anɔkwale lɛ Kpe
Aaafee nɛkɛ be nɛɛ mli ni minyɛminuu lɛ kɛ mi wie nɔ ni datrɛfonyo lɛ kɛɛ kɛwo mihe gbeyei akɛ no ji hela ni yeɔ mi lɛ he. No hewɔ lɛ mitee São Paulo koni mayatao jwɛŋmɔ kroko yɛ enɛ he. Beni miyɔɔ jɛmɛ lɛ, weku ni miyahi amɛŋɔɔ lɛ naanyo ko, Otto Erbett ba ebasara amɛ. Eji Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɔ ko, ni eje shishi akɛ eeye wɔ odase. Shi kɛlɛ, weku lɛ nyaaa nɔ ni ekɛɔ lɛ he, ni amɛ fɛɛ amɛte shi amɛshi tsu lɛ mli ekomekome, ni amɛshi mi kɛ gbɔ ni eba amɛ saramɔ lɛ pɛ.
Otto kɛ mi wie aaafee ŋmɛlɛtswai enyɔ sɔŋŋ yɛ saneyitsei ni ji hɛl la; susuma ni gbooo; anɔkwa Nyɔŋmɔ, Yehowa; e-Maŋtsɛyeli lɛ; kɛ hiɛnɔkamɔ kɛha naanɔ wala yɛ shikpɔŋ nɔ lɛ ahe. Mɛɛ wɔsɛɛ ni yɔɔ fɛo he mfoniri efee eha mi nɛkɛ! Kwɛ bɔ ni esoro enɛ kwraa yɛ nɔ ni minu yɛ Luther Sɔlemɔ lɛ mli lɛ he! Yɛ naagbee lɛ, Otto bi mi akɛ: “Ani oheɔ Kristendom amale tsɔɔmɔi lɛ oyeɔ aloo oheɔ Biblia lɛ moŋ oyeɔ?”
Miha hetoo akɛ: “Miheɔ Biblia lɛ miyeɔ.”
Ni ewo mi hewalɛ akɛ: “No lɛ kasemɔ!” Ni ekɛfata he akɛ: “Kɛji oosumɔ ni onu enɛ he saji babaoo lɛ, no lɛ baana mi.” Akɛni miisumɔ nɔ ni minu lɛ, titri lɛ yɛ naanɔ wala shihilɛ yɛ shikpɔŋ nɔ lɛ he hewɔ lɛ, enɔ jetsɛremɔ lɛ, mitee koni mayana lɛ. Wiemɔ ni ji enyɔ lɛ kɔne miyiŋ akɛ mina ‘anɔkwale ni haa adesai yeɔ amɛhe lɛ.’ (Yohane 8:32) Mikɛ wolo ni ji Health and Life lɛ shi jɛmɛ, ni afɔ mi nine hu ni mibakase Biblia lɛ yɛ German mli.
Nɔ ni Misumɔɔ fe Fɛɛ lɛ he Nitsumɔ
Yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli lɛ, mina tsofafeemɔ kpakpa ni minyɛ miku misɛɛ kɛba shia ekoŋŋ. Ni miŋɔ Otto Erbert mifata mihe ni wɔfa gbɛ kɛha shishɛramɔ. Awo na he miishɛɛ waa akɛ miikase Biblia lɛ, wolo ko ni be fɛɛ be lɛ eka wɔ okpɔlɔ lɛ nɔ shi akaneee lɛ. Beni Otto ku esɛɛ kɛba São Paulo lɛ, mikɛ miweku lɛ feɔ Biblia mli nikasemɔ daa gbɛkɛ, ni mibɔɔ mɔdɛŋ bɔ ni manyɛ. Mina miishɛɛ kɛteke nɔ, beni minyɛ, minyɛminuu Robert, kɛ minyɛmiyoo Olga fɛɛ kpɛlɛ anɔkwale lɛ shɛɛ sane lɛ nɔ lɛ. Tsutsu ko lɛ wɔshia lɛ ji he ni mɛi fɛɛ fɔɔ amɛhe naabuamɔ yɛ kɛha maŋ nifeemɔ, shi be mli ni wɔkɛ nyɔji enyɔ eshiɛ sɛɛ lɛ, ebashwɛ mɛi fioo ko pɛ ni baa jɛmɛ. Mɛi ni tsutsu ko lɛ amɛfɔɔ wɔshia lɛ baa lɛ ateŋ mɔ kome kɛɛ akɛ: “Kɛ nyɛtee nɔ nɛkɛ lɛ, nyɛbaagbe naa yɛ sɛkɛyelɔi atsamɔ he!”
Shi kɛlɛ, shwe ni mishweɔ akɛ masɔmɔ Yehowa lɛ tee nɔ eda. Minine shɛ woji babaoo anɔ, ni mikaneɔ nii aahu kɛyashiɔ nyɔɔŋ teŋ tɔɔ. Shi aŋmala woji lɛ fɛɛ yɛ German wiemɔ mli, ni miyoo akɛ dani manyɛ matsɔɔ mɛi krokomɛi lɛ, ja mikase Portuguese wiemɔ lɛ da. No hewɔ lɛ, mifa kɛtee São Paulo yɛ 1945 mli bɔni afee ni makase Portuguese wiemɔ lɛ. Mikɛ Otto Erbert yahi shi, ni sɛɛ mli lɛ ekɛ minyɛmiyoo Olga bote gbalashihilɛ mli.
Mibɔi kpeeiyaa yɛ Maŋtsɛyeli Asa kome pɛ ni yɔɔ São Paulo lɛ nɔ, kɛfata mɛi krokomɛi aaafee 50 he. Nakai asafo kome lɛ eda ni ebatsɔ asafoi fe 510 yɛ São Paulo maŋ wulu lɛ mli, ni shiɛlɔi ni fa fe 50,000 yɛ mli. Yɛ January 6, 1946 lɛ, abaptisi mi akɛ mihenɔjɔɔmɔ akɛ mafee Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii lɛ he okadi. Nakai afi lɛ nɔŋŋ mli lɛ, mitee “Jeŋmaji ni Nyaa” Teokrase kpee lɛ eko yɛ São Paulo, ni no ji mi-klɛŋklɛŋ kpee wulu ni mitee. Kwɛ bɔ ni eyɔɔ miishɛɛ akɛ aaana mɛi 1,700 ni eba jɛmɛ yɛ Hɔgbaa! Mikɛ Otto Estelmann kpe yɛ kpee nɛɛ shishi, ni ewo mi hewalɛ ni ekɛɛ: “Richard, obalanyo jio; oyɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ hu; no hewɔ lɛ okɛ ohe awo gbɛgbamɔ lɛ mli.”
Misusu be fɛɛ sɔɔmɔ lɛ he da, shi agbɛnɛ lɛ mikɛ hiɛdɔɔ susu he waa diɛŋtsɛ. Mɛi enyɔ krokomɛi kɛ mi hu kɛ be ko ma wɔhiɛ ni wɔbaaje shishi ni ji nyɔji ekpaa sɛɛ. Beni be lɛ shɛ lɛ, mibi amɛ akɛ: “Ani nyɛfee klalo akɛ nyɛbaaya?” No mli lɛ amɛteŋ mɔ ko mɔ ko efeko klalo. No hewɔ lɛ mikɛɛ amɛ akɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, mi lɛ mibaje shishi. Ni amɛbɔ mi kɔkɔ akɛ: “Obaana naagbai.” Shi mikɛ mihe kpɛtɛ miyiŋkpɛɛ lɛ he. Yɛ May 24, 1947 lɛ, minine shɛ minitsumɔ nɔ akɛ daa gbɛgbalɔ.
Sɔɔmɔ Shinaai Heei Anaa Egbele
Shikpɔŋkuku ni aha mi lɛ da waa, ni São Paulo maŋ lɛ mli shiai ni awɔɔ mli kɛ nitsumɔ hei lɛ fɛɛ fata he. Mikɛ woji wuji kɛ woji bibii ohai abɔ haa yɛ nyɔŋ fɛɛ nyɔŋ nɔ. Gbi ko leebi lɛ, mibote tsu agbo ko mli yɛ he ko ni hii babaoo miitsu nii yɛ. Mitee klɛŋklɛŋ mɔ lɛ ŋɔɔ ni mikɛ “The Truth Shall Make You Free” (Anɔkwale lɛ Baaha Nyɛye Nyɛhe) wolo lɛ eko ha lɛ.
Ebi akɛ, “Woji enyiɛ oyɔɔ yɛ obaagi lɛ mli?”
Miha hetoo akɛ: “Aaafee 20.” Ehe fɛɛ ni eha mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ ekome kome. Sɛɛ mli lɛ mibale akɛ Maŋ kpee He lɛ ni!
Shi kɛlɛ, nɔ ni mina he miishɛɛ waa fe fɛɛ ji shia Biblia mli nikasemɔi ni mifeɔ lɛ. Shidaa aha Yehowa, akɛ beni shɛɔ afi ejwɛ lɛ, no mli lɛ abaptisi mɛi ni mikɛkase nii lɛ ateŋ mɛi 38. Amɛteŋ mɛi pii kɛ amɛhe wo be fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli. Amɛteŋ mɔ ko ji Afonso Grigalhunas, ni kɛ nɔ ni fe afii nyɔŋma sɔŋŋ sɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi awalɔ, aahu kɛyashi egbele mli yɛ 1988 mli—kɛ enane kome ni efo ni aha lɛ tso nane lɛ. Agbɛnɛ Ciuffa weku lɛ hu yɛ. Amɛbinuu, Francisco kɛ afii pii sɔmɔ akɛ nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ, ni enyɛmiyoo Angela kã he eji gbɛgbalɔ lolo.
Afi 1951 mli lɛ, afɔ mi nine akɛ mibasɔmɔ akɛ nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ. Rio Grande do Sul kɛ Santa Catarina kpokpaai lɛ anɔ maji babaoo fata shikpɔŋkuku ni aha mi lɛ he. Mɛi akpei abɔ ni ji Europa shikwɛ̃ɛ bii yɛ jɛmɛ yɛ Brazil wuoyigbɛ. Mɛi ni miyasara amɛ lɛ amli mɛi babaoo ji mɛi aŋkroaŋkroi aloo kui ni etse amɛhe banee, ejaakɛ no mli lɛ asafoi fioo ko pɛ ayɔɔ. Faai babaoo yɛ, shi nu hiɛ agbai fioo ko pɛ afee ashwie amɛnɔ, ni tsɔɔ akɛ esa akɛ mikɛ baagi ni mitadei yɔɔ mli lɛ baafɔ misɛɛ ni mahiɛ mi-type lɛ kɛ shiɛmɔ baagi lɛ yɛ midɛŋ ni mikɛfo faai bibii lɛ. Agbalako gbɛi lɛ hu jogbaŋŋ ni amɛnɔ eyi obɔ kɛ mulu kɛ ŋmɔtɔ. Miwoɔ batakari bibioo, bɔni afee ni ebu mitadei lɛ ahe kɛjɛ mulu lɛ hewɔ. Enɛ ha mɛi komɛi bɔi susumɔ akɛ osɔfo hee ko ji mi, ni no hewɔ lɛ amɛbɔ mɔdɛŋ ni amɛshɔ minine he.
Maŋtsɛyeli lɛ he Nibii lɛ Ahe Famɔ
Yɛ be mli ni mibɔɔ mɔdɛŋ misusuɔ naagbai lɛ ahe lɛ, minyiɛɔ shishitoo mla nɛɛ sɛɛ: Kɛji mɛi krokomɛi nyɛɔ amɛhiɔ maji ni kɛ maŋtiasei lɛ jɛkɛ lɛ amli, ni amɛnyiɛɔ nane gbɛi nɛɛ anɔ ni amɛfoɔ faai hu lɛ, mɛni hewɔ ni mi lɛ minyɛŋ nakai mafee, titri lɛ akɛni mihiɛ sane ko ni he hiaa waa ni mikɛyaaha amɛ lɛ?
Yɛ bei babaoo mli lɛ, naagbai ni esoro amɛ kwraa teɔ shi yɛ maji bibii lɛ amli. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, gbiko lɛ wɔto gbɛjianɔ akɛ wɔbaafee kpee yɛ maŋ lɛŋ skul tsu ko ni tsa shikpɔŋ ko ni ka shi lɛ nɔ lɛ mli. Daanumɔ he bibioo ko kɛ Katolek sɔlemɔ tsu ko yɛ skul lɛ shikpɔŋ lɛ afa gbɛ nɔŋŋ. Beni skul tsɔɔlɔ lɛ baaa ni ebagbele skul lɛ eha wɔ lɛ, mikpɛ miyiŋ akɛ maha maŋshiɛmɔ lɛ yɛ shikpɔŋ ni ka jɛmɛ lɛ nɔ. Beni wiemɔ lɛ je shishi etsɛɛɛ lɛ, mɛi ekpaa jɛ daanumɔ he lɛ amɛba ni amɛbɔi bolɔmɔ kɛ amɛniji fɔɔ. Sɛɛ mli lɛ, wɔna wɔle akɛ osɔfo lɛ ji mɔ ni ha amɛ shika koni amɛbafee nakai.
Kɛkɛ ni mibɔi wiemɔ waa, ni mikɛ amɛ wie tɛɛ. Ni amɛkpa, ni amɛteŋ mɔ kome kɛɛ: “Eewie Nyɔŋmɔ he. Te feɔ tɛŋŋ ni osɔfo lɛ kɛɔ akɛ Abonsam mli ejɛ lɛ?” Beni osɔfo lɛ na akɛ hii lɛ fiteŋ kpee lɛ, eho ebote etsɔne bibioo ni ehiɛ lɛ mli ni ebɔi he ni afeɔ kpee lɛ yɛ lɛ bɔlemɔ, kɛ bolɔmɔ akɛ: “Esaaa ni mɔ ko kwraa ni ji Katoleknyo ko yaa nɛkɛ kpee nɛɛ shishi!” Mɔ ko mɔ ko tsiii ehe, ni agbe kpee lɛ naa kɛ miishɛɛ.
Miyasara polisifonyo onukpa ko yɛ Mirante do Paranapanema, yɛ São Paulo, koni matsɔɔ lɛ bɔ ni wɔnitsumɔ lɛ ji lɛ mli babaoo koni agbɛnɛ hu mabi lɛ gbɛ ni akɛ asa ko ama wɔ kɛha maŋshiɛmɔ. Eto gbɛjianɔ eha wɔ koni wɔya kuu ko asa mli. Wɔkɛɛ lɛ hu akɛ wɔbaafee dɛhiɛmɔ woji hu ni wɔkɛbaatswa wiemɔ lɛ he adafi. Ni ebi akɛ: “Maŋ lɛŋ nɛgbɛ nyɛbaaja woji nɛɛ yɛ?” Beni wɔtsɔɔ lɛ he ni ji lɛ sɛɛ lɛ, ebi wɔ ni wɔha lɛ eko ni lɛ hu eyaja yɛ maŋ lɛŋ he kroko. Yɛ Hɔgbaa lɛ, eba ni ebabo maŋshiɛmɔ lɛ toi, ni ekɛ polisifoi enyɔ fata ehe kɛba, “bɔni afee ni amɛbakwɛ ni mɔ ko akafee basabasa,” taakɛ ekɛɛ lɛ.
Kɛkɛ ni ebi akɛ: “Ani obaasumɔ ni mi diɛŋtsɛ mibafɔ nine matsɛ bo kɛha wiemɔ lɛ?”
Ni miha hetoo akɛ: “Miyɛ he miishɛɛ, shi ha matsɔɔ bo bɔ ni wɔfeɔ wɔfɔɔ wɔwielɔi lɛ anine.” Beni efɔ nine etsɛ mi sɛɛ lɛ, eta kpoku lɛ nɔ ni ebo wiemɔ lɛ toi. Ni esa akɛ ohe oye, akɛ toibolɔi lɛ fɛɛ tara shi dioo. Wɔnaaa naagba ko kwraa yɛ jɛmɛ, ejaakɛ polisifoi enyɔ damɔ shinaa lɛ naa ni onukpa lɛ hu ta kpoku lɛ nɔ!
Yɛ March 1956 mli lɛ, ahala mi akɛ kpokpaa wulu nɔkwɛlɔ ni misɔmɔ yɛ kpeei fɛɛ ni afee yɛ Brazil lɛ ashishi. Mifa gbɛ shitooi babaoo. Yɛ ekome ko mli lɛ, ehe gbii etɛ ni mikɛfa gbɛ kɛjɛ kpee kome shishi kɛtee ekroko shishi. Bei komɛi lɛ, tsɔnei wuji ji nɔ ni anaa akɛfaa gbɛ yɛ maŋ lɛ kooyigbɛ maji lɛ amli. Atsiko he, no hewɔ lɛ kɔɔyɔɔ baa mli waa diɛŋtsɛ, ni enɛ hi jogbaŋŋ diɛŋtsɛ, ejaakɛ nibii ni tsɔnei lɛ holeɔ lɛ ekomɛi ji wuɔi kɛ kplotoi!
Gilead Wo Mifaishitswaa lɛ Mli Hewalɛ
Mɛɛ miishɛɛ eji nɛkɛ, akɛ maya Watchtower Bible School ni ji Gilead lɛ yɛ 1958 mli! Wɔ-klass lɛ gbe nikasemɔ lɛ naa yɛ be mli ni afeɔ Yankee Stadium kɛ Polo Grounds kpee lɛ yɛ hulutsoo be mli, yɛ he ni mɛi 253,922 jɛ maji sɔrɔtoi 123 nɔ amɛba ni amɛbabo maŋshiɛmɔ lɛ toi lɛ. Eyɛ feɔ waa diɛŋtsɛ! No sɛɛ lɛ miku misɛɛ kɛtee Brazil, ni mitswa mifai shi fe bei fɛɛ akɛ maya nɔ matswa Yehowa Maŋtsɛyeli lɛ he adafi.
Afi 1962 mli lɛ, mikɛ Ruth Honemann, ni no mli lɛ ekɛ nɔ ni fe afii ekpaa esɔmɔ akɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔ yɛ Brazil lɛ bote gbalashihilɛ mli. Kɛjɛ be mli ni wɔbote gbalashihilɛ mli kɛbaa nɛɛ, mitee nɔ mina sɔɔmɔ hegbɛi krokomɛi amli miishɛɛ, ni mikwɛ nikasemɔi anɔ yɛ Maŋtsɛyeli Sɔɔmɔ Skul lɛ kɛ Gbɛgbamɔ Sɔɔmɔ Skul lɛ mli, ni agbɛnɛ mina hegbɛ hu akɛ manyiɛ hiɛ ni akɛto wɔmaŋ lɛ kpokpai wuji anɔ kpeei kɛ majimaji ateŋ kpeei hu ahe gbɛjianɔ kɛ São Paulo klɛŋklɛŋ kpee Asa lɛ maa lɛ hu.
Amrɔ nɛɛ, wɔmiina wɔ teokrase shihilɛ mli nitsumɔ lɛ mli hegbɛ ni da fe fɛɛ lɛ mli ŋɔɔmɔ akɛ Brazil Betel weku lɛ mlibii. Kɛ mikwɛ misɛɛ yɛ nɔ ni fe afi 40 ni mikɛtsu be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ, emli afi 35 akɛ nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ lɛ, manyɛ makɛɛ akɛ amɛyi obɔ kɛ miishɛɛ kɛ nitsumɔi ni nyɔmɔwoo yɔɔ mli hu. (Abɛi 10:22) Mikase nibii pii kɛtsɔ Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ nɔ, ni nɔ ni fata enɛɛmɛi ahe ji bɔ ni mafee matsɔɔ mlihilɛ, bɔ ni mafee matsɔ naanyo, shi jeee mɔ ni yeɔ mɛi anɔ onukpa, kɛ gbɛ nɔ ni matsɔ ni mifeŋ mɔ ni bɛ deka ni ekɛaatsu mɛi krokomɛi anaagbai ahe nii. Yɛ naagbee lɛ, masumɔ ni makɛɛ mɛi ni darako lɛ titri, nɔ ni Nyɛminuu Estelmann kɛɛ mi afii babaoo ni eho nɛ lɛ nɔŋŋ akɛ: “Obalanyo jio; oyɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ hu; no hewɔ lɛ okɛ ohe awo gbɛgbamɔ lɛ mli!”
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 29]
Wɔ amrɔ nɛɛ shia, yɛ Brazil Betel