Kristofoi Asuɔmɔ ni Wɔɔjie Kpo Wɔtsɔɔ Mɛi ni Edara Lɛ
SAMUEL JOHNSON, ni ji afii ohai 18 lɛ mli niŋmalɔ ko gba sane ko ni kɔɔ obalanyo ko he, akɛ, beni esaraa enanemɛi lɛ, ehiɛ kpa he ni eshi efai efɔ̃ lɛ nɔ. Mɔ ko kwraa ewieee enyagbafeemɔ lɛ he. Johnson tee nɔ akɛ: “Shi kɛ ana nɛkɛ hiɛnɔkpamɔ nɛɛ nɔŋŋ yɛ nuumo he lɛ, no lɛ gbɔmɛi baahoso amɛkɔ̃ɔji ni amɛbaakɛɛ akɛ, ‘Ejwɛŋmɔ miigbo.’ ”
Johnson sane nɛɛ tsɔɔ akɛ, ekolɛ asusuɔ mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ ahe yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ, taakɛ afeɔ kui bibii krokomɛi lɛ. Eyɛ mli akɛ mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ akwɛmɔ feɔ nitsumɔ ni biɔ mɔdɛŋbɔɔ diɛŋtsɛ moŋ, shi sɛɛnamɔi jɛɔ mli baa kɛhaa kui enyɔ lɛ fɛɛ. Mɛni ji nibii ni wawai yɛ mli lɛ kɛ sɛɛnamɔi ni jɛɔ mli baa lɛ, ni mɛni hewɔ sane nɛɛ saa mɛi babaoo he be fɛɛ be lɛ?
Taakɛ akɔntaabuu tsɔɔ lɛ, je lɛŋ bii fɛɛ ayifalɛ oha mlijaa 6 eye afii 65 aloo amɛye fe nakai, ni yifalɛ nɛɛ kuɔ ebɔɔ he toi enyɔ yɛ maji ni etee amɛhiɛ lɛ amli. Yɛ Europa Maji ni Efee Ekome, ni hala afi 1993 akɛ “Europa Afi Kɛha Mɛi ni Edara lɛ kɛ Gbeekpamɔ ni Aaaba Yinɔbii Ateŋ” lɛ mli lɛ, mɛi 3 mli 1 eye fe afii 50. Taakɛ eji yɛ maji ni etee hiɛ lɛ pii amli lɛ, bii afɔmɔ ni nɔ egbɔ kɛ wala sɛɛ ni tsɛɔ yɛ maji nɛɛ amli lɛ miiha maji nɛɛ amlibii lɛ ayifalɛ babaoo miifee mɛi ni edara yɛ afii amli. Mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ akwɛmɔ yɛ shihilɛi ni tamɔ nɛkɛ shishi lɛ ji nitsumɔ agbo diɛŋtsɛ. Kwɛ bɔ ni nibii yɔɔ sɔrɔto ha yɛ Bokagbɛ, tsutsu ko ni eho!
“Nilee Toohei”
Handwörterbuch des Biblischen Altertums für gebildete Bibelleser (Biblia Blema Nibii Ahe Wolo Kɛha Biblia Kanelɔi ni Le Woloŋ) lɛ tsɔɔ akɛ, yɛ Bokagbɛbii ablema shihilɛ beaŋ lɛ, “abuɔ mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ akɛ blema nilee kɛ jwɛŋmɔ ni nɔ kwɔ ni he yɔɔ sɛɛnamɔ lɛ atoohe, ni enɛ hewɔ lɛ, awoɔ mɛi ni darako lɛ ŋaa ni amɛkɛ amɛ abɔ naanyo ni amɛkase nii kɛjɛ amɛŋɔɔ.” Smith’s Bible Dictionary lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Yɛ daa gbi shihilɛ mli lɛ, akwɛɔ [mɛi ni edara lɛ] agbɛ akɛ nilee toohei . . . [Mɛi ni darako lɛ] ŋmɛɔ amɛ gbɛ ni amɛ tsutsu amɛtsɔɔ amɛjwɛŋmɔ.”
Ajie bulɛ ni ayɔɔ kɛha mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ kpo yɛ Mose Mla lɛ mli yɛ 3 Mose 19:32 akɛ: “Tee shi yɛ yiteŋwajiatsɛ hiɛ, ni owo nuumo hiɛ nyam.” No hewɔ lɛ mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ yɛ gbɛhe ko ni tsɔɔ hegbɛ ni amɛyɔɔ yɛ adesai ashihilɛ kuu mli, ni abuɔ amɛ akɛ mɛi ni he yɔɔ sɛɛnamɔ waa. Eka shi faŋŋ akɛ nɛkɛ ji bɔ ni Moabyoo Rut na eshaayoo Israelnyo, Naomi eha.
Rut kpɛ eyiŋ shiŋŋ akɛ ebaafata Naomi he kɛshi Moab kɛya Israel, ni yɛ no sɛɛ fɛɛ lɛ, ebo Naomi ŋaawoo toi jogbaŋŋ. Beni amɛná amɛyashɛ Betlehem lɛ, Naomi ji mɔ ni na akɛ Yehowa nine miikudɔ nibii ni yaa nɔ lɛ, ni no hewɔ lɛ, lɛ ji mɔ ni tsɔɔ Rut bɔ ni sa akɛ eba ejeŋ eha. (Rut 2:20; 3:3, 4, 18) Akudɔ Rut shihilɛ yɛ teokrase gbɛ nɔ beni eyaa nɔ ekaseɔ nii kɛjɛɔ Naomi niiashikpamɔ mli lɛ. Eshaayoo lɛ bafee nilee toohe diɛŋtsɛ kɛha lɛ.
Yɛ nakai gbɛ nɔŋŋ nɔ lɛ, obalayei Kristofoi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ baanyɛ ana yei onukpai ni yɔɔ asafo lɛ mli ni amɛkɛ amɛ aaabɔ lɛ he sɛɛ. Ekolɛ nyɛmiyoo ko miisusu gbalashihilɛ mlibotemɔ he, aloo ekolɛ ekɛ lɛ diɛŋtsɛ enaagba ko ni mli wa waa miishi mple. Kwɛ bɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ eeetao ŋaawoo kɛ sɛɛfimɔ kɛjɛ nyɛmiyoo onukpa ko ni yɔɔ nakai shihilɛ lɛ he niiashikpamɔ jogbaŋŋ lɛ ŋɔɔ!
Kɛfata he lɛ, onukpai akuu lɛ baanyɛ ana mɛi ni edara ni yɔɔ amɛteŋ lɛ aniiashikpamɔ ni amɛkɛaatsu nii lɛ he sɛɛ babaoo. Wɔbaanyɛ wɔkase nii kɛjɛ enɛ ni Lot kɛtsuuu nii lɛ mli. Béi ko ni ba Abraham kooloi akwɛlɔi lɛ kɛ Lot nɔ̃ lɛ teŋ lɛ bi ni akpɛ yiŋ bɔ ni ebaasa mɔ fɛɛ mɔ he. Lot hala nɔ ni nilee bɛ mli lɛ. Kwɛ bɔ ni kulɛ eeehi jogbaŋŋ akɛ ebi Abraham ŋaawoo klɛŋklɛŋ dã! Kulɛ Lot nine baashɛ gbɛtsɔɔmɔ ni nilee yɔɔ mli nɔ, ni kulɛ ebaaha eweku lɛ aye amɛhe kɛjɛ haomɔ ni jɛ nii ni ekɛ oyaiyeli hala nɛɛ mli kɛba lɛ he. (1 Mose 13:7-13; 14:12; 19:4, 5, 9, 26, 29) Ani oboɔ nɔ ni onukpai ni edara lɛ yɔɔ kɛɛmɔ lɛ toi jogbaŋŋ dani bo diɛŋtsɛ okpɛɔ oyiŋ yɛ sane ko he?
Mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ ateŋ mɛi babaoo yɛ ekaa kɛha Yehowa nitsumɔ lɛ be fɛɛ be, taakɛ Simeon kɛ Hana ji yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ. (Luka 2:25, 36, 37) Kɛ akɛ mɛi ni edara yɛ afii amli nɛɛ fata asafoŋ nitsumɔi ahe, bɔ ni amɛhewalɛ baaŋmɛ gbɛ, aahu kɛyashi amɛgbɔlɛ beaŋ tɔ̃ɔ po lɛ, eji nifeemɔ ni tsɔɔ bulɛ diɛŋtsɛ, kɛ bɔ ni asusuɔ nɛkɛ onukpai ni edara yɛ afii amli nɛɛ ahe ahaa lɛ kpojiemɔ. Ekolɛ yelikɛbuamɔ he miihia obalaŋta ko ni ekɛsaa ehe kɛha Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ mli nifeemɔ. Ekolɛ onukpa ko ni hiɛ kã shi lɛ baamu sane naa akɛ asafo lɛ mli nyo ko ni eda yɛ afii amli lɛ baafee ŋaawolɔ ni sa jogbaŋŋ kɛha lɛ, mɔ ko ni yɔɔ teemɔŋ nilee babaoo, kɛ ejurɔfeemɔ su, kɛ be babaoo hu.
Shi kɛlɛ, mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ ahiamɔ nii krɛdɛɛ lɛ ahe nitsumɔ biɔ nibii babaoo. Amɛteŋ mɛi pii yɛ ni shoofeemɔ, awuiyeli he gbeyeishemɔ, kɛ shika gbɛfaŋ naagbai haoɔ amɛ waa. Kɛfata he lɛ, kɛji mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ gbɔjɔ lɛ, amɛgbɔmɔtsoŋ hewalɛ nɔgbɔmɔ, kɛ bɔ ni ekaa ni tsutsu lɛ amɛyɔɔ lɛ naa baa shi, ni ehaa amɛnijiaŋ jeɔ wui lɛ woɔ nɛkɛ naagbai nɛɛ amli wu. Ni enɛ haa ehe bahiaa ni ana be babaoo aha amɛ. Te esa akɛ aŋkroaŋkroi, kɛ asafo muu lɛ fɛɛ afee tɛŋŋ yɛ enɛ he?
“Amɛkase Nyɔŋmɔ Gbeyeishemɔ”
Yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ, Paulo ŋma yɛ mumɔ naa, yɛ 1 Timoteo 5:4, 16 akɛ: “Shi kɛ yoo okulafo ko yɛ bii loo nabii lɛ, amɛkase Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛwe tsutsu, ni amɛto amɛfɔlɔi lɛ anajiaŋ pɛpɛɛpɛ; ejaakɛ enɛ yɛ fɛo ni eŋɔɔ Nyɔŋmɔ naa. Shi kɛ nuu loo yoo ni heɔ yeɔ yɛ yei okulafoi lɛ, ekwɛ amɛ, ní akawa miiha asafo lɛ, koni akwɛ okulafoi ni ji okulafoi lɛlɛŋ lɛ.” Mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ akwɛmɔ ji weku lɛ sɔ̃. Kɛji yelikɛbuamɔ he miihia asafo lɛ mli nyo ni eda yɛ afii amli lɛ lolo, yɛ be mli ni eweku lɛ efee nɔ fɛɛ nɔ ni amɛaanyɛ amɛkɛye amɛbua lɛ lɛ sɛɛ lɛ, no lɛ sɔ̃ lɛ bakãa asafo lɛ nɔ. Nɛkɛ shishitoo mlai nɛɛ tsakeko.
Mɛni eye ebua Kristofoi ni amɛnyɛ amɛjie Kristofoi asuɔmɔ kpo amɛtsɔɔ mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ kɛtsɔ Nyɔŋmɔ jamɔ hetuu-kɛhamɔ ni amɛkɛtsuɔ nii yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛshiai amli lɛ nɔ lɛ? Susumɔ wiemɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ, ni jɛ Odasefoi saŋŋ ni yɔɔ mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ akwɛmɔ mli niiashikpamɔ babaoo lɛ aŋɔɔ nɛɛ he okwɛ.
Mumɔŋ Hiamɔ Nii Ahe Nitsumɔ Daa
Felix, ni ye ebua eŋa kɛkwɛ yoo lɛ fɔlɔi lɛ kaiɔ akɛ: “Daa gbi ŋmalɛ lɛ kwɛmɔ kutuu ji yelikɛbuamɔ nɔ̃ ko ni he yɔɔ sɛɛnamɔ waa. Amɛkɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛshihilɛ mli niiashikpamɔi kɛ otii ni amɛkɛmamɔ amɛhiɛ lɛ toɔ Yehowa shishitoo mlai ahe ni amɛgbaa wɔ enɛɛmɛi ahe saji.” Lɛlɛŋ, nɔ titri ni he hiaa waa yɛ wekumɛi ni edara yɛ afii amli lɛ akwɛmɔ he naagba lɛ naakpeemɔ mli ji hiɛ ni aaahi he nɔ, ni aha amɛ mumɔŋ kanyamɔ. Nilee yɛ enɛ feemɔ mli waa, yɛ Yesu wiemɔi ni yɔɔ Mateo 5:3 (NW) lɛ hewɔ, akɛ: “Miishɛɛ ji mɛi ni hiɛ yɔɔ amɛmumɔŋ hiamɔ nii anɔ lɛ.” Abaanyɛ aha daa gbi ŋmalɛ lɛ kwɛmɔ he aba sɛɛnamɔ babaoo kɛfata he kɛtsɔ Biblia kanemɔ gbɛjianɔtoo nɔ, kɛtsɔ Biblia kasemɔ woji akanemɔ nɔ, kɛ agbɛnɛ, kɛtsɔ sɔlemɔ nɔ. Peter wie akɛ: “Etamɔ nɔ ni mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ sumɔɔ nii ni afeɔ daa.”
Hɛɛ, nii ni aaafee daa lɛ he miihia yɛ mumɔŋ nibii agbɛfaŋ. Ni jeee mumɔŋ nibii pɛ kɛkɛ gbɛfaŋ mɛi ni edara lɛ nyaa daa gbi nifeemɔ he yɛ, shi moŋ daa gbi shihilɛ mli nibii hu. Ursula wie akɛ abaanyɛ akɛ miishɛɛ awo mɛi ni yɔɔ gbɔjɔmɔi fioo lɛ po hewalɛ ni “amɛte shi kɛjɛ saa mli ni amɛsaa amɛhe jogbaŋŋ daa gbi.” Shi kɛlɛ, esa akɛ wɔkwɛ ni wɔkafee mɛi ni tsɔɔ mɛi ni edara lɛ nɔ ni sa akɛ amɛfee be fɛɛ be. Doris wie akɛ bei pii lɛ, emɔdɛŋbɔɔ ni jɛ henumɔ kpakpa mli lɛ gbaa afã yɛ gbɛ ni yɔɔ dɔlɛ nɔ. “Mitɔ̃ɔ tɔmɔi sɔrɔtoi babaoo. Gbi ko lɛ mikɛɛ mipapa akɛ etsake eshɛɛt lɛ daa gbi. Kɛkɛ ni mimami kai mi akɛ: ‘Eka he eji miwu lolo!’ ”
Be ko lɛ, mɛi ni edara nɛɛ ji obalaŋtai, shi ewa waa kɛha obalaŋtai akɛ amɛkɛ amɛhe aaawo mɛi ni edara lɛ ashihilɛ mli. Shi kɛlɛ, no ji nɔ ni he hiaa waa titri dani anyɛ anu amɛhiamɔ nii krɛdɛɛi lɛ ashishi. Gbɔlɛ haa nijiaŋwujee baa. Gerhard tsɔɔ mli akɛ: “Mishaanuu mli fu lɛ diɛŋtsɛ ehe ejaakɛ enyɛɛɛ efee nibii ni tsutsu lɛ, lɛ diɛŋtsɛ efeɔ ehaa ehe lɛ dɔŋŋ. Ewa kɛha lɛ waa akɛ eeekpɛlɛ shihilɛ ni ebaje mli agbɛnɛ lɛ nɔ. Esu kɛ ebaŋ fɛɛ tsake.”
Yɛ shihilɛi ni tsakeɔ ashishi lɛ, eji nɔ ko ni fɔɔ baa akɛ mɔ ko ni eda yɛ afii amli lɛ wieɔ eshiɔ mɛi krokomɛi waa, titri lɛ mɛi ni kwɛɔ lɛ lɛ, ni amɛkɛjieɔ nijiaŋwujee ni efa babaoo yɛ amɛmli lɛ kpo. Yiŋtoo hewɔ ni ebaa lɛ nakai lɛ yɛ mlɛo. Suɔmɔ mli ni amɛjɛɔ amɛkwɛɔ lɛ lɛ haa ekaiɔ ehewalɛ ni nɔ gbɔɔ lɛ. Te esa akɛ ofee onii yɛ nɛkɛ wiemɔ-kɛ-shimɔ ni ejaaa, loo nii ahe wiemɔ nɛɛ he oha tɛŋŋ?
Kaimɔ akɛ, nɛkɛ henumɔi gbohii nɛɛ etsɔɔɔ akɛ nakai Yehowa hu nuɔ omɔdɛŋbɔɔ lɛ he ehaa. Kɛ okɛ wiemɔi ni esaaa kpeɔ yɛ bei komɛi amli po lɛ, bo lɛ yaa nɔ ofee ekpakpa, ni ohiɛ henilee kpakpa mli. (Okɛto 1 Petro 2:19 he.) Asafo ni oyɔɔ mli lɛ baanyɛ ekɛ sɛɛfimɔ babaoo aha bo.
Nɔ ni Asafo lɛ Baanyɛ Afee
Asafoi babaoo yɛ yiŋtoo ni haa amɛnaa hiɛsɔɔ ni mli kwɔ yɛ wɔ suɔmɔ nyɛmimɛi hii kɛ yei ni edara yɛ afii amli lɛ atsutsu mɔdɛŋbɔɔ lɛ he. Ekolɛ amɛji mɛi ni fee shishitoo nɔ kɛha asafo lɛ, ni amɛtswa amɛma shi kɛjɛ shiɛlɔi fioo ni amɛyɔɔ afii nyɔŋmai abɔ ko nɛ lɛ mli. Eji ekaa ni tsutsu lɛ amɛyɔɔ lɛ, kɛ ekolɛ, shika gbɛfaŋ yelikɛbuamɔ ni amɛkɛhaa amrɔ nɛɛ bɛ kulɛ, nɛgbɛ asafo lɛ baahi?
Kɛji kwɛmɔ babaoo he bahia waa yɛ shiɛlɔ ko ni eda yɛ afii amli lɛ gbɛfaŋ lɛ, ehe ehiaaa ni ashi sɔ̃ lɛ afɔ̃ wekumɛi lɛ pɛ nɔ. Mɛi krokomɛi baanyɛ aye abua kɛtsɔ nibii ni amɛaafee amɛha amɛ, nihoomɔ, shia kwramɔ, mɛi ni edara nɛɛ kɛ shishɛramɔ, amɛ-kar ni amɛkɛbaawo amɛ kɛya Kristofoi akpeei, aloo sane folo po kɛkɛ ni amɛkɛ amɛ aaagba yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ nɔ. Mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ afee egbɛfaŋnɔ, shi kɛ afee mɔdɛŋbɔɔ lɛ ekome lɛ, ehaa atsuɔ enɛ jogbaŋŋ, ni atsuɔ he nii daa hu.
Gbɛjianɔtoo ji nɔ ni esa akɛ onukpai lɛ aha ehi amɛjwɛŋmɔ mli kɛji amɛmiito nyɛmimɛi asaramɔ he gbɛjianɔ. Asafoi komɛi feɔ nɔkwɛmɔ nɔ kpakpa waa yɛ enɛ gbɛfaŋ, ni onukpai lɛ kwɛɔ ni ayasaraa mɛi ni edara kɛ mɛi ni bɛ hewalɛ lɛ daa nɛɛ, kɛ mɛi ni amɛwekui kwɛɔ amɛ jogbaŋŋ lɛ po. Shi kɛlɛ, etamɔ nɔ ni esa akɛ asafoi krokomɛi lɛ aha amɛhiɛ ahi sɔ̃ ni ka amɛnɔ yɛ mɛi ni edara lɛ agbɛfaŋ lɛ nɔ jogbaŋŋ.
Nyɛminuu anɔkwafo ko, ni eye afii 80 kɛyaa lɛ biyoo kɛ eshaanuu, ni shi Betel koni amɛnyɛ amɛkwɛ lɛ lɛ, ji mɛi ni kwɛɔ lɛ. Shi kɛlɛ, saramɔ ni asafo lɛ mlibii krokomɛi basaraa lɛ lɛ he hiaa lɛ waa diɛŋtsɛ. Nyɛminuu lɛ kɛ awerɛho wie akɛ: “Tsutsu beni miyasaraa mɛi ni bɛ hewalɛ lɛ, mikɛ amɛ sɔleɔ. Shi mɔ ko kwraa kɛ mi sɔleko dã.” Suɔmɔ kwɛmɔ ni wekumɛi kɛhaa lɛ haaa onukpai lɛ aye amɛhe kɛjɛ sɔ̃ ni ka amɛnɔ akɛ ‘amɛkwɛ Nyɔŋmɔ asafoku ni atuu awo amɛdɛŋ lɛ’ mli. (1 Petro 5:2) Kɛfata he lɛ, esa akɛ atswa mɛi ni kwɛɔ mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ ama shi ni awo amɛ hewalɛ hu ni amɛya nɔ kɛ nitsumɔ kpakpa ni amɛtsuɔ lɛ.
“Nuumo ni Eye Afii Pii”
Alexander von Humboldt, ni ji German jeŋ nilelɔ ko ni hi shi yɛ afii ohai 19 lɛ mli lɛ eda waa yɛ afii amli, kɛkɛ ni obalayoo ko bi lɛ akɛ ani da ni edaa babaoo yɛ afii amli lɛ ejeee etsine lo. Nuu woloŋlelɔ nɛɛ to he eha lɛ akɛ: “Anɔkwale owie lɛ. Shi no nɔŋŋ pɛ ji gbɛ ni mɔ ko aaatsɔ nɔ ehi shi be kakadaŋŋ.” Yɛ nakai shishinumɔ nɔŋŋ naa lɛ, nyɛmimɛi hii kɛ yei babaoo feɔ nɔkwɛmɔ nɔ kpakpa ni ji kpɛlɛmɔ ni amɛkpɛlɛɔ jaramɔ shihilɛi ni jɛɔ gbɔlɛ mli baa lɛ nɔ, ni amɛkɛnaa woo ni ji afii babaoo ni amɛkɛhiɔ shi lɛ. Amɛjieɔ su ni Abraham, Isak, David, kɛ Hiob ni ji ‘hiimeji ni ye afii pii’ lɛ na lɛ nɔŋŋ kpo.—1 Mose 25:8; 35:29; 1 Kronika 23:1; Hiob 42:17.
Afii ni yaa hiɛ lɛ kɛ kaa ni ji kpɛlɛmɔ ni akɛ miishɛɛ aaakpɛlɛ yelikɛbuamɔ nɔ, kɛ anɔkwayeli ni akɛtsɔɔ hiɛsɔɔ lɛ baa. Nilee biɔ ni mɔ fɛɛ mɔ akpɛlɛ he ni ehewalɛ baanyɛ ashɛ lɛ nɔ. Shi kɛlɛ, enɛ ebuuu mɔ ni eda yɛ afii amli lɛ fɔ akɛ enyɛɛɛ nɔ ko kwraa efee. Maria eye fe afii 90, shi eka he eyaa asafoŋ kpeei lolo, ni ehaa saji ahetoo yɛ jɛmɛ. Mɛɛ gbɛ nɔ etsɔɔ efeɔ enɛ? “Minyɛɛɛ nii makane dɔŋŋ, shi miboɔ Buu-Mɔɔ ni akɛwo kasɛt nɔ lɛ toi. Mihiɛ kpaa nii anɔ waa moŋ, shi bei pii lɛ, mibɔɔ mɔdɛŋ kɛ̃ akɛ maha nii ahetoo.” Taakɛ Maria ji lɛ, wɔbe fɛɛ ni wɔkɛaawo nibii ni tswaa mɔ emaa shi lɛ ahe nitsumɔ mli lɛ yeɔ ebuaa mɔ ni enaa ekaa, ni eyaa nɔ ehiɛɔ Kristofoi asubaŋ lɛ mli be fɛɛ be.
Gbɔlɛ ehiŋ shi dɔŋŋ yɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ shishi. Yɛ nakai beaŋ lɛ, mɛi ni gbɔlɔ yɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ mli, ni ekolɛ amɛgboi po lɛ kɛ miishɛɛ baakai kwɛmɔ ni akwɛ amɛ jogbaŋŋ lɛ. Beni nakai mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ naa wala kɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ ekoŋŋ lɛ, eka shi faŋŋ akɛ amɛbaana suɔmɔ ni mli wa waa amɛha Yehowa, kɛ shidaa babaoo hu kɛha mɛi ni kɛ amɛhe kpɛtɛ amɛhe aahu yɛ amɛkaai lɛ amli yɛ nibii agbɛjianɔtoo momo nɛɛ mli lɛ.—Okɛto Luka 22:28 he.
Shi mɛi ni kwɛɔ mɛi ni edara yɛ afii amli bianɛ lɛ hu? Etsɛŋ kwraa, kɛ Maŋtsɛyeli lɛ baye shikpɔŋ nɛɛ nɔ kwraa lɛ, amɛkɛ miishɛɛ kɛ heyeli baakwɛ be ni eho lɛ akɛ amɛtswaaa sɔ̃ ni ka amɛnɔ lɛ amɛfɔ̃ɔɔ afa, shi moŋ, amɛjie Nyɔŋmɔ jamɔ hetuu-kɛhamɔ kpo, kɛtsɔ Kristofoi asuɔmɔ ni amɛjie kpo amɛtsɔɔ mɛi ni edara yɛ afii amli lɛ nɔ.—1 Timoteo 5:4.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 30]
Mɛi ni Edara yɛ Afii Amli lɛ Baaná Osaramɔ he Miishɛɛ
Kɛji oto gbɛjianɔ kɛha mɔ ko ni eda yɛ afii amli lɛ saramɔ, ekolɛ minitii 15, yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ sɛɛ lɛ, ehe baanyɛ aba sɛɛnamɔ babaoo diɛŋtsɛ. Shi ehi jogbaŋŋ akɛ ashiŋ nɛkɛ saramɔ nɛɛ ahaŋ heniianaa kɛkɛ, taakɛ niiashikpamɔ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ tsɔɔ lɛ.
Brigitte kɛ Hannelore miishiɛ, ni amɛkɛ nuu ko ni eda saŋŋ yɛ afii amli miigba sane yɛ eshinaa naa. Nyɛmimɛi yei nɛɛ kɛ lɛ gba sane aaashɛ minitii enumɔ dani amɛna akɛ lɛ hu Yehowa Odasefonyo ji lɛ, ni eyɛ asafo ni amɛyɔɔ mli lɛ nɔŋŋ mli. Kwɛ bɔ ni eyɔɔ hiɛgbele ha! Shi niiashikpamɔ lɛ ba naagbee kɛ miishɛɛ. Hannelore to gbɛjianɔ amrɔ nɔŋŋ akɛ ebaaba ebasara nyɛminuu lɛ, koni eye ebua lɛ ni enyɛ eba asafoŋ kpeei.
Ani ole shiɛlɔi ni edara yɛ afii amli, ni yɔɔ shikpɔŋkuku ni oshiɛɔ yɛ mli lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ gbɛi kɛ edrɛs? Ani obaanyɛ oto gbɛjianɔ ni oyasara amɛ yɛ be kuku ko mli? Ekolɛ amɛbaana he miishɛɛ waa diɛŋtsɛ.