Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w94 8/1 bf. 21-26
  • Gbɛjianɔtoo ni Yaa Ehiɛ Fe Fɛɛ lɛ ni Mikɛsɔmɔ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Gbɛjianɔtoo ni Yaa Ehiɛ Fe Fɛɛ lɛ ni Mikɛsɔmɔ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1994
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Shishijee Afii Lɛ
  • Shihilɛ Hee yɛ Betel
  • Naanyobɔɔ ni Mikɛ Nyɛminuu Rutherford Na
  • Shika Gbɛfaŋ Jaramɔ Bei
  • Redio kɛ Nitsumɔ
  • Gramafon Lɛ
  • Shiɛmɔ Nitsumɔ kɛ Miishɛɛ
  • Ŋwɛi Gbɛtsɔɔmɔ
  • Shihilɛ Kpakpa yɛ Yehowa Sɔɔmɔ Mli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2001
  • Brochure Hee lɛ ni Akɛbaatsu Nii Jogbaŋŋ Kɛmɔ Shi
    Wɔ Maŋtsɛyeli Sɔɔmɔ—1995
  • Gbɛi Anɔ ni Atsɔɔ Ashiɛɔ​—Atsɔ Gbɛi Srɔtoi Anɔ Koni Nine Ashɛ Mɛi Anɔ
    Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ Ebɔi Nɔyeli!
  • Ani Enɛ Aaanyɛ Afee Nitsumɔ ni Hi Fe Fɛɛ Kɛha Bo?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2001
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1994
w94 8/1 bf. 21-26

Gbɛjianɔtoo ni Yaa Ehiɛ Fe Fɛɛ lɛ ni Mikɛsɔmɔ

TAAKƐ ROBERT HATZFELD GBA

Ŋmɛnɛ, mɛi pii taraa shi yɛ amɛsɛii amli ni amɛkɛ tsɔne suɔ tɛlivishin ni amɛkwɛɔ gbɛkɛnaashi adafitswaa lɛ pɛpɛɛpɛ yɛ sui diɛŋtsɛ ni ehiɛ lɛ mli, ní amɛsusuuu kwraa akɛ eji naakpɛɛ nɔ ko. Ni kɛlɛ, etamɔ nɔ ni be fioo ko pɛ nɛ, ni miji gbekɛnuu ni eye afii 12, kɛ ehiŋmɛii agboi, ni miikwɛ sini tao ko nɔ, beni ajieɔ nuu ko mfoniri ni da agbo fe gbɔmɔ dalɛ diɛŋtsɛ, ni eewie!

EKOLƐ obaasusu akɛ, enɛ jeee adafitswaa ni he hiaa tsɔ̃ ko. Shi eka shi faŋŋ akɛ etamɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ naakpɛɛ nii kɛha mi yɛ 1915 tɔ̃ɔ, yɛ blema beaŋ sini diŋ-kɛ-eyɛŋ, ni awieee yɛ mli lɛ. Nuu obalaŋ ko ba sini lɛ mli ni ewie akɛ: “I.B.S.A, International Bible Students Association lɛ ji mɛi ni jieɔ Photo-Drama of Creation sini nɛɛ amɛtsɔɔ lɛ.” Kɛkɛ ni ŋmɛlɛtswai enyɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli fɛɛ lɛ, Biblia lɛ mli sane lɛ naa gbele faŋŋ eha wɔ. E-Ŋmalɛ mli shɛɛ sane lɛ mli ka shi faŋŋ ni ehaa mɔ he jɔɔ lɛ. Ni kɛlɛ, sini ni ajie, kɛ mfonirii ni hiɛ sui sɔrɔtoi ni akɛfolɔ mli lɛ, kɛ wiemɔ ni fata he yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ ji nɔ ni gbala mijwɛŋmɔ waa.

Mijwɛŋmɔ baaa nɔ yɛ nakai beaŋ, shi obalanyo ekaa ni miná kɛha nakai nilee mli hiɛyaa ni sa kadimɔ waa lɛ bafee klɛŋklɛŋ nii yɛ miwala be mli nitsumɔ ni mikɛ asafo ni yaa hiɛ fe fɛɛ yɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ tsu lɛ mli.

Shishijee Afii Lɛ

Yɛ 1891 mli lɛ, mitsɛ fã gbɛ kɛjɛ Dillenburg, yɛ Germany, kɛbafata Germanbii ni yɔɔ Allegheny, yɛ Pennsylvania, U.S.A. lɛ ahe. Sɛɛ mli lɛ, ekɛ obalayoo ko kpe yɛ German weku ko mli yɛ jɛmɛ, ni amɛbote gbalashihilɛ mli. Afɔ mi yɛ July 7, 1903, ni atsɔse mi akɛ mɔ ni wieɔ German kɛ Blɔfo fɛɛ. Beni eshwɛ fioo ni Jeŋ Ta I baaje shishi yɛ 1914 lɛ, wɔlɔmɔ fɔŋ gbe mifɔlɔi enyɔ lɛ fɛɛ ni eshi mi awusã. Minii, ni ji mimami papa hu gbo aaafee nakai beaŋ nɔŋŋ, kɛ hela ni gbeɔ mɔ afã lɛ eko.

Minyɛkwɛ, Minna Boemer, kɛ mlihilɛ ŋɔ mi efata eweku lɛ he. Ewie akɛ: “Miyɛ bii enumɔ. Esa akɛ mana ekome magbe yi nyɔŋlo.” Eyɛ mli akɛ mihiɛ tsé mifɔlɔi moŋ, shi Anti Minna ha mina shia mli shihilɛ kpakpa.

Minyɛkwɛ lɛ kɛ be kakadaŋŋ ehi Biblia Kaselɔi Asafo ni yɔɔ Allegheny lɛ mli akɛ emlinyo (taakɛ atsɛɔ Yehowa Odasefoi yɛ nakai beaŋ lɛ). Dani 1909 baashɛ lɛ, no mli lɛ Nyɛminuu C. T. Russell, ni ji Buu Mɔɔ Asafo lɛ sɛinɔtalɔ yɛ nakai beaŋ lɛ, hu fata nakai asafo lɛ he. Anti Minna kɛ mi yaa kpeei. Eyɛ mli akɛ wɔweku lɛ ebɔɔɔ mɔdɛŋ tsɔ̃ ko akɛ wɔɔkase nii aloo wɔshiɛ yɛ nakai beaŋ moŋ, shi nɔ fɛɛ nɔ ni wɔkaneɔ yɛ kpeei ashishi lɛ, wɔkɛ mɛi ni wɔle amɛ lɛ gbaa he sane trukaa.

Nɛkɛ be nɛɛ mli “Photo-Drama” sini lɛ ha minaa kpɛ mihe waa lɛ. Akɛni misumɔɔ dadei ahe nitsumɔ hewɔ lɛ, sini-jiemɔ ŋaa gbɛi heei kɛ wiemɔ kɛ mfoniri ni afee lɛ ekome lɛ ha minaa kpɛ mihe waa, tamɔ bɔ ni nifeemɔi komɛi ni yɔɔ blɛoo, shi wɔnaa akɛ eyɛ oya yɛ sini lɛ mli lɛ ha minaa kpɛ mihe lɛ pɛpɛɛpɛ. Bɔ ni wɔkwɛɔ fɔfɔii ni gbeleɔ amɛnaa oya lɛ fee wɔ miishɛɛ waa!

Yɛ 1916 mli lɛ, Nyɛminuu Russell gbele ha wɔye awerɛho waa. Akɛni wɔyɛ Allegheny nɔŋŋ hewɔ lɛ, wɔtee eyarafeemɔ lɛ yɛ Carnegie Hall. Asa nɛɛ nɔ ji he ni Nyɛminuu Russell kɛ E. L. Eaton tao saji anaa yɛ, yɛ 1903 mli lɛ. Minu wiemɔi ni tsɔɔ bɔ ni nɛkɛ Methodist Episkopal osɔfo nɛɛ te shi ewo C. T. Russell akɛ ekɛ lɛ baataa saji anaa gbii ekpaa sɔŋŋ, kɛ hiɛnɔkamɔ akɛ ebaagbe Nyɛminuu Russell Biblia mli nilee lɛ he guɔ. Shi yɛ no najiaŋ lɛ, awie akɛ Russell ‘fo nu eshwie hɛl nɔ.’ Sara Kaelin, ni ji be-fɛɛ sɔɔlɔ ko ni ale lɛ waa yɛ Pittsburgh lɛ le Ow. kɛ Aw. C. T. Russell waa diɛŋtsɛ. Beni afeɔ yara lɛ, ena akɛ Maria Russell kɛ fɔfɔii komɛi wo gbonyo adeka lɛ mli kɛ niŋmaa ko ni fata he akɛ, “Kɛha Miwu ni Misumɔɔ lɛ Waa Lɛ.” Eyɛ mli akɛ yoo lɛ kɛ lɛ egbala mli afii babaoo moŋ, shi Maria buɔ lɛ akɛ ewu lolo.

Beni afii lɛ hoɔ kɛyaa lɛ, mina hegbɛi babaoo ni mikɛaaná dadei ahe ŋaa mli nyɛmɔi ni he baaba sɛɛnamɔ aha miwɔsɛɛ be mli nitsumɔ. Mitsɛkwɛ ni kwɛɔ mi lɛ ji tsumaa nitsumɔtsɛ ko. Mi-skul gbɛhamɔ beaŋ lɛ, ehaa mikɛ enitsulɔi ni tsuɔ srawa hewalɛ he nii lɛ tsuɔ nii, ni wɔtsakeɔ blema tsũi wuji ni kɛ gas tsuɔ nii lɛ ni wɔhaa amɛ srawa hewalɛ. Yɛ 1918 mli lɛ, skulbii ni yɔɔ wɔ skul lɛ fee nikaselɔi aredio-tɛligraf tsɔne ko. Wɔkpeɔ gbɛkɛnaashi ni wɔkaseɔ srawa kɛ magnɛt hewalɛ he nii, ni wɔkaa amɛnitsumɔ wɔkwɛɔ yɛ agbo naa. Yɛ 1926 mli lɛ, mikɛ minaanyo ko kpɛ wɔyiŋ akɛ wɔɔdi gbekɛbiiashi oti ko sɛɛ—akɛ wɔbaatsu nii yɛ lɛlɛ mli ni wɔfã gbɛ kɛya je lɛŋ he fɛɛ he. Wɔyaŋmala wɔgbɛi yɛ Radio Corporation of America skul lɛ akɛ mɛi ni baakase redio-tɛligraf tsɔne lɛ kɛ nitsumɔ.

Shihilɛ Hee yɛ Betel

Redio skul ni wɔtee lɛ yɛ New York City, no hewɔ lɛ mifaa gbɛ kɛfoɔ faa lɛ kɛyaa Brooklyn kɛha Biblia Kaselɔi lɛ akpeei ni afeɔ yɛ Freemason Sɔlemɔtsu momo lɛ kpee asa ni amɛyahai lɛ mli lɛ. Nakai beaŋ lɛ, asafo kome pɛ yɔɔ New York maŋtiase wulu lɛ kɛ ekpokpai anɔ fɛɛ. Beni nyɛmimɛi ni jɛ Betel (ni ji Biblia Kaselɔi lɛ anitsumɔ he yitso lɛ weku mlibii lɛ) ná amɛle akɛ miikase nii kɛha redio nitsulɔ yijiemɔ wolo namɔ lɛ, amɛbi mi akɛ: “Mɛni hewɔ osumɔɔ ni otsu nii yɛ lɛlɛ mli lɛ? Wɔyɛ redio nitsumɔ he yɛ biɛ ni miihia redio nitsulɔ.” Amɛfɔ̃ mi nine akɛ miba nitsumɔ he lɛ kɛha nibimɔ. Mileee Betel he nɔ ko kwraa, fe akɛ eji Biblia Kaselɔi lɛ anitsumɔ he yitso.

Nyɛmimɛi lɛ bibii mi saji saŋŋ ni amɛjie yi akɛ migbe mi-skul lɛ naa, ni mina gbɛŋmɛɛ wolo, koni no sɛɛ lɛ miba Betel. Beni migbe skul lɛ naa lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni mabote lɛlɛ mli kɛkwɔ ŋshɔ lɛ, mibua mitadei fioo komɛi anaa miwo baagi mli ni miyata shikpɔŋ shishi oketeke ko mli kɛyi gbɛ kɛmiiya Betel. Eyɛ mli akɛ mijɔɔ mihe nɔ miha Yehowa ni mikɛ mihe ewo shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli aahu afii saŋŋ moŋ, shi abaptisiii mi aahu kɛbashi December 1926, beni mitee Betel lɛ sɛɛ otsii enyɔ. Enɛ jeee nɔ ni afɔɔɔ namɔ yɛ nakai beaŋ.

Betel eyi waa fe nine yɛ nakai beaŋ, kɛ mɛi 150 ni yɔɔ jɛmɛ lɛ. Hii ejwɛ wɔɔ tsu kome mli. Etsɛɛɛ ni mibale amɛteŋ mɛi babaoo, ejaakɛ wɔ fɛɛ wɔyeɔ nii, ni wɔtsuɔ nii, ni wɔwɔɔ shia koome ni nitsumɔi sɔrɔtoi yɔɔ mli nɛɛ nɔŋŋ mli, ni yɛ anɔkwale mli lɛ, wɔ fɛɛ hu wɔyɛ asafo koome pɛ ni yɔɔ New York City lɛ mli. Agbe Betel Shia hee lɛ naa yɛ 124 Columbia Heights yɛ afi 1927 mli, ni wɔnyɛ wɔhi shi mɛi enyɔ yɛ tsu kome mli agbɛnɛ.

Agbɛnɛ hu, yɛ 1927 mli lɛ, agbele nitsumɔ he tsu hee ni yɔɔ 117 Adams Street lɛ hu naa. Mifata he ni akɛloo tsɔnei lɛ kɛjɛ nitsumɔ he momo lɛ mli yɛ 55 Concord Street. Kɛfata redio tsɔne lɛ he lɛ, wɔyɛ tsɔnei ni woɔ mɔ kɛyaa ŋwɛitsũi anɔ lɛ, kɛ niiahefɔmɔ tsɔnei, kɛ stof ni kɛ mu tsuɔ nii lɛ eko yɛ nitsumɔ he lɛ—kɛji srawa kpaai yɛ he kɛkɛ lɛ, mi mitsuɔ he nii.

Shi, Betel fe nitsumɔ he kɛkɛ. Mɛi ni fata he ni akɛfeɔ wolo fɛɛ wolo, dɛhiɛmɔ wolo fɛɛ dɛhiɛmɔ wolo, kɛ wolo tɛtrɛɛ fɛɛ wolo tɛtrɛɛ ji sɔɔlɔi heshibalɔi akuu ko. Jeee bulɛ kɛ gbɛi ni amɛaaná yɛ je lɛ mli ji oti ni ma amɛhiɛ. Shi moŋ, amɛmiitao ni amɛna akɛ aatsu Nuŋtsɔ lɛ nitsumɔ lɛ kɛkɛ—ni nitsumɔ babaoo yɛ ni abaatsu!

Naanyobɔɔ ni Mikɛ Nyɛminuu Rutherford Na

Mina hegbɛ ni mina akɛ mikɛ Joseph F. Rutherford, ni ji Asafo lɛ sɛinɔtalɔ ni ji enyɔ lɛ aaatsu nii lɛ he sɛɛ waa diɛŋtsɛ. Eji gbɔmɔ agbo, ni ekwɔ fe sɛntimitai 183, eshwiko, shi eti waa. Nyɛmimɛi obalahii ni yɔɔ Betel lɛ ateŋ mɛi pii sheɔ lɛ gbeyei waa, aahu kɛyashi amɛle lɛ jogbaŋŋ. Daa nɛɛ, eekase nii, ni eeto nibii ni abaaŋmala lɛ ahe gbɛjianɔ.

Nyɛminuu Rutherford le mɔ naaŋmɔlɔwoo jogbaŋŋ. Nyɛmimɛi yei oshijafoi enyɔ komɛi ni edara saŋŋ yɛ Betel weku lɛ mli, ni amɛhi jɛmɛ kɛjɛ Nyɛminuu Russell beaŋ tɔ̃ɔ. Onaa hiɛdɔɔ yɛ amɛhiɛ waa, ni amɛheɔ amɛyeɔ akɛ esaaa akɛ aŋmɔɔ waa kɛji nɔ ko yɛ ŋmɔlɔ po. Bei komɛi, kɛ aaye nii lɛ, Nyɛminuu Rutherford gbaa sane ni baaha mɔ fɛɛ mɔ aŋmɔ, shi ehaa nyɛmimɛi yei enyɔ nɛɛ amli woɔ lɛ waa. Shi bei pii lɛ, enyiɛɔ hiɛ yɛ niyeli beaŋ Biblia mli sanegbaai ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli lɛ mli.

Nyɛminuu Rutherford ji nihoolɔ kpakpa hu, ni enaa he miishɛɛ akɛ eeehoo nii eha enanemɛi. Be ko lɛ, Betel nihoolɔi lɛ jwara wuɔ wui komɛi amli kwraa beni amɛsaa wuɔi lɛ. Etee nihoomɔ he lɛ oya nɔŋŋ ni eyatsɔɔ amɛ bɔ ni asaa wuɔ ahaa. Esumɔɔɔ ni enaa wuɔ wui ni ejwara yɛ eniyenii mli!

Bei pii lɛ, mifataa Nyɛminuu Rutherford he yɛ hei komɛi trukaa, tamɔ wɔ redio nitsumɔ he lɛ, WBBR, aloo yɛ tsu ni ekaseɔ nii yɛ mli lɛ mli yɛ Staten Island. Eji nuu ni mli jɔ waa, ni efeɔ nɔ ni eshiɛɔ lɛ pɛpɛɛpɛ. Ekpaaa nɔ ni lɛ diɛŋtsɛ efeŋ kɔkɔɔkɔ lɛ gbɛ kɛjɛɛɛ mɛi krokomɛi aŋɔɔ. Akɛ mɔ ni tamɔɔɔ mɛi komɛi ni yɔɔ gbɛhei wuji amli yɛ jamɔ gbɛjianɔtoi krokomɛi amli lɛ, Nyɛminuu Rutherford ji mɔ ko ni etee hiɛ waa yɛ mumɔŋ kɛ jeŋba gbɛfaŋ fɛɛ. Anaa faŋŋ akɛ ehi shi eha Yehowa Maŋtsɛyeli lɛ.

Shika Gbɛfaŋ Jaramɔ Bei

Beni mitee Betel lɛ sɛɛ afii fioo ko lɛ, je lɛ bote Jaramɔ Shihilɛ Kpele mli. Shika jarayeli hei fite kwraa, tamɔ bɔ ni nibii ajara fee lɛ pɛpɛɛpɛ. Anaaa nitsumɔ atsũ, ni shika hu bɛ. Betel hi shi kɛtsɔ tooyeli shika nɔ, ni Yehowa kwɛ be fɛɛ be akɛ ayɛ bɔ ni sa ni baanyɛ atsu nitsumɔ lɛ he nii. Eyɛ mli akɛ ejeee nɔ ni wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ taoɔ moŋ, shi wɔnaa niyenii wɔyeɔ be fɛɛ be. Wɔlɛte nii ahe waa bɔ ni wɔɔnyɛ, ni nyɛmimɛi ni bɛ Betel lɛ ye amɛbua wɔ waa bɔ ni amɛ hu amɛaanyɛ.

Yɛ 1932 mli lɛ, Nyɛminuu Robert Martin, wɔ nitsumɔ he nɔkwɛlɔ anɔkwafo lɛ gbo. Ahala Nathan Knorr, ni no mli lɛ eye afii nyɔŋmai enyɔ kɛ kpawo lɛ ato enajiaŋ. Eji obalanyo ni yɔɔ nyɛmɔ babaoo diɛŋtsɛ. Mikaiii akɛ mɔ ko kwraa na naagba akɛ eeekpɛlɛ enɔ akɛ nitsumɔ he lɛ nɔkwɛlɔ. Nyɛmimɛi hii anɔkwafoi krokomɛi, tamɔ John Kurzen, George Kelly, Doug Galbraith, Ralph Leffler, kɛ Ed Becker—ni ji mihefatalɔi nitsulɔi ni misumɔɔ amɛ sane waa lɛ—fɛɛ jɛ amɛsuɔmɔ mli amɛtuu amɛŋaalee kɛ nilee lɛ amɛha Maŋtsɛyeli sɔɔmɔ lɛ he nitsumɔ.—Okɛto 2 Mose 35:34, 35 he.

Redio kɛ Nitsumɔ

Wɔ gbɛjianɔtoo lɛ ejɔɔ ehe nɔ kwraa eha sanekpakpa lɛ gbɛɛ-kɛ-shwamɔ, kɛtsɔ gbɛ fɛɛ gbɛ ni yɔɔ lɛ nɔ. Ehe miihia ni je lɛ fɛɛ ale Maŋtsɛyeli lɛ he sane, shi wɔyifalɛ shɛɔ akpei fioo ko pɛ. Yɛ Jeŋ Ta I sɛɛ lɛ, no mli lɛ kpaako redio he ŋaalee lɛ eje shishi. Shi, nyɛmimɛi ni yooɔ nii asɛɛ lɛ nu he akɛ nɛkɛ adafitswaa gbɛ nɛɛ ji nɔ ni Yehowa kɛha yɛ nakai beaŋ. No hewɔ lɛ, yɛ 1923 mli lɛ, amɛje shishi akɛ amɛaafee redio nitsumɔ he ni ji WBBR lɛ yɛ Staten Island, ni ji maŋkwramɔŋ kui enumɔ ni yɔɔ New York City lɛ ekome mli.

Bei komɛi lɛ, mikome pɛ ji nitsulɔ ni kwɛɔ wɔ redio nitsumɔ he nɛɛ nɔ. Jɛmɛ nɔŋŋ miyɔɔ, yɛ Staten Island, shi mikɛ lɛlɛ kɛ shikpɔŋ shishi oketeke fãa gbɛ ŋmɛlɛtswai etɛ kɛyaa nitsumɔ he lɛ yɛ Brooklyn ni miyatsuɔ srawa hewalɛ loo tsɔnei ahe nii. Wɔhe diesel tsɔne ko ni feɔ srawa hewalɛ, bɔni afee ni eha wɔ redio nitsumɔ lɛ diɛŋtsɛ ana esrawa hewalɛ daa nɛɛ. Wɔyɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔ nu bui kɛ abɔɔ yɛ Staten Island, ni haa wɔ nitsulɔi fioo ni yɔɔ jɛmɛ lɛ, kɛ agbɛnɛ Betel weku ni yɔɔ Brooklyn lɛ hu niyenii.

Redio nitsumɔ he lɛ he gbɛnaa nii ni kã minɔ lɛ tsĩ mikpeeiyaa kɛ shiɛmɔyaa hu naa waa, aahu kɛyashi yelikɛbuamɔ babaoo ba yɛ sɛɛ mli. Be ko kwraa bɛ kɛha hiɛtserɛjiemɔ henaabuamɔi aloo otsi naagbee gbɛfaa, ja wɔ daa afi hejɔɔmɔ be lɛ mli pɛ. Be ko lɛ, mɔ ko bi mi akɛ: “Ani osusu he pɛŋ akɛ oooshi Betel, yɛ nɛkɛ nitsumɔ ni hejɔlɛ bɛ mli kwraa nɛɛ hewɔ?” Yɛ anɔkwale mli lɛ, esa akɛ makɛɛ akɛ: “Dabi.” Eji hegbɛ ni mina kɛ miishɛɛ diɛŋtsɛ akɛ mikɛ nyɛmimɛi hii kɛ yei babaoo ni etuu amɛhe amɛha lɛ aaahi shi, ni wɔtsu nii hu yɛ he kome. Ni be fɛɛ be lɛ, nitsumɔ ko yɛ ni he miihia ni atsu, nitsumɔ hee kwraa ni sa akɛ atsu.

Wɔfee redio nɔ dramai ni kanyaa mɔ waa ni wɔtswa he adafi. Akɛni wɔbɛ kpaai ni amɔmɔɔ wiemɔi awoɔ nɔ, ni yɔɔ hewalɛ krɛdɛɛi lɛ eko hewɔ lɛ, esa akɛ wɔtao wɔ diɛŋtsɛ wɔgbɛi ni wɔkɛbaatsu nii. Wɔfee tsɔne ko ni baanyɛ afee kɔɔyɔɔ ni miitswa blɛoo aloo ahum ni miitswa waa gbɛɛmɔ pɛpɛɛpɛ. Akokooshi ŋoŋoi fãi, ni akɛmiitswa ŋmoŋmloi ni fɔlɔ yɔɔ shishi nɔ lɛ bafee tamɔ okpɔŋɔi ananeshi gbɛɛmɔ yɛ gbɛjegbɛi anɔ. Drama fɛɛ drama bafee nitsumɔ krɛdɛɛ ko. Ni gbɔmɛi lɛ bo toi. Mɛi pii taraa shi ni amɛboɔ toi yɛ nakai beaŋ ni nibii gbalaaa mɔ jwɛŋmɔ tsɔ̃ lɛ.

Yɛ 1920 afii lɛ amli kɛ 1930 afii lɛ shishijee gbɛ lɛ, Asafo lɛ fee nɔ ko ni sa kadimɔ waa yɛ redio nitsumɔ mli, ni ekɛ redio nitsumɔ hei ni fa fe fɛɛ lɛ tsara kɛtsɔ kpaai anɔ ni amɛtswa sane kome lɛ nɔŋŋ he adafi, ni efee enɛ shii abɔ. Enɛ hewɔ lɛ, eha Maŋtsɛyeli sane lɛ yashɛ mɛi akpekpei abɔ ŋɔɔ yɛ je lɛŋ fɛɛ.

Gramafon Lɛ

Yɛ 1930 afii lɛ teŋ gbɛ kɛ 1940 afii lɛ shishijee gbɛ lɛ, wɔfee gramafon ni akɛtsuɔ nii yɛ redio adafitswaa mli lɛ eko, kɛ gramafon diɛŋtsɛ, kɛ tsɔnei krokomɛi ni akɛwieɔ. Wɔkɛ tsɔne krɛdɛɛ ko tsu nii, ni wɔfolɔ gramafon plɛtei ni wɔkɛbaatsu nii lɛ kɛjɛ plɛtei fɛtɛfɛtɛi ni wɔfee kɛjɛ wobii adaagre mli lɛ ni wɔkɛ wiemɔi wo nɔ. No sɛɛ lɛ, wɔkwɛ nɛkɛ gramafon plɛtei ni wɔkɛbaatsu nii nɛɛ anɔ jogbaŋŋ kɛ shwɛde koni wɔkɛkwɛ akɛ tɔmɔ ko kwraa bɛ nɔ. Kɛ tɔmɔi komɛi yɛ nɔ lɛ, esa akɛ amɔmɔ wiemɔi lɛ ekoŋŋ ni asaa afo plɛte hee ni akɛwo nɔ. Wɔkɛ gramafon plɛtei ni wɔkɛ wobii adaagre efee, ni wɔkɛbaatsu nii nɛɛ yaa gramafon plɛtei afeemɔ nitsumɔ he, ni amɛfeɔ lɛ gramafon plɛte diɛŋtsɛ kɛ gramafon ni redio kɛtsuɔ nii lɛ hu.

Nɔ kome ni yɔɔ miishɛɛ waa ni mikaiɔ ji Nyɛminuu Rutherford maŋshiɛmɔ ni eha yɛ 1933 mli ni yitso ji “Hewalɛ ni Afi Krɔŋkrɔŋ lɛ Naa yɛ Toiŋjɔlɛ kɛ Shweremɔ Nɔ” lɛ. Paapa lɛ ejaje akɛ “afi krɔŋkrɔŋ” ji nakai afi lɛ, ni wɔtsɔ redio adafitswaa kɛ gramafon plɛtei anɔ saji anɔ wɔkpa he mama, ni wɔtsɔɔ akɛ nɔ krɔŋkrɔŋ ko kwraa jɛŋ mli kɛbaŋ. Taakɛ nibii balɛ lɛ, Hitler nine shɛ nɔyeli hewalɛ nɔ nakai afi lɛ, kɛ Katolik Sɔlemɔ lɛ sɛɛfimɔ, no hewɔ lɛ hiɛnɔkamɔi ni ayɔɔ kɛha toiŋjɔlɛ lɛ laaje kwraa.

Ato Katolik Nifeemɔ kuu ko shishi yɛ United States, koni amɛtsu nɔ ni sɔlemɔ lɛ taoɔ lɛ he nii. Amɛkɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛgbɔmɛi wo mɛi ni ŋmalaa adafitswaa woji, woji tɛtrɛbii, kɛ woji wuji lɛ aniŋmalamɔ ajinafoi akui lɛ amli. Amɛkɛ amɛhe wo maŋkwramɔŋ saji amli ni amɛwie akɛ amɛbaatsi amɛhe kwraa kɛjɛ redio nitsumɔ he fɛɛ nitsumɔ he ni tswaa Biblia mli maŋshiɛmɔi ahe adafi lɛ he. Katolik Nifeemɔ kui fee Odasefoi pii basabasa, titri lɛ yɛ New Jersey ni bɛŋkɛ jɛmɛ nɔŋŋ lɛ. Nakai gbii lɛ bafee hiɛdɔɔ gbii waa!

Shiɛmɔ Nitsumɔ kɛ Miishɛɛ

Beni shɛɔ 1950 afii lɛ teŋ gbɛ lɛ, no mli lɛ Maŋtsɛyeli shiɛlɔi ni amɛyi faa daa lɛ miiya mɛi pii aŋɔɔ yɛ amɛshinaai anaa yɛ amɛshiai amli tɔ̃ɔ. Enɛ bafee gbɛ ni mɔɔ shi jogbaŋŋ kwraa fe redio, yɛ aŋkroaŋkroi ni aaaye abua amɛ ni amɛkase Biblia mli anɔkwale lɛ mli. No hewɔ lɛ, yɛ 1957 mli lɛ, akpɛ yiŋ akɛ abaahɔ̃ɔ WBBR lɛ koni akɛ shika ni wɔyɔɔ lɛ awo maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ ni mli lɛɛɔ yɛ shikpɔji krokomɛi anɔ lɛ mli.

Yɛ 1955 mli lɛ, aha mi nitsumɔ yɛ Bedford Asafo ni yɔɔ Brooklyn lɛ mli, ni mikwɛɔ Buu-Mɔɔ Nikasemɔ lɛ nɔ daa yɛ jɛmɛ. Asafo lɛ tsu mi kɛtee New York kooyigbɛ, Pennsylvania, Connecticut, kɛ New Jersey akɛ wielɔ gbɛfalɔ. Beni aha mi nitsumɔ yɛ Bedford Asafo lɛ mli lɛ, mikɛɛ mihe akɛ, ‘Miye fe afii 50. Esa akɛ mikɛ mihe awo shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli waa bɔ ni manyɛ bianɛ. Ekolɛ sɛɛ mli lɛ, magbɔjɔ ni miwuiaŋ baawa mihe, ni minaŋ mli ŋɔɔmɔ babaoo dɔŋŋ.’

Beni mikɛ nakai afii pii lɛ etsu nii akɛ redio nitsulɔ ni mikɛtswa Maŋtsɛyeli dumɔ wu lɛ he adafi sɛɛ lɛ, agbɛnɛ mibana he miishɛɛ diɛŋtsɛ akɛ madũ Biblia mli anɔkwale dumɔ wui lɛ yɛ mɛi lɛ amli aŋkroaŋkro, ni mashwie nɔ nu hu. Minaa asafo lɛ kɛ nitsumɔ he miishɛɛ waa. Mɛi sɔrɔtoi ŋɔ mi amɛfee amɛwekui lɛ amli mɔ ko, ni amɛha mina miishɛɛ waa. Nakai beaŋ gbekɛbii bibii, ni amrɔ nɛɛ amɛdara lɛ, ateŋ mɛi komɛi tsɛɔ mi amɛnii lolo. Wɔna be ni yɔɔ miishɛɛ mli ŋɔɔmɔ kutuu yɛ shiɛmɔ mli afii 30 sɔŋŋ, aahu kɛyashi be mli ni naagbai ni ba minaji ahe lɛ haaa manyɛ manyiɛ kɛkwɔ atrakwei lɛ dɔŋŋ, ni minyɛɛɛ matsɔ shikpɔŋ shishi nyiɛmɔ hei lɛ hu. Yɛ 1985 mli lɛ, mifã kɛtee Brooklyn Heights Asafo, ni kpeɔ yɛ Betel lɛ mli.

Beni Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ naa shweremɔ kpele mli ŋɔɔmɔ lɛ, mi diɛŋtsɛ hu mina hegbɛ akɛ mana ejɔɔmɔi yɛ maŋsɛɛ shikpɔji anɔ beni mitee kpeei wuji ni Yehowa Odasefoi fee yɛ shikpɔji ni yɔɔ shɔŋŋ lɛ anɔ lɛ. Yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, minyɛ mifã gbɛ kɛtee je lɛŋ hei sɔrɔtoi fɛɛ! Kɛjɛ 1950 afii lɛ amli lɛ, wɔ Betelbii lɛ ateŋ mɛi komɛi na hegbɛ wɔtee London, Paris, Rome, Nuremberg, kɛ Copenhagen. Wɔkɛ kɔɔyɔŋ lɛji ni tsutsu lɛ akɛtswaa okpɛlɛmii, shi atsake amɛ afee amɛ gbɛfaa kɔɔyɔŋ lɛji, kɛ lɛji diɛŋtsɛ, kɛ oketeke fa gbɛ. Eji anɔkwale akɛ, wɔna nibii pii yɛ gbɛfaa lɛ mli, shi nɔ ni wɔna ni yɔɔ miishɛɛ fe fɛɛ ji wɔnyɛmimɛi babaoo ni kɛ miishɛɛ hereɔ wɔ hiɛmɛɛ lɛ. Sɛɛ mli afii nyɔŋmai abɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ ha wɔfa gbɛ kɛtee Bokagbɛ, Europa Anaigbɛ ekoŋŋ, kɛ nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ hu lɛ, Europa Bokagbɛ. Kpee ni yɔɔ miishɛɛ waa ni afee yɛ Poland, Germany, kɛ Czechoslovakia lɛ na wɔnɔ hewalɛ babaoo diɛŋtsɛ. Kwɛ bɔ ni wɔ teokrase weku lɛ eda waa eha, kɛjɛ beni mibafee weku lɛ mlinyo nɛɛ!

Ŋwɛi Gbɛtsɔɔmɔ

Nɔ ni fee tamɔ gbɛjianɔtoo lɛ najifaamɔi bibii lɛ batsɔ hiɛyaa wuji diɛŋtsɛ yɛ sɛɛ mli. Beni wɔtsuɔ nii yɛ shishijee nibii kwraa, ni ji dɛŋdadei kɛkɛ ni baaye abua wɔ ni wɔnyɛ wɔtsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ he nii lɛ, no mli lɛ namɔ baanyɛ atsɔ hiɛ ana shweremɔ babaoo ni baaba lɛ? Wɔtee hiɛ waa yɛ hemɔkɛyeli mli, ni wɔkpɛlɛ wɔhiɛ ni Yehowa nyiɛ lɛ nɔ.

Nɛkɛ gbɛjianɔtoo ni yaa ehiɛ nɛɛ sheee gbeyei akɛ akɛ dadei ahe ŋaalee hee fe fɛɛ ni yɔɔ lɛ aaatsu nii, aloo eeefee lɛ diɛŋtsɛ enɔ̃, koni ekɛye ebua ni akɛtsu jeŋ muu fɛɛ ŋmɔ lɛ mli nii. Gbɛi ni akɛtsu nii ni akɛlɛɛ Maŋtsɛyeli jajemɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ ateŋ ekome ji shia-kɛ-shia shiɛmɔ, kɛ redio nitsumɔ hei akui kɛ nitsumɔ, gramafon plɛte nɔ odaseyeli, kɛ gbɛjianɔtoo ni ji Biblia mli nikasemɔ feemɔ yɛ gbɔmɛi ashiai amli. Woji akalamɔ nitsumɔ ni ato shishi yɛ shishijee afii lɛ amli, kɛ kompiuta niŋmaa ni akɛtsuɔ nii amrɔ nɛɛ, kɛ nikalamɔ tsɔnei wuji ni kalaa woji yɛ wiemɔi babaoo mli lɛ jeee mɔdɛŋbɔɔ bibioo kwraa. Buu Mɔɔ Biblia Gilead Skul lɛ, kɛ Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ, kɛ kpokpai wuji anɔ kpeei ni wɔfeɔ daa lɛ fɛɛ eye ebua babaoo ni ekɛ hiɛnyamwoo ebaha Yehowa Nyɔŋmɔ kɛ e-Bi lɛ. Eji hegbɛ ni mina akɛ mi diɛŋtsɛ mikɛ mihiŋmɛi ena nɛkɛ nibii nɛɛ fɛɛ, ni mina mli gbɛfaŋnɔ hu.

Eyɛ faŋŋ kɛha mi akɛ, Yehowa gbɛjianɔtoo ni yɔɔ shikpɔŋ nɛɛ nɔ ni ekɛ emumɔ lɛ kudɔɔ lɛ lɛ nine shɛɔ gbɛtsɔɔmɔ ni kɔɔ nɔ ni sa akɛ afee, kɛ bɔ ni sa akɛ afee lɛ aha lɛ he lɛ nɔ. Ejeŋ muu fɛɛ gbɛjianɔtoo, nɔ ni anaa kɛ nɔ ni anaaa lɛ, fɛɛ feɔ ekome kɛtsuɔ nii.

Mishwako mihe kɔkɔɔkɔ akɛ miŋmɛɛ miyiŋ ni mito akɛ matsu nii yɛ lɛlɛ mli, beni miji obalanyo lɛ he. Ejaakɛ, nibii ni yaa nɔ yɛ je lɛŋ, ni yɔɔ miishɛɛ, ni shishinumɔ yɔɔ he fe fɛɛ lɛ miiya nɔ yɛ biɛ yɛ Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ mli! No hewɔ lɛ, jɔɔmɔi babaoo diɛŋtsɛ ji nɔ ni ekadi migbɛfaa yɛ gbɛ ni kɛ mi yaa “tsɛmɔ ni jɛ ŋwɛi” lɛ nɔ lɛ, ni heshwamɔ ko kwraa bɛ mli.—Filipibii 3:13, 14.

Mikɛɔ obalaŋtai lɛ be fɛɛ be akɛ amɛkai 1914—ni ji Lala 19:14, (NW), he ni kɛɔ akɛ: “Ha midaaŋ wiemɔi kɛ mitsui mli jwɛŋmɔi lɛ asa ohiɛ, O Yehowa mi-Tɛsaa kɛ mi-Kpɔlɔ.” Wɔmiitao ni wɔsa Yehowa hiɛ yɛ nɔ fɛɛ nɔ mli ni wɔsɔle taakɛ David sɔle lɛ, akɛ: “Yehowa, tsɔɔmɔ mi ogbɛ̀i lɛ, ha male otempɔŋi lɛ. Ha manyiɛ onɔkwale lɛ mli, ni otsɔɔ mɔ nii; ejaakɛ bo ji miyiwaleheremɔ Nyɔŋmɔ lɛ. Bo gbɛ mikwɛɔ daa nɛɛ.” (Lala 25:4, 5) Shishinumɔ babaoo yɛ nakai wiemɔi lɛ amli. Kɛji wɔkai lɛ, ebaanyɛ eye ebua wɔ ni wɔnyiɛ gbɛ ni ja, ni yaa he ni ja hu lɛ nɔ, ní wɔkɛ Yehowa gbɛjianɔtoo ni yaa hiɛ lɛ anyiɛ.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Nyɛminuu Rutherford naa he miishɛɛ akɛ eeehoo nii eha enanemɛi

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 25]

Robert Hatzfeld yɛ WBBR redio nitsumɔ tsɔne lɛ hu

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 26]

Mfoniri ni Nyɛminuu Hatzfeld sha nyɛsɛɛ nɛɛ

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje