Ani Nikeenii ni ji Lilɛii Sɔrɔtoi Lɛ Ji Anɔkwa Kristojamɔ Fa?
BENI Bill kɛ mɛi krokomɛi ekpaa lɛ ebua amɛhe naa yɛ shiɛlɔ lɛ hiɛ yɛ sɔlemɔtsu lɛ mli afɔleshaa latɛ lɛ masɛi sɛɛ lɛ, ewie akɛ: “Beni esɔleɔ yɛ wiemɔi sɔrɔtoi amli ni miboɔ lɛ toi lɛ, minu he tamɔ ákɛ sarawa hewalɛ ko eyi kɔɔyɔɔ lɛŋ obɔ.” Ani niiashikpamɔi nɛɛ tamɔ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nifeemɔ lɛ? Ani nomɛi haa ayɔseɔ Biblia lɛ mli jamɔ lɛ? Wɔbaanyɛ wɔna hetooi ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli yɛ Ŋmalɛi lɛ amlipɛimɔ jogbaŋŋ mli.
Nɔ ni aŋma yɛ Biblia lɛ mli lɛ jieɔ lɛ kpo akɛ, kɛ akɛ mumɔ lɛ naakpɛɛ nikeenii lɛ eko miiha lɛ, kɛ hoo lɛ bɔfoi nyɔŋma kɛ enyɔ lɛ ateŋ mɔ kome loo bɔfo Paulo yɛ jɛmɛ. Wiemɔi sɔrɔtoi awiemɔi etɛ ni aŋma lɛ mli klɛŋklɛŋ nɔ lɛ ba yɛ Yesu kaselɔi 120 ni amɛbua amɛhe naa yɛ Yerusalem yɛ Pentekoste afi 33 Ŋ.B. lɛ ateŋ. (Bɔfoi lɛ Asaji 2:1-4) Afii etɛ kɛ fa sɛɛ lɛ, beni Italia kuu ko ni ji foolɔi boɔ Petro shiɛmɔ lɛ toi lɛ, amɛnine shɛ mumɔ lɛ nɔ ni amɛbɔi “maŋsɛɛ wiemɔi sɔrɔtoi [awiemɔ] ni amɛmiijie Nyɔŋmɔ yi.” (Bɔfoi lɛ Asaji 10:44-48) Ni Pentekoste sɛɛ afii 19, aaafee 52 Ŋ.B. lɛ, Paulo wie etsɔɔ kuu ko yɛ Efeso ni ekɛ eniji shwie kaselɔi 12 ko nɔ. Amɛ hu “amɛwie wiemɔi sɔrɔtoi ni amɛgba.”—Bɔfoi lɛ Asaji 19:6.
Mɛni Hewɔ akɛ Nikeenii ni Ji Wiemɔi Sɔrɔtoi lɛ Ha?
Beni eshwɛ fioo ni eeekwɔ kɛaaya ŋwɛi lɛ, Yesu kɛɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ akɛ: “Kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ na ba nyɛnɔ lɛ, nyɛaana hewalɛ, ni nyɛaatsɔmɔ midasefoi yɛ Yerusalem . . . kɛyashi shikpɔŋ lɛ naagbee hei lɛ.” (Bɔfoi lɛ Asaji 1:8) Kadimɔ akɛ ekɛ enɛ tsɔɔ bɔ ni abaatsu nɛkɛ odaseyeli nitsumɔ kpeteŋkpele nɛɛ aha—kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ yelikɛbuamɔ.
No mli lɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ sharamɔ loo wiemɔ ni atsɔɔ tsɔnei ahe nilee nɔ akɛ shɛɛ saji yaa shikpɔŋ lɛ nɔ he fɛɛ he yɛ wiemɔi sɔrɔtoi amli lɛ bɛ. Esa akɛ agbɛ sanekpakpa lɛ ashwa titri lɛ kɛtsɔ naabu kɛ wiemɔ nɔ, ni naakpɛɛ nikeenii ni ji maŋsɛɛ wiemɔi sɔrɔtoi awiemɔ lɛ he baaba sɛɛnamɔ yɛ enɛ mli. Nɛkɛ ji bɔ ni sane lɛ yɔɔ beni klɛŋklɛŋ afi oha lɛ mli Kristofoi lɛ shiɛɔ tsɔɔ Yudafoi kɛ mɛi ni amɛtsɔmɔ Yudafoi ni yɔɔ Yerusalem yɛ Pentekoste afi 33 Ŋ.B. lɛ. Partiabii, Mediabii, Elambii, Kretabii, Arabiabii, mɛi ni yɔɔ Mesopotamia, Yudea, Kapadokia, Ponto, Asia niiaŋ kɛ agbɛnɛ gbɔi ni jɛ Roma, nu ni aashiɛ “Nyɔŋmɔ nii wuji lɛ” yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛmaŋ wiemɔi amli, ni amɛnu nɔ ni awieɔ lɛ shishi. Oya nɔŋŋ ni akpei etɛ batsɔmɔ heyelilɔi.—Bɔfoi lɛ Asaji 2:5-11, 41.
Anɔkwa sane ko ni akuɔ hiɛ ashwieɔ nɔ yɛ bei pii amli ji akɛ, wiemɔi sɔrɔtoi awiemɔ lɛ ji mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nifeemɔi nɛɛhu ni bɔfo Paulo wie he yɛ ewolo ni eŋma eyaha Korinto Kristofoi lɛ mli lɛ ateŋ ekome. Eyɛ mli akɛ Paulo buɔ lilɛii sɔrɔtoi awiemɔ lɛ akɛ nikeenii ni baa shi moŋ, shi ehe yɛ sɛɛnamɔ kɛha mra be mli asafo lɛ yɛ Nyɔŋmɔ ŋwɛi Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ gbɛɛ kɛ shwamɔ mli. Eji “nikeenii” ni ye bua ni eha Kristofoi asafo ni aje shishi bibioo lɛ ayi fa ni atswa amɛ ama shi hu lɛ ateŋ ekome.—1 Korintobii 12:7-11; 14:24-26.
Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nifeemɔi sɔrɔtoi yɛ klɛŋklɛŋ afi oha lɛ mli, ni wiemɔi sɔrɔtoi awiemɔ fata he lɛ hu ji odaseyeli ni anaa faŋŋ akɛ Nyɔŋmɔ kɛ Israel asafo ni eye afii 1,500 lɛ tsuuu nii dɔŋŋ akɛ ewebii krɛdɛɛ. Sanebimɔ ko bɛ enɔkpɛlɛmɔ ni yɔɔ Kristofoi asafo hee, ni e-Bi koome lɛ to shishi lɛ nɔ lɛ he.—Okɛto Hebribii 2:2-4 he.
Nɛkɛ mumɔ lɛ he nibii ni jeɔ kpo nɛɛ ji nibii titrii ni akɛto Kristofoi asafo hee lɛ shishi ni ye ebua lɛ koni eda ni etsɔ onukpa lɛ. Paulo tsɔɔ mli akɛ kɛ amɛtsu amɛyiŋtoo he nii amɛgbe naa lɛ, nɛkɛ naakpɛɛ nikeenii nɛɛ asɛɛ baafo: “Shi kɛji gbalɛi ni lɛ, amɛsɛɛ baafo; kɛji wiemɔi ni lɛ, abaafɔ̃ɔ.”—1 Korintobii 13:8.
Hɛɛ Biblia lɛ efee lɛ faŋŋ akɛ nikeenii ni ji wiemɔi sɔrɔtoi lɛ sɛɛ baafo. Shi mɛɛ be? Bɔfoi lɛ Asaji 8:18 jieɔ lɛ kpo akɛ nine shɛ mumɔ lɛ nikeenii lɛ anɔ kɛtsɔ “bɔfoi lɛ aniji kɛ mɛi anɔŋmɛlɛmɔ lɛ” nɔ. Belɛ eka shi faŋŋ akɛ, beni naagbee bɔfo lɛ aaagbo pɛ lɛ, nɛkɛ mumɔ lɛ nikeenii ni akɛhaa nɛɛ sɛɛ baafo—ni wiemɔi loo lilɛii sɔrɔtoi awiemɔ lɛ fata he. No hewɔ lɛ, beni mɛi ni na nikeenii nɛɛ kɛjɛ bɔfoi lɛ adɛŋ lɛ hu aaagboi lɛ, naakpɛɛ nikeenii lɛ hu sɛɛ baafo. No mli lɛ Kristofoi asafo lɛ ena be ni ekɛaafee nɔ ni ato ama shi shiŋŋ ni egbɛ eshwa kɛtee shikpɔji pii anɔ.
“Wiemɔi ni Aleee” kɛ Amɛ Shishitsɔɔmɔ
Mɛi komɛi ebu wiemɔi sɔrɔtoi awiemɔ ni jeɔ kpo ekoŋŋ nɛɛ akɛ “gbɔmɛi ni bɛ shiŋŋ lɛ anifeemɔ koni amɛkɛgbala jwɛŋmɔ kɛba amɛnɔ, yɛ be mli ni mɛi krokomɛi buɔ enɛ akɛ etamɔ naakpɛɛ nii ni ji wiemɔi sɔrɔtoi awiemɔ ni ba yɛ Bɔfoi lɛ abeaŋ lɛ.” Yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ sɔlemɔi lɛ ahenaabuamɔi ni “wiemɔi ni aleee” nɛɛ baa yɛ jɛmɛ lɛ, efɔɔ baa tamɔ mumɔ-nɔwomɔ ni fɛɔ kɛ gbɛɛmɔi ni shishinumɔ bɛ mli. No hewɔ lɛ mɔ ko jaje akɛ: “Mikɛ minikeenii ni ji wiemɔi sɔrɔtoi awiemɔ lɛ tsuɔ nii yɛ teemɔŋ titri kɛhaa mi diɛŋtsɛ misaji anɔjwɛŋmɔ. . . . Mihiɛ gboɔ fioo yɛ mɛi krokomɛi ahiɛ.” Mɔ kroko hu bɔ amaniɛ akɛ: “Minuɔ mi diɛŋtsɛ miwiemɔi lɛ, shi minuuu shishi, shi miyaa nɔ minuɔ he akɛ aatsirɛ mililɛi koni ewie.”
Mɛɛ saji ni sɛɛnamɔ diɛŋtsɛ yɔɔ he nɛkɛ wiemɔi ni aleee nɛɛ kɛbaa, ni mɛni ji eshishitsɔɔmɔ? Mɛi ni kɛɔ akɛ amɛnyɛɔ amɛtsɔɔ nɛkɛ wiemɔi nɛɛ ashishi lɛ kɛ shishitsɔɔmɔi ni yɔɔ sɔrɔtoi sɔrɔtoi eha nɛkɛ wiemɔi ni shishinumɔ bɛ mli nɛɛ nɔŋŋ. Mɛni hewɔ amɛ shishitsɔɔmɔi lɛ yɔɔ sɔrɔtoi lɛ? Amɛbaa sɔrɔto-feemɔ nɛɛ hetoo-hamɔ lɛ shi akɛ “Nyɔŋmɔ kɛ wiemɔ lɛ shishitsɔɔmɔ haa mɔ kome ni ekɛ shishitsɔɔmɔ kroko hu haa mɔ kroko.” Mɔ ko kpɛlɛ nɔ akɛ: “Miyoo bei abɔ ni shishitsɔɔmɔ lɛ jeee anɔkwale.” D. A. Hayes wie be ko ni nuu ko kɛɛ etsɔɔɔ wiemɔ ni yoo ko wie yɛ wiemɔ ni aleee mli lɛ shishi ejaakɛ eji “wiemɔ sha loo yakayaka wiemɔi ni ehiii kwraa lɛ ateŋ nɔ ni ehiii fe fɛɛ” he, yɛ ewolo The Gift of Tongues lɛ mli. Mɛɛ sɔrɔto kwraa enɛ ji yɛ wiemɔi sɔrɔtoi awiemɔ ni yɔɔ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli ni akɛtswaa asafo lɛ amaa shi lɛ he nɛkɛ!—1 Korintobii 14:4-6, 12, 18.
Mɛi komɛi kɛɔ ŋmɛnɛ akɛ amɛnu naakpɛɛ shishitsɔɔmɔi, ni akɛ amɛheɔ amɛyeɔ yɛ anɔkwayeli fɛɛ mli akɛ Nyɔŋmɔ kɛ nikeenii nɛɛ tsuɔ nii kɛ “eesumɔ ni ekɛ shɛɛ saji komɛi aha gbɔmɛi lɛ tɛɛ.” Shi mɛɛ shɛɛ saji ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ ni Yesu Kristo kɛ bɔfoi lɛ kɛhaaa he hiaa wɔ ŋmɛnɛ? Paulo, ni lɛ diɛŋtsɛ lɛ eyɔɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ nikeenii lɛ eko lɛ kɛɛ akɛ: “Ŋmalɛ fɛɛ ŋmalɛ ni jɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛŋ lɛ, ehi ha nitsɔɔmɔ kɛ hiɛkamɔ kɛ mɔ saamɔ kɛ tsɔsemɔ ni yɔɔ jalɛ mli lɛ, koni Nyɔŋmɔ gbɔmɔ lɛ aye emuu, ni asaa lɛ pɛpɛɛpɛ aha nitsumɔ kpakpa fɛɛ nitsumɔ kpakpa.”—2 Timoteo 3:16, 17.
Anɔkwale lɛ ji, Kristofoi asafo lɛ bɛ egbekɛbiiashi dɔŋŋ, ni no hewɔ lɛ ŋwɛi kpojiemɔi loo mumɔ lɛ naakpɛɛ nikeenii lɛ ahe ehiaaa koni ema enitsumɔ nɔ mi. Biblia lɛ bɔ kɔkɔ akɛ: “Kɛji wɔ po, aloo bɔfo ni jɛ ŋwɛi tete, bajaje sanekpakpa kroko tsɔɔ nyɛ, yɛ nɔ ni wɔjaje wɔtsɔɔ nyɛ nɛɛ sɛɛ [“ni kɛ enɛ kpaaa gbee,” The New English Bible] lɛ, ha eye musu.”—Galatabii 1:8.
Naakpɛɛ wiemɔi sɔrɔtoi awiemɔ he ehiaaa dɔŋŋ, ni Biblia mli nɔdaamɔ nɔ ko bɛ ni aaatsɔ nɔ ahe aye akɛ eji anɔkwa Kristojamɔ fa ŋmɛnɛ. Amrɔ nɛɛ ni Biblia lɛ eye emuu ni eyɔɔ he fɛɛ he lɛ, wɔyɛ nɔ ni he hiaa wɔ lɛ yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli. Ekɛ Yehowa kɛ e-Bi lɛ ahe anɔkwa nilee ni kɛ mɔ yaa naanɔ wala mli baa.—Yohane 17:3; Kpojiemɔ 22:18, 19.
Yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli po lɛ, bɔfo Paulo na akɛ ehe miihia ni eŋma wolo eyaha asafo ni yɔɔ Korinto lɛ koni ekɛjaje amɛjwɛŋmɔ yɛ nɔ hewɔ ni akɛ nikeenii ni ji wiemɔi sɔrɔtoi lɛ ha mra be mli Kristofoi lɛ he. Etamɔ nɔ ni mɛi komɛi ena wiemɔi sɔrɔtoi awiemɔ lɛ he miishɛɛ waa, ni amɛmiifee amɛnii tamɔ gbekɛbii bibii, mɛi ni darako yɛ mumɔŋ. Akɛ he miifɔ “lilɛii sɔrɔtoi” lɛ anɔ tsɔ. (1 Korintobii 14:1-39) Paulo ma nɔ mi akɛ jeee Kristofoi fɛɛ ni yɔɔ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ wie yɛ lilɛii sɔrɔtoi amli. Ehe ehiaaa kɛha amɛyiwalaheremɔ. Nakai beaŋ beni eyɔɔ po lɛ, nikeenii ni ji naakpɛɛ gbalɛ baa dani lilɛii sɔrɔtoi lɛ baa. Lilɛii sɔrɔtoi awiemɔ jeee, ni eka he ejeee taomɔ nii kɛha Kristofoi dani amɛna naanɔ wala.—1 Korintobii 12:29, 30; 14:4, 5.
Hewalɛ ni Hɔ Wiemɔi ni Aleee lɛ Sɛɛ Ŋmɛnɛ
Mɛi komɛi heɔ yeɔ akɛ jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi ni kanyaa amɛ asafo lɛ mlibii koni amɛna nyɛmɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ ji mɛi ni hɔ hewalɛ ni tsirɛɔ wiemɔi sɔrɔtoi awielɔi lɛ asɛɛ ŋmɛnɛ. Yɛ saji lɛ ekomɛi amli lɛ, henumɔ kɛ pɛpɛɛpɛ ni aŋmɛɛɛ yɛ shihilɛ mli kɛ enɛ baa. Cyril G. Williams kɛɔ yɛ ewolo Tongues of the Spirit lɛ mli akɛ, “ébatsɔ agbojee he okadi yɛ kuu lɛ mli, yɛ shihilɛi pii amli,” ni ehaa gbɔmɔ lɛ “naa shidaamɔ kɛ hegbɛ yɛ kuu lɛ hiɛ kɛ agbɛnɛ yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛhiŋmɛiiaŋ.” No hewɔ lɛ, jwɛŋmɔ ni kanyaa mɔ lɛ baanyɛ afee shwe ni ashweɔ akɛ aaatsɔ wiemɔi ni aleee kuu ni nɔ kwɔ lɛ mlinyo.
Tsutsu Loyola Universiti onukpa Donald P. Merrifield wie akɛ “lilɛii sɔrɔtoi awiemɔ lɛ baanyɛ afee henumɔŋ naagba ni haa abolɔɔ waa lɛ mli niiashikpamɔ, aloo, taakɛ mɛi komɛi tsɔɔ lɛ, nɔ ni nɔ fɔŋ ko kɛbaa.” Osɔfo Todd H. Fast kɛɛ: “Naataomɔ yɛ nɛkɛ lilɛii sɔrɔtoi nɛɛ awiemɔ he. Abonsam yɛ gbɛi sɔrɔtoi ni etsɔɔ nɔ enaa wɔ nɔ hewalɛ.” Biblia lɛ diɛŋtsɛ bɔɔ kɔkɔ akɛ Satan kɛ edaimonioi lɛ nyɛɔ amɛnaa gbɔmɛi anɔ hewalɛ ni amɛkudɔɔ amɛwiemɔ. (Bɔfoi lɛ Asaji 16:17, 18) Yesu te shi ewo daimonio mumɔ ko ni tsirɛ nuu ko koni ebolɔ ni egbee shi lɛ. (Luka 4:33-35) Paulo bɔ kɔkɔ akɛ ‘Satan baatsake ehe efee ehe la bɔfo.’ (2 Korintobii 11:14) Mɛi ni ŋmɛnɛ amɛtaoɔ nikeenii ni ji lilɛii sɔrɔtoi awiemɔ ni Nyɔŋmɔ kɛhaaa ewebii dɔŋŋ lɛ kɛ amɛhe miiha diɛŋtsɛ koni Satan, ni abɔɔ kɔkɔ yɛ ehe akɛ ekɛ “amale hewalɛ kɛ okadii kɛ naakpɛɛ nii fɛɛ” baatsu nii lɛ alaka amɛ.—2 Tesalonikabii 2:9, 10.
Lilɛii Sɔrɔtoi Awiemɔ—Kɛ Anɔkwa Kristojamɔ
Klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli Kristofoi ni nine shɛ nikeenii ni ji wiemɔi sɔrɔtoi awiemɔ lɛ nɔ lɛ kɛtsu nii koni amɛkɛtsɔɔ Nyɔŋmɔ nii wuji lɛ amli. Ama bɔ ni ehe hiaa ni atsɔɔ shɛɛ saji ni atsɔɔ lilɛii anɔ akɛhaa lɛ shishi jogbaŋŋ bɔ ni ja koni mɔ fɛɛ mɔ anu shishi koni etswa mɛi pii ema shi lɛ nɔ mi. (1 Korintobii 14:26-33) Paulo wo ŋaa akɛ: “Kɛji nyɛ hu yɛ lilɛi gbɛfaŋ lɛ, nyɛwieee wiemɔ ni shishi yɔɔ faŋŋ lɛ, te aaafee tɛŋŋ ale nɔ ni akɛɔ lɛ? Ejaakɛ nyɛtamɔ mɛi ni wieɔ tsɔɔ kɔɔyɔɔ.”—1 Korintobii 14:9.
Yɛ be mli ni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ kɛ nikeenii ni ji lilɛii sɔrɔtoi awiemɔ lɛ ha mra be mli Kristofoi lɛ, ehaaa amɛwie wiemɔi ni anuuu shishi loo wiemɔi ni aakpɔtɔ nɔ ko kɛkɛ ni anyɛɛɛ atsɔɔ shishi. Yɛ Paulo ŋaawoo lɛ kɛ gbeekpamɔ naa lɛ, mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ kɛ wiemɔ ha, ni nɔ ni jɛ mli ba ji sanekpakpa lɛ ni akɛ oyaiyeli “shiɛ[ɔ] atsɔɔ bɔɔ nii fɛɛ ni yɔɔ ŋwɛi shishi lɛ.”—Kolosebii 1:23.
Yesu Kristo fa yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee gbii lɛ ahe akɛ: “Ni ja ashiɛ [Maŋtsɛyeli ni ato ama shi lɛ he] sanekpakpa lɛ atsɔɔ jeŋmaji fɛɛ da.” (Marko 13:10) Taakɛ eji yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ, esa akɛ bɔɔ nii fɛɛ anu Maŋtsɛyeli lɛ he shɛɛ sane lɛ. Abaanyɛ afee nakai ejaakɛ atsɔɔ Biblia muu lɛ fɛɛ shishi loo efa ko shishi kɛtee wiemɔi fe 2,000 mli. Mumɔ ni kanya mra be mli Kristofoi lɛ koni amɛkɛ ekãa kɛ tsuisalɛ ashiɛ lɛ nɔŋŋ ji nɔ ni fiɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Yehowa Odasefoi ashiɛmɔ nitsumɔ kpeteŋkpele ni yɔɔ naakpɛɛ lɛ sɛɛ. Akɛni amɛkɛ naabu wiemɔ kɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ woji akalamɔ tsɔnei ahe nilee tsuɔ nii koni amɛtsɔ woji ni akala nɔ amɛha Ŋmalɛ mli anɔkwale lɛ aje kpo hewɔ lɛ, amɛwieɔ “wiemɔ krɔŋŋ” lɛ. Nɛkɛ shɛɛ saji nɛɛ shɛɔ maji kɛ ŋshɔkpɔi fe 200 anɔ. Yehowa Odasefoi damɔɔ shi akɛ gbɔmɛi pɛ ni Nyɔŋmɔ mumɔ tsirɛɔ amɛ koni amɛha mɛi fɛɛ ale Nyɔŋmɔ nibii wuji lɛ.—Zefania 3:9; 2 Timoteo 1:13.
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 7]
Shia fɛɛ shia odaseyeli yɛ Japan
Ŋshɔ hiɛ lɛji amli odaseyeli yɛ Colombia
Shishigbɛ: Biblia kasemɔ yɛ Guatemala
Shishigbɛ kwraa: Maji bibii amli shiɛmɔ yɛ Netherlands