Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w92 11/1 bf. 15-21
  • Wolo Kasemɔ Ni Yiŋtoo Yɔɔ He

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Wolo Kasemɔ Ni Yiŋtoo Yɔɔ He
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1992
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Hesaai ni He Hiaa Koni Afee Sɔɔlɔi ni Nitsumɔ Mɔɔ Shi
  • Sɛɛnamɔi ni Jɛɔ Skulyaa Kpakpa Mli Baa
  • Wolo Kasemɔ ni Sa
  • Jwɛŋmɔ ni Ŋmɛɔ Pɛpɛɛpɛ ni Akɛaasusu Wolo Kasemɔ He
  • Ehe Akɔntaabuu
  • Gbɔmɛi ni Amɛkase Nii ni Amɛfee Ekome
  • Wolo Kasemɔ—Okɛtsu Nii ni Okɛjie Yehowa Yi
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
  • Ani Esa akɛ Mibi Aya Skul?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2003
  • Fɔlɔi—mɛɛ Wɔsɛɛ Be Nyɛsumɔɔ Ni Nyɛbii Lɛ Aná?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2005
  • Gbekɛbii ni Kaiɔ Amɛ Bɔlɔ Lɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1992
w92 11/1 bf. 15-21

Wolo Kasemɔ Ni Yiŋtoo Yɔɔ He

“Tsɔɔmɔ jalɔ nii, ni enilee aaafa.”​—ABƐI 9:⁠9.

1. Mɛni Yehowa kpaa gbɛ yɛ etsuji ahe yɛ nilee gbɛfaŋ?

YEHOWA lɛ, “Mawu nilelɔ ni.” (1 Samuel 2:⁠3) Etsɔɔ etsuji anii. Mose gba efɔ shi akɛ gbɔmɛi ni hi shi yɛ Israel beaŋ lɛ baawie amɛhe akɛ: “Lɛlɛŋ, maŋ ni le nii ni amɛle ŋaa ji nɛkɛ maŋ kpeteŋkpele nɛɛ.” (5 Mose 4:⁠6) Nakai nɔŋŋ esa akɛ anɔkwa Kristofoi hu ale nii. Esa akɛ amɛfee nikaselɔi ni le Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ jogbaŋŋ diɛŋtsɛ. Beni etsɔɔ yiŋtoo ni yɔɔ nikasemɔ ni tamɔ nɛkɛ sɛɛ lɛ, bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Wɔfɔ̃ɔko sɔlemɔ kɛ faikpamɔ kɛ nyɛ hamɔ, koni nyɛyimɔ obɔbɔ kɛ esuɔmɔnaa nii alee yɛ mumɔŋ nilee kɛ shishinamɔ fɛɛ mli; koni nyɛnyiɛ bɔ ni sa Nuŋtsɔ [Yehowa] ni asa ehiɛ kwraa, ni nyɛwo yibii yɛ nitsumɔ kpakpa fɛɛ nitsumɔ kpakpa mli, ni nyɛshwere yɛ Nyɔŋmɔ he nilee mli.”​—Kolosebii 1:​9-11.

2. (a) Mɛni he hiaa dani anyɛ ana Nyɔŋmɔ he anɔkwa nilee? (b) Te Yehowa Odasefoi a-Nɔyeli Kuu lɛ etsu nɛkɛ sane nɛɛ he nii eha tɛŋŋ?

2 Nikasemɔ kɛ yiŋtoo akɛ akɛaana Nyɔŋmɔ kɛ eyiŋtoi ahe anɔkwa nilee lɛ biɔ ni kɛ hoo kwraa lɛ ana woloŋlee ko kɛ̃. Shi mɛi ni ebakase anɔkwale ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli Iɛ ateŋ mɛi pii hiɔ shi yɛ maji ni woloŋlee kasemɔ kpakpa mli hegbɛ bibioo ko pɛ amɛnine shɛɔ nɔ, loo amɛnaaa eko kwraa po lɛ amli. Amɛyaje shigbeemɔ shihilɛ ko mli. Yehowa Odasefoi a-Nɔyeli Kuu lɛ kɛ gbɛtsɔɔmɔ eha afii babaoo akɛ, esa akɛ ato ka-ka skul he gbɛjianɔ yɛ asafoi lɛ amli, kɛji ehe miihia, koni akɛye nɛkɛ naagba nɛɛ nɔ kunim. Nɔ ni fe afii 30 ni eho nɛ, ni Brazil adafitswaa wolo ni atsɛɔ lɛ Diário de Mogi lɛ ŋma sane ko ni yitso ji ‘Yehowa Odasefoi Miiwuu Amɛmiishi Woloŋ ni Aleee.’ Ewie akɛ: “Nitsɔɔlɔ ni he esa jeɔ shishi ni . . . ekɛ tsuishitoo tsɔɔ mɛi krokomɛi nikanemɔ kɛ niŋmaa. . . . Yɛ shihilɛi ni nyɛɔ nikaselɔi lɛ anɔ akɛ Nyɔŋmɔ sɔɔlɔi lɛ hewɔ lɛ, esa akɛ amɛha nilee ni amɛyɔɔ yɛ wiemɔ lɛ he lɛ aya hiɛ bɔni afee ni amɛnyɛ amɛha wiemɔi.” No hewɔ lɛ atsɔ nɛkɛ gbɛ nɔ aye abua gbɔmɛi akpei abɔ yɛ je lɛŋ fɛɛ koni amɛtsɔmɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kaselɔi kpakpai. Amɛkɛ amɛhe wo nɛkɛ woloŋlee shishijee nɛɛ mli kɛ yiŋtoo ni nɔ kwɔ.

Hesaai ni He Hiaa Koni Afee Sɔɔlɔi ni Nitsumɔ Mɔɔ Shi

3, 4. (a) Mɛni hewɔ anɔkwa Kristofoi yɔɔ woloŋlee he miishɛɛ lɛ? (b) Te shihilɛ ni yɔɔ Israel lɛ yɔɔ ha tɛŋŋ, ni mɛɛ woloŋlee mli nikasemɔ kɛ hoo kwraa lɛ ehe hiaa yɛ wɔ asafoi lɛ amli ŋmɛnɛ?

3 Anɔkwa Kristofoi naa skul nikasemɔ he miishɛɛ, jeee yɛ woloŋlee hewɔ kɛkɛ, shi moŋ bɔni afee ni amɛtsɔmɔ Yehowa tsuji ni tsuɔ nii jogbaŋŋ. Kristo kɛ nitsumɔ ewo Kristofoi fɛɛ adɛŋ akɛ “nyɛyafea jeŋmaji fɛɛ mikaselɔi, . . . ni nyɛtsɔɔ amɛ ni amɛye nii fiaa ni mikɛɛ nyɛ lɛ nɔ.” (Mateo 28:​19, 20) Esa akɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛkase nii tsutsu, dani amɛnyɛ amɛtsɔɔ mɛi krokomɛi anii, ni enɛ biɔ nikasemɔ gbɛi kpakpai. Esa akɛ amɛnyɛ amɛkwɛ Ŋmalɛi lɛ amli jogbaŋŋ. (Bɔfoi lɛ Asaji 17:11) Esa akɛ amɛnyɛ amɛkane nii jogbaŋŋ hu, bɔni afee ni amɛnyɛ amɛtsu amɛnitsumɔ lɛ jogbaŋŋ.​—Kwɛmɔ Habakuk 2:2; 1 Timoteo 4:⁠13.

4 Taakɛ wɔna yɛ nikasemɔ ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, yiŋtoo kpakpa yɛ ni wɔɔdamɔ nɔ wɔhe wɔye akɛ, be babaoo lɛ, gbekɛbii ni hi blema Israel lɛ po le nikanemɔ kɛ niŋmaa. (Kojolɔi 8:​14; Yesaia 10:19) Ehe miihia ni Kristofoi sɔɔlɔi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ aŋmala nii amɛwo woji amli jogbaŋŋ beni amɛyeɔ odase yɛ shia kɛ shia lɛ. Amɛŋmalaa woji, kɛ otii yɛ kpeei ashishi, ni amɛŋmalaa nibii ni amɛkaseɔ lɛ amɛwoɔ amɛwoji amli. Enɛ fɛɛ biɔ waonaa niŋmaa ni anaa jogbaŋŋ. Nibii ni aaaŋmala ashwie shi yɛ Kristofoi asafo lɛ mli lɛ biɔ ni kɛ hoo lɛ, ana akɔntaabuu he nilee bɔ ni sa.

Sɛɛnamɔi ni Jɛɔ Skulyaa Kpakpa Mli Baa

5. (a) Nɛgbɛ ana wiemɔ “skul” lɛ kɛjɛ? (b) Mɛɛ hegbɛ esa akɛ obalaŋtai atsu he nii jogbaŋŋ?

5 Miishɛɛ sane ji akɛ, wiemɔ “skul” lɛ jɛ Hela wiemɔ skho·leʹ mli, ni kɛjɛ shishijee lɛ eshishinumɔ ji “dekã” loo mɔ diɛŋtsɛ be ni ekɛtsuɔ nɔ ko ni he hiaa waa he nii, tamɔ nikasemɔ. Sɛɛ mli lɛ, ebadamɔ shi kɛha he ni akaseɔ nii tamɔ nɛkɛ lɛ yɛ. Enɛ tsɔɔ akɛ, be ko lɛ, mɛi ni yɔɔ gbɛhe kpakpa mli​—yɛ Hela kɛ shikpɔji krokomɛi babaoo nɔ​—lɛ pɛ naa deka amɛkɛkaseɔ nii. Bei babaoo ji be ni nitsulɔi akuu lɛ leee nɔ ko nɔ ko. Ŋmɛnɛ, yɛ maji pii anɔ lɛ, ahaa gbekɛbii kɛ obalaŋtai be ni amɛkɛkaseɔ nii. Eka shi faŋŋ akɛ esa akɛ Odasefoi obalaŋtai lɛ ahe be ni sa ni amɛkɛkase nii jogbaŋŋ ni amɛtsɔmɔ Yehowa tsuji ni le nii ni amɛbɔɔ mɔdɛŋ​—Efesobii 5:​15, 16.

6, 7. (a) Mɛni ji sɛɛnamɔi ni jɛɔ skulyaa kpakpa mli baa lɛ ekomɛi? (b) Mɛɛ gbɛi anɔ maŋsɛɛ wiemɔ kasemɔ he baanyɛ aba sɛɛnamɔ yɛ? (d) Te shihilɛ lɛ tamɔ tɛŋŋ yɛ obalaŋtai babaoo agbɛfaŋ, yɛ be mli ni amɛgbe skul naa?

6 Yinɔsane, shikpɔŋ he nilee, jeŋ nilee, kɛ nibii krokomɛi ahe nilee fioo ni aaana lɛ baaye abua Odasefoi obalaŋtai ni amɛtsɔmɔ sɔɔlɔi ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ. Jeee nibii babaoo ahe nii pɛ amɛskulyaa lɛ baatsɔɔ amɛ, shi moŋ bɔ ni afeɔ akaseɔ nii hu. Anɔkwa Kristofoi kpaaa nikasemɔ kɛji amɛgbe skul naa. Shi kɛlɛ, nɔ ni amɛnaa kɛjɛɔ amɛnikasemɔ lɛ mli lɛ damɔɔ bɔ ni amɛleɔ bɔ ni akaseɔ nii ahaa lɛ nɔ babaoo diɛŋtsɛ. Skul kɛ asafoŋ nikasemɔ fɛɛ baanyɛ aye abua amɛ ni amɛ niiahesusumɔ mli nyɛmɔi aya hiɛ. (Abɛi 5:​1, 2) Kɛ amɛkane nii lɛ, amɛbaanyɛ amɛyoo nɔ ni he hiaa yɛ mli, nɔ ni sa kadimɔ kɛ nɔ ni sa akɛ akase awo yitsoŋ lɛ jogbaŋŋ.

7 Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, jeee akɛ maŋsɛɛ wiemɔ kasemɔ baaha obalaŋtai ajwɛŋmɔŋ nyɛmɔi aya hiɛ kɛkɛ, shi moŋ ebaaha amɛhe aba sɛɛnamɔ babaoo hu kɛha Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ. Yɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ nitsumɔ he niji lɛ ekomɛi amli lɛ, nyɛmimɛi obalahii lɛ ateŋ mɛi pii ena akɛ sɛɛnamɔi babaoo yɛ he kɛji amɛnyɛɔ awɛwieɔ loo amɛkaneɔ Ŋleshi Blɔfo jogbaŋŋ. Kɛfata he lɛ, esa akɛ Kristofoi sɔɔlɔi fɛɛ abɔ mɔdɛŋ waa ni amɛle amɛ diɛŋtsɛ amɛmaŋ wiemɔ jogbaŋŋ. Esa akɛ awie Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa lɛ he yɛ wiemɔ ni mli tse, kɛ wiemɔ he mlai ni ja mli. Anɔkwa saji lɛ tsɔɔ akɛ yɛ je lɛŋ fɛɛ lɛ, obalaŋtai ni gbeɔ skul naa ŋmɛnɛ lɛ ateŋ mɛi pii naá niŋmaa kɛ wiemɔ ni ja mli naagbai lolo, ni bei komɛi lɛ akɔntaabuu ni yɔɔ mlɛo po waa kɛhaa amɛ; ni yinɔsane kɛ shikpɔŋ he nilee bibioo ko pɛ bei komɛi lɛ amɛyɔɔ.

Wolo Kasemɔ ni Sa

8. Mɛɛ ŋmalɛi kɔɔ nɛkɛ sane ni ji skulyaa kɛ nyɛmɔ ni esa akɛ mɔ anyɛ akwɛ lɛ diɛŋtsɛ ehe nɛɛ he?

8 No hewɔ lɛ, etamɔ nɔ ni nɛkɛ be nɛɛ sa jogbaŋŋ kɛha su ni Kristofoi jieɔ lɛ kpo yɛ skul nikasemɔ he lɛ hesusumɔ. Mɛɛ Biblia mli shishitoo mlai kɔɔ nɛkɛ sane nɛɛ he? Klɛŋklɛŋ lɛ, yɛ maji pii anɔ lɛ, heshibaa kɛha “Kaisare” yɛ gbɛ kpakpa nɔ lɛ biɔ ni fɔlɔi Kristofoi awo amɛbii askul. (Marko 12:​17; Tito 3:⁠1) Ní yɛ Odasefoi gbekɛbii agbɛfaŋ lɛ, esa akɛ amɛkai Kolosebii 3:23 yɛ amɛ skul nitsumɔi amli, he ni kɛɔ akɛ: “Ni nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛfeɔ lɛ, nyɛjiea nyɛmusuŋ nyɛtsua, taakɛ Nuŋtsɔ [Yehowa] nyɛtsuɔ nyɛhaa, ni jeee gbɔmɛi.” Shishitoo mla ni ji enyɔ ni kɔɔ he ji akɛ esa akɛ Kristofoi anyɛ akwɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛhe, kɛ amɛji be-fɛɛ gbɛgbalɔ sɔɔlɔi po. (2 Tesalonikabii 3:​10-12) Kɛji ebote gbalashihilɛ mli lɛ, esa akɛ nuu lɛ anyɛ akwɛ eŋa jogbaŋŋ, kɛ bii ni ekolɛ amɛfɔ lɛ hu, koni enyɛ ejɛ fioo ni ekolɛ ebaashwɛ lɛ mli hu eye ebua mɛi ni ehia amɛ lɛ, ni efi asafo ni eyɔɔ mli lɛ kɛ jeŋ muu fɛɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ hu sɛɛ​—Efesobii 4:​28; 1 Timoteo 5:⁠8.

9, 10. (a) Mɛni ji shihilɛ ni yɔɔ yɛ maji pii anɔ? (b) Mɛɛ nyɔmɔwoo gbɛgbalɔ sɔɔlɔ baanyɛ atsɛ lɛ nyɔmɔwoo ni fa bɔ ni sa?

9 Woloŋlee enyiɛ he hiaa Kristofonyo obalaŋta koni no aha ena bulɛ eha nɛkɛ Biblia mli shishitoo mlai nɛɛ ni enyɛ etsu e-Kristofoi agbɛnaa nii ahe nii? Etsakeɔ yɛ maŋ fɛɛ maŋ mli. Shi kɛlɛ, bei pii lɛ, etamɔ nɔ ni shihilɛ ni yɔɔ maji pii amli ji akɛ, he ni ehe hiaa ni aya skul kɛyashɛ bɔni afee ni anyɛ ana nitsumɔ mli nyɔmɔwoo kpakpa lɛ etee hiɛ waa amrɔ nɛɛ fe bɔ ni eji afii fioo ni eho nɛ. Amaniɛbɔi ni nine shɛɔ nɔ kɛjɛɔ Buu Mɔɔ Asafo lɛ nitsumɔ he niji ni yɔɔ je lɛŋ hei sɔrɔtoi fɛɛ lɛ tsɔɔ akɛ hei pii yɛ ni ewa dani anyɛɔ anaa nitsumɔ ni nyɔmɔwoo ni sa yɔɔ mli, yɛ be mli ni agbe skul ni mla biɔ ni kɛ hoo lɛ aya lɛ naa, aloo yɛ maji komɛi anɔ lɛ, yɛ be mli ni mɔ lɛ egbe nɔtsamɔ skul po naa.

10 Mɛni wiemɔ “nyɔmɔwoo ni sa” lɛ tsɔɔ? Etsɔɔɔ nitsumɔi ni awoɔ mɔ nyɔmɔ babaoo. Webster’s Dictionary lɛ tsɔɔ “nɔ ni sa” shishi yɛ shishinumɔ nɛɛ naa akɛ “nɔ ni fa bɔ ni sa, nɔ ni hi.” Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, enyiɛ abaanyɛ awie he akɛ “nɔ ni fa bɔ ni sa” kɛha mɛi ni taoɔ amɛfee sanekpakpa lɛ he sɔɔlɔi gbɛgbalɔi? Bei pii lɛ ehe hiaa ni mɛi ni tamɔ nɛkɛ ana nitsumɔ ni akɛ be fa tsuɔ, koni amɛkɛ “jatsu” akafɔ amɛnyɛmimɛi loo amɛwekui anɔ. (1 Tesalonikabii 2:⁠9) Abaanyɛ awie amɛnyɔmɔwoo lɛ he akɛ “nɔ ni fa bɔ ni sa,” aloo “nɔ ni hi,” kɛji nɔ ni amɛnaa lɛ haa amɛnyɛɔ amɛhiɔ shihilɛ ni sa mli, ni ehaa amɛnaa be kɛ hewalɛ ni fa ni amɛkɛaatsu amɛ Kristofoi asɔɔmɔ nitsumɔ lɛ he nii.

11. Mɛni hewɔ obalaŋtai komɛi eŋmɛɛ gbɛgbamɔ sɔɔmɔ lɛ he lɛ, ni mɛɛ sanebimɔ teɔ shi?

11 Mɛni ji shihilɛ ni afɔɔ namɔ ŋmɛnɛ? Abɔ amaniɛ akɛ yɛ maji komɛi anɔ lɛ, obalaŋtai babaoo ni hiɛ jwɛŋmɔ kpakpa ekpa skul, yɛ be mli ni amɛgbe skul ni mla biɔ ni kɛ hoo lɛ amɛya lɛ naa, koni amɛbatsɔmɔ gbɛgbalɔi. Amɛleee ninenaa nitsumɔ ko, ni amɛbɛ skul yijiemɔ wolo ko hu. Kɛji amɛfɔlɔi kɛ shika yeee buaaa amɛ lɛ, no lɛ ebaalɛ akɛ esa akɛ amɛyatao nitsumɔ ni amɛkɛ amɛbe fa baatsu. Ehe bahiaa po ni mɛi komɛi atsu nitsumɔi ni amɛkɛ be babaoo baatsu dani amɛna shika amɛkɛkwɛ amɛhe. Akɛni etɔɔ amɛ waa nɛkɛ hewɔ lɛ, amɛŋmɛɛ gbɛgbamɔ sɔɔmɔ lɛ he. Mɛni mɛi nɛɛ baanyɛ amɛfee ni amɛkɛna shika amɛkɛkwɛ amɛhe ni amɛkɛ amɛhe awo gbɛgbamɔ sɔɔmɔ lɛ mli ekoŋŋ?

Jwɛŋmɔ ni Ŋmɛɔ Pɛpɛɛpɛ ni Akɛaasusu Wolo Kasemɔ He

12. (a) Yɛ skul nikasemɔ gbɛfaŋ lɛ, mɛɛ jwɛŋmɔi enyɔ ni ejaaa esa akɛ Kristofoi atsi amɛhe kɛjɛ he? (b) Mɛɛ yiŋtoo he nii esa akɛ woloŋlee mli nikasemɔ atsu kɛha Yehowa tsuji ni ejɔɔ amɛhe nɔ lɛ kɛ amɛbii?

12 Wolo kasemɔ he jwɛŋmɔ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ baanyɛ aye abua. Yɛ je lɛŋ obalaŋtai pii agbɛfaŋ lɛ, woloŋlee haa bulɛ baa mɔ he, nɔ ni baaye abua amɛ ni amɛna shihilɛ mli gbɛhe ni nɔ kwɔ, gbɛ titri kɛha heloonaa nii babaoo namɔ yɛ shihilɛ mli. Yɛ mɛi krokomɛi hu agbɛfaŋ lɛ, skulyaa ji daa gbi nitsumɔ ko ni esa akɛ agbe naa oya nɔŋŋ kɛji abaanyɛ. Jwɛŋmɔi nɛɛ ateŋ eko kwraa esaaa kɛha anɔkwa Kristofoi. Belɛ, mɛni abaanyɛ atsɛ lɛ “jwɛŋmɔ ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ” mɔ? Esa akɛ Kristofoi abu wolo kasemɔ akɛ gbɛ ni atsɔɔ nɔ akɛshɛɔ nɔ ko feemɔ he. Amɛyiŋtoo yɛ naagbee gbii nɛɛ amli ji ni amɛsɔmɔ Yehowa babaoo ni emɔ shi jogbaŋŋ hu bɔ ni amɛaanyɛ. Kɛji, yɛ maji ni amɛyɔɔ mli lɛ, skulyaa bibioo fe fɛɛ loo nɔtsamɔ skulyaa po baaha amɛna nitsumɔ ni nyɔmɔwoo faaa bɔ ni sa ni amɛbaanyɛ amɛkɛkwɛ amɛhe akɛ gbɛgbalɔi lɛ, no lɛ esa akɛ amɛsusu woloŋlee loo tsɔsemɔ ni yaa hiɛ babaoo he amɛfata he. Amɛbaafee enɛ kɛ oti ni ma amɛhiɛ akɛ amɛkɛbaatsu be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ.

13. (a) Mɛɛ gbɛ nɔ nyɛmiyoo ko ni jɛ Philippines lɛ enyɛ etsa egbɛgbamɔ sɔɔmɔ lɛ nɔ beni eyaa nɔ etsuɔ eweku mli gbɛnaa nii ahe nii lɛ? (b) Mɛɛ kɔkɔbɔɔ akɛha yɛ ebe naa pɛpɛɛpɛ?

13 Mɛi komɛi kɛ amɛhe ewo nikasemɔi ni akɛtsɔseɔ mɔ mli ni eha amɛna nitsumɔ mli hegbɛi ni baanyɛ aha amɛkɛ amɛhe awo be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli aloo amɛje shishi ekoŋŋ. Nyɛmiyoo ko ni jɛ Philippines lɛ ji mɔ ni tsuɔ nii ekɛkwɛɔ weku lɛ, shi eetao efee gbɛgbalɔ. Nitsumɔ he nine lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Enyɛ enɛ efee ejaakɛ etsa enikasemɔ nɔ kɛtee hiɛ saŋŋ ekoŋŋ ni no ha ehe sa akɛ shika he akɔntaabulɔ ni yɔɔ he wolo.” Nakai nitsumɔ he nine lɛ nɔŋŋ bɔ amaniɛ akɛ: “Wɔyɛ mɛi saŋŋ yɛ biɛ ni miikase nii yɛ skul ni yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ amɛnyɛ amɛto amɛ gbɛjianɔ ni amɛmiifee gbɛgbalɔi. Bei pii lɛ amɛfeɔ shiɛlɔi ni he esa jogbaŋŋ tamɔ bɔ ni amɛkaseɔ nii waa lɛ nɔŋŋ, kɛji amɛyadiii je lɛŋ nibii asɛɛ fe nine.” Esa akɛ naagbee wiemɔ nɛɛ aha wɔsusu he jogbaŋŋ. Esaaa ni hiɛ kpaa yiŋtoo hewɔ ni ayaa skul babaoo, kɛji nakai feemɔ he miihia lɛ nɔ, aloo etsakeɔ etsɔɔ oti ni ji heloonaa ninamɔ.

14, 15. (a) Mɛni hewɔ esaaa ni afeɔ mlai ni yɔɔ kpɛŋŋ yɛ skul nikasemɔ he lɛ? (b) Mɛɛ skul nikasemɔ nyɛmimɛi ni hiɛ gbɛhei ni he hiaa lɛ ateŋ mɛi komɛi ná, shi mɛni akɛto amɛ najiaŋ yɛ enɛ he?

14 Yɛ maji fioo komɛi amli lɛ, nɔtsamɔ skul kɛ ninenaa nitsumɔ mli tsɔsemɔ ni baanyɛ asaa Kristofonyo obalaŋta lɛ kɛha eninenaa nitsumɔ beni eeegbe enikasemɔ lɛ naa lɛ haa. Ni kɛji ebaaa lɛ nakai po lɛ, yɛ maji komɛi anɔ lɛ, obalaŋtai ni hiɛ wa, ni skul nikasemɔ fioo pɛ amɛna lɛ yataoɔ nitsumɔ ni amɛkɛ amɛbe fa tsuɔ ni awoɔ amɛ nyɔmɔ bɔ ni sa, ni amɛnyɛɔ amɛfeɔ gbɛgbalɔi. No hewɔ lɛ esaaa akɛ afeɔ mlai ni yɔɔ kpɛŋŋ yɛ nii ni aaakase kɛya hiɛ babaoo loo akɛbaawa he ko lɛ he.

15 Mɛi ni sɔmɔɔ yɛ gbɛhei ni he hiaa mli akɛ nɔkwɛlɔi gbɛfalɔi, kɛ mɛi ni yɔɔ Asafo lɛ nitsumɔ he yitso lɛ, aloo nitsumɔ he niji lɛ amli lɛ ateŋ mɛi pii ná skul nikasemɔ fioo ko pɛ. Amɛsɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi anɔkwafoi, ni amɛtee nɔ amɛkase nii, ni amɛna tsɔsemɔ, ni akɛ gbɛnaa’ nii wuji ahe nitsumɔ wo amɛdɛŋ. Amɛshwaaa amɛhe yɛ enɛ hewɔ. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, amɛtipɛŋfoi lɛ ekomɛi hala akɛ amɛbaatsa nikasemɔ nɔ kɛya univɛsiti, ni amɛŋmɛɛ amɛmumɔŋ nɔyaa lɛ he, ni jeŋ nilee ni fiteɔ hemɔkɛyeli lɛ kɛ “je lɛŋ nilee” lɛ ye amɛnɔ kunim.​—1 Korintobii 1:​19-21; 3:​19, 20; Kolosebii 2:⁠8.

Ehe Akɔntaabuu

16. (a) Namɔ baakpɛ yiŋ kɛji skul nikasemɔ nɔtsamɔ he baahia, ni mɛni esa akɛ ehi jwɛŋmɔ mli be fɛɛ be? (b) Mɛni hu esa akɛ asusu he afata he?

16 Namɔ baakpɛ eyiŋ akɛ esa akɛ Kristofonyo obalaŋta ko atsa enikasemɔ loo tsɔsemɔ nɔ? Biblia mli yitsoyeli he shishitoo mla lɛ baa mli yɛ biɛ. (1 Korintobii 11:3; Efesobii 6:⁠1) Eka shi faŋŋ akɛ fɔlɔi baasumɔ ni amɛdamɔ enɛ nɔ amɛkudɔ amɛbii lɛ yɛ nitsumɔ ni amɛbaahala kɛ nɔ ni baanyiɛ sɛɛ hu ni ji skul nikasemɔ ni he baahia amɛ lɛ mli. Yɛ maji pii anɔ lɛ, esa akɛ ahala he ni abaakase nii kɛyashi kɛ nitsumɔ ni abaatsu wɔsɛɛ lɛ fɛɛ mra mli beebe beni akaseɔ nii yɛ nɔtsamɔ skul lɛ. No ji be mli ni ehe hiaa ni fɔlɔi Kristofoi kɛ obalaŋtai lɛ atao Yehowa gbɛtsɔɔmɔ kɛha nihalamɔ ni nilee yɔɔ mli, beni amɛhaa Maŋtsɛyeli lɛ he nibii hiɔ amɛjwɛŋmɔŋ lɛ. Obalaŋtai yɛ suɔmɔnaa nii kɛ nyɛmɔi sɔrɔtoi sɔrɔtoi. Fɔlɔi ni yɔɔ nilee lɛ baasusu enɛ hu he. Woo yɛ nitsumɔi fɛɛ ni akɛ anɔkwayeli tsuɔ lɛ he, ekɔɔɔ he eko kɛ eji ninenaa nitsumɔ loo ɔfis nɔ. Eyɛ mli akɛ ekolɛ je lɛ buɔ ɔfis nitsumɔ fe ninenaa nitsumɔ moŋ, shi eka shi faŋŋ akɛ Biblia lɛ efeee nakai. (Bɔfoi lɛ Asaji 13:⁠3) No hewɔ lɛ, kɛji fɔlɔi kɛ obalaŋtai Kristofoi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ kɛ sɔlemɔ esusu sɛɛnamɔi kɛ shigbeemɔi lɛ ahe jogbaŋŋ, ni amɛkpɛ amɛyiŋ akɛ atsa nɔtsamɔ skul nikasemɔ lɛ nɔ loo akɛwa he ko lɛ, esaaa ni asafo lɛ mli bii krokomɛi lɛ wieɔ shiɔ amɛ.

17. Mɛni fɔlɔi Odasefoi komɛi halaa amɛhaa amɛbii lɛ.

17 Kɛji fɔlɔi Kristofoi kɛ amɛgbɛnaa nii ahe nitsumɔ kpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaakwɛ amɛbii kɛtsa amɛskul nɔ beni amɛgbe nɔtsamɔ skul naa lɛ, no lɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛhegbɛ ni. Be sɛɛjɛkɛmɔ ni nɛkɛ nikasemɔi nɛɛ baaye lɛ damɔ nitsumɔ ni ahala akɛ abaatsu wɔsɛɛ lɛ nɔ. Yɛ shika he naagbai ahewɔ, kɛ agbɛnɛ hu bɔni afee ni amɛbii lɛ anyɛ amɛkɛ amɛhe awo be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli mra bɔ ni amɛaanyɛ hewɔ lɛ, fɔlɔi Kristofoi pii ehala nikasemɔ gbɛjianɔtoi ni heɔ be kuku, yɛ skul ni akaseɔ ninenaa nitsumɔi yɛ. Bei komɛi lɛ, ehe hiaa ni obalaŋtai lɛ akase nitsumɔ yɛ mɔ ko ŋɔɔ, shi be fɛɛ be lɛ amɛkɛ amɛwala fɛɛ ni amɛkɛaasɔmɔ Yehowa lɛ feɔ oti ni ma amɛhiɛ.

18. Kɛji aakase nibii krokomɛi afata he lɛ, mɛni esa akɛ ehi jwɛŋmɔ mli?

18 Kɛji aakase nibii krokomɛi afata he lɛ, eka shi faŋŋ akɛ esaaa ni yiŋtoo ni yɔɔ sɛɛ lɛ feɔ akɛ akɛmiitsɔɔ bɔ ni ale woloŋ aha aloo akɛbaahe gbɛi yɛ jeŋ nitsumɔ ko mli. Esa akɛ akɛ henɔkwɛmɔ jogbaŋŋ ahala nɔ ni abaakase lɛ. Nɛkɛ wolo tɛtrɛɛ nɛɛ ema osharai ni yɔɔ skulyaa ni yaa hiɛ babaoo mli lɛ anɔ mi, ni eja gbɛ nakai hu, ejaakɛ skulyaa ni yaa hiɛ lɛ mli babaoo teɔ shi eshiɔ Biblia mli “tsamɔ tsɔɔmɔ lɛ.” (Tito 2:1; 1 Timoteo 6:​20, 21) Kɛfata he lɛ, kɛjɛ 1960 afii lɛ amli kɛbaa nɛɛ, nikasemɔ hei wuji lɛ ateŋ babaoo ebatsɔmɔ hei ni mlakwamɔ kɛ jeŋba shara miiya nɔ babaoo yɛ. “Tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ ewie waa eshi shihilɛi ni tamɔ nakai mlibotemɔ (Mateo 24:​12, 45) Shi kɛlɛ, esa akɛ wɔkpɛlɛ nɔ hu akɛ, bei nɛɛ amli lɛ, obalaŋtai kɛ nɛkɛ osharai nɛɛ kpeɔ yɛ nɔtsamɔ skul kɛ skul ni atsɔɔ ninenaa nitsumɔi yɛ lɛ kɛ nitsumɔ hei po.​—1 Yohane 5:​19.a

19. (a) Mɛni esa akɛ mɛi ni kpɛɔ amɛyiŋ akɛ amɛbaatsa amɛskul nikasemɔ nɔ kɛya hiɛ lɛ akwɛ amɛhe nɔ yɛ he? (b) Mɛi komɛi kɛ amɛwoloŋlee lɛ etsu nii ni sɛɛnamɔ ejɛ mli eba yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

19 Kɛji akpɛ yiŋ akɛ abaatsa skul nikasemɔ nɔ lɛ, Odasefonyo obalaŋta lɛ baafee jogbaŋŋ ni kɛji eeehi lɛ, ekase nii lɛ beni eyɔɔ shia, koni enyɛ etsɔ nakai feemɔ nɔ ehiɛ Kristofoi anikasemɔ sui amli daa, kɛ kpeeiyaa, kɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ hu. Kɛjɛ shishijee mli lɛ, esa akɛ akɔ shidaamɔ kpakpa yɛ Biblia mli shishitoo mlai ahe. Esa akɛ akai akɛ nyɔji ni yɔɔ nomŋɔɔ mli ji Daniel kɛ enanemɛi Hebribii etɛ lɛ, beni anyɛ amɛnɔ koni amɛkɛ amɛhe awo Babilon nikasemɔ ni yaa hiɛ mli lɛ, shi amɛtee nɔ amɛhiɛ amɛ emuuyeli lɛ mli aahu. (Daniel, yitso 1) Yɛ be mli ni amɛhaa mumɔŋ nibii yeɔ klɛŋklɛŋ gbɛhe lɛ, Odasefoi obalaŋtai ni yɔɔ maji pii anɔ lɛ ekase nii ni tamɔ nɛkɛ koni eha amɛna nitsumɔ ni amɛkɛ amɛbe fa baatsu akɛ shika he akɔntaabulɔi, ninenaa nitsulɔi, tsɔɔlɔi, wiemɔi ashishitsɔɔlɔi, loo wiemɔ naajielɔi, loo nitsumɔi krokomɛi fɛɛ ni amɛbaanyɛ amɛkɛkwɛ amɛhe bɔ ni sa yɛ amɛnitsumɔ titri ni ji gbɛgbamɔ lɛ mli. (Mateo 6:33) Obalaŋtai nɛɛ ateŋ mɛi pii ebatsɔmɔ nɔkwɛlɔi gbɛfalɔi aloo Betel nitsulɔi ni kɛ amɛhe eha.

Gbɔmɛi ni Amɛkase Nii ni Amɛfee Ekome

20. Mɛɛ je lɛŋ mligbalamɔ ko anaaa kwraa yɛ Yehowa webii ateŋ?

20 Yɛ Yehowa webii ateŋ lɛ, kɛji mɔ ko tsuɔ nii akɛ ɔfis nitsulɔ jio, ninenaa nitsulɔ, okwaayeli, aloo etsuɔ nii ehaa mɛi krokomɛi jio, ehe miihia ni amɛ fɛɛ amɛfee Biblia kaselɔi kpakpai kɛ tsɔɔlɔi ni he esa. Hesaai ni amɛ fɛɛ amɛnaa yɛ nikanemɔ, nikasemɔ, kɛ nitsɔɔmɔ mli lɛ jieɔ mligbalamɔ ni je lɛ kɛbaa ninenaa nitsulɔi kɛ ɔfis nitsulɔi ateŋ lɛ kɛjɛɔ jɛmɛ. Ni nɔ ni jɛɔ mli baa ji ekomefeemɔ kɛ bulɛ ni anaa yɛ amɛteŋ, titri lɛ yɛ Betel shiai amli nitsulɔi ni kɛ amɛhe eha kɛ mɛi ni yɔɔ Buu Mɔɔ Asafo lɛ tsumaa nitsumɔ hei, he ni mumɔŋ sui ahe hiaa yɛ fe fɛɛ, ni ataoɔ yɛ mɛi fɛɛ ahe hu lɛ. Yɛ biɛ lɛ, ɔfis nitsulɔi ni yɔɔ niiashikpamɔ kɛ ninenaa nitsulɔi ni he esa fɛɛ tsuɔ nii kɛ miishɛɛ, ni amɛ fɛɛ amɛjieɔ hiɛsɔɔ ni tsɔɔ suɔmɔ kpo amɛtsɔɔ amɛhe.​—Yohane 13:​34, 35; Filipibii 2:​1-4.

21. Mɛni sa akɛ efee oti ni ma Kristofoi obalaŋtai ahiɛ?

21 Fɔlɔi, nyɛkudɔa nyɛbii lɛ kɛshɛa oti ni ji jeŋ gbɛjianɔtoo hee lɛ mli bii ni he yɔɔ sɛɛnamɔ ni amɛaatsɔmɔ lɛ he! Kristofoi obalaŋtai, nyɛkɛ hegbɛi ni nyɛnaa kɛhaa skul nikasemɔ lɛ atsua nii akɛ gbɛ̀i ni nyɛaatsɔ nɔ nyɛwaje nyɛhe koni nyɛmɔ hegbɛi ni nyɛna akɛ nyɛaasɔmɔ Yehowa lɛ mli kpɛŋŋ! Akɛ mɛi ni atsɔɔ amɛ nii lɛ, eba akɛ nyɛ fɛɛ nyɛaafee teokrase gbɛjianɔtoo lɛ mli bii ni awaje amɛ jogbaŋŋ amrɔ nɛɛ kɛ agbɛnɛ kɛmiiya naanɔ hu yɛ Nyɔŋmɔ “shikpɔŋ hee” ni ewo shi yɛ he lɛ nɔ.​—2 Petro 3:​13; Yesaia 50:4; 54:​13; 1 Korintobii 2:⁠13.

[Shishigbɛ niŋmai]

a Kwɛmɔ The Watchtower ni ji September 1, 1975 nɔ lɛ, baafai 542-4 hu.

Kaa Ojwɛŋmɔŋ Okwɛ

◻ Mɛni hewɔ ni anɔkwa Kristofoi naa skul nikasemɔ he miishɛɛ lɛ?

◻ Mɛɛ skul nikasemɔ he jwɛŋmɔi ni ejaaa esa akɛ anɔkwa Kristofoi akwa?

◻ Mɛɛ osharai ni fata skulyaa babaoo he esa akɛ asusu he, ni mɛni esa akɛ akwɛ he nɔ jogbaŋŋ yɛ he?

◻ Mɛɛ je lɛŋ mligbalamɔ ko anaaa kwraa yɛ Yehowa webii ateŋ?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 16]

Kɛji amɛkase nii jogbaŋŋ Iɛ, Kristofoi obalaŋtai baanyɛ amɛtsɔmɔ jeŋ hee gbɛjianɔtoo lɛ mli bii ni he yɔɔ sɛɛnamɔ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 19]

Kɛji ahala akɛ abaatsa skul nikasemɔ nɔ lɛ, esa akɛ efee nɔ ni suɔmɔ ni ayɔɔ akɛ aaasɔmɔ Yehowa jogbaŋŋ lɛ kanyaa

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje