Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w96 6/1 bf. 20-24
  • Yehowa Tsɔɔ akɛ Ekɛ Mi Yɛ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Yehowa Tsɔɔ akɛ Ekɛ Mi Yɛ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Gbɛgbamɔ yɛ Netherlands
  • Hegbɛi Krokomɛi ni Akɛfata He
  • Yɛ Nazi Hewalɛ kɛ Nɔyeli Shishi
  • Tsuŋwoo Hei kɛ Gbokɛlɛfoi Aŋsaraiaŋ
  • Ta lɛ Sɛɛ Nitsumɔ
  • Nɔ̃ Kpakpa ko Bɛ ni Fe Anɔkwale Lɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1998
  • Mikɛ Tsuishiŋmɛɛ Mɛ Yehowa Kɛjɛ Mibalahiaŋ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1997
  • “Oo Kɛha Hemɔkɛyeli ko Ni Kpaleŋ”!
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2000
  • Midaa Yehowa Shi Akɛ Eha Misɔmɔ Lɛ Yɛ Jaramɔ Shihilɛi Po Amli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2011
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
w96 6/1 bf. 20-24

Yehowa Tsɔɔ akɛ Ekɛ Mi Yɛ

TAAKƐ MAX HENNING GBA

Afi 1933 mli ni, ni etsɛko tsɔ̃ ni Adolf Hitler bɔi nɔyeli yɛ Germany. Shi, Yehowa Odasefoi aaashɛ 500 ni yɔɔ Berlin niiaŋ lɛ gbugbaaa. Obalahii kɛ obalayei bibii pii batsɔmɔ gbɛgbalɔi, loo be-fɛɛ sɔɔlɔi, ni amɛteŋ mɛi komɛi po kpɛlɛ maŋsɛɛ nitsumɔ nɔ, yɛ Europa maji krokomɛi anɔ. Mikɛ minaanyo Werner Flatten biɔ wɔhe yɛ be kɛ bei amli akɛ: “Mɛni hewɔ wɔshashaoɔ shi yakatswaa, ni wɔfiteɔ wɔbe nɛɛ? Mɛni hewɔ wɔ hu wɔyaaa hei krokomɛi ni wɔyafee gbɛgbalɔi?”

MIFƆMƆ yɛ afi 1909 mli lɛ sɛɛ gbii kpaanyɔ lɛ, mibaje fɔlɔi ni yɔɔ suɔmɔ, ni lɛ mi tamɔ amɛbi lɛ akwɛmɔ shishi. Yɛ 1918 mli lɛ, mifɔlɔi abiyoo fioo lɛ bagbo trukaa, ni enɛ ha awerɛhoyeli baye wɔ weku lɛ nɔ kwraa. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, Biblia Kaselɔi, taakɛ atsɛɔ Yehowa Odasefoi yɛ nakai beaŋ lɛ, batswa wɔ shinaa lɛ, ni mifɔlɔi ni kɛ mi efee amɛbi nɛɛ atsuii kɛ miishɛɛ kpɛlɛ Biblia mli anɔkwale lɛ nɔ. Amɛtsɔse mi ni mina hiɛsɔɔ kɛha mumɔŋ nibii hu.

Mitee nɔ yɛ miskulyaa mli jogbaŋŋ, ni mibatsɔ paip saalɔ kɛ ehe nitsulɔ. Shi nɔ ni he hiaa fe enɛ ji akɛ, mikɔ shidaamɔ ni yɔɔ shiŋŋ yɛ mumɔŋ. Mikɛ Werner je gbɛgbamɔ nitsumɔ shishi yɛ May 5, 1933. Wɔtaraa baisikle nɔ kɛyaa maŋ ko ni kɛ Berlin jekɛmɔ aaashɛ kilomitai 100 mli, ni wɔyahiɔ shi ni wɔshiɛɔ yɛ jɛmɛ otsii enyɔ. Kɛkɛ lɛ wɔku wɔsɛɛ kɛba Berlin kɛha nibii ni he hiaa lɛ ahe nitsumɔ. No sɛɛ lɛ, wɔkuɔ wɔsɛɛ kɛyaa wɔ shiɛmɔ shikpɔŋkuku lɛ mli kɛhaa otsii enyɔ kroko hu.

Wɔŋma wolo akɛ wɔmiisumɔ ni wɔyasɔmɔ yɛ maŋ kroko nɔ, ni yɛ December 1933 mli lɛ, aha wɔ nitsumɔ yɛ maŋ ni no mli lɛ atsɛɔ jɛmɛ Yugoslavia lɛ mli. Shi, wɔnako wɔshi kɛya jɛmɛ, kɛkɛ ni atsake wɔ nitsumɔ lɛ kɛtee Utrecht yɛ Netherlands. No sɛɛ etsɛɛɛ, ni abaptisi mi. Nakai beaŋ lɛ, amaaa baptisimɔ nɔ mi tsɔ̃; sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ ji nɔ ni he hiaa fe fɛɛ. Yehowa mli hekɛnɔfɔɔ bafee daa nifeemɔ yɛ mishihilɛ mli. Mibana miishɛjemɔ kɛjɛ Biblia mli lalatsɛ lɛ wiemɔi nɛɛ amli, akɛ: “Naa, Nyɔŋmɔ ji mibualɔ; Nuntsɔ [Yehowa] ji mɔ ni hiɛ misusuma mli.”—Lala 54:6.

Gbɛgbamɔ yɛ Netherlands

Beni wɔyashɛ Netherlands lɛ sɛɛ etsɛɛɛ tsɔ̃ lɛ, asaa aha wɔ nitsumɔ kroko yɛ Rotterdam maŋtiase lɛ mli. Tsɛ lɛ kɛ ebinuu ni yɔɔ weku ni wɔkɛ amɛ yahi shi lɛ mli lɛ miisɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi. Nyɔji fioo sɛɛ lɛ, ahe shia agbo ko yɛ Leersum, ni ji maŋ ni kɛ Utrecht jekɛɛɛ tsɔ lɛ mli, ni akɛfee gbɛgbalɔi ashihilɛ he, ni mikɛ Werner fã kɛyahi jɛmɛ.

Beni wɔyɔɔ gbɛgbalɔi ashia lɛ, wɔkɛ baisikle fãa gbɛ kɛyaa shikpɔŋkukuji ni bɛŋkɛ wɔ lɛ amli, ni wɔkɛ kar ni mɛi kpawo taraa mli lɛ fãa gbɛ kɛyaa shikpɔŋkukuji ni yɔɔ shɔŋŋ lɛ amli. No mli lɛ, Odasefoi oha pɛ yɔɔ Netherlands fɛɛ. Ŋmɛnɛ, afii 60 sɛɛ lɛ, shikpɔŋkuku ni wɔjɛ nakai gbɛgbalɔi ashia lɛ mli wɔtsu nii yɛ mli lɛ yɛ shiɛlɔi fe 4,000 yɛ asafoi aaashɛ 50 mli!

Wɔtsu nii waa, aaashɛ ŋmɛlɛtswai 14 yɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli daa gbi, ni eha wɔna miishɛɛ waa. Oti wulu fe fɛɛ ni ma wɔhiɛ ji ni wɔkɛ woji babaoo aha, bɔ ni wɔɔnyɛ. Efɔɔ kaa akɛ, daa gbi lɛ wɔshiɔ woji bibii fe oha wɔhaa mɛi ni yɔɔ wiemɔ lɛ he miishɛɛ lɛ. No mli lɛ, sɛɛsaramɔi kɛ Biblia mli nikasemɔi afeemɔ fataaa wɔ daa gbi nitsumɔ he.

Gbi ko lɛ mikɛ mi-shiɛmɔ mli hefatalɔ lɛ yatsu nii yɛ Vreeswijk maŋ lɛ mli. Beni eyeɔ nuu ko odase yɛ asraafoi amɔɔ ko agbo naa lɛ, mikɛ be lɛ kane mi-Biblia lɛ. Aje gbɛ afolɔ emli niŋmaa lɛ shishi jogbaŋŋ kɛ etsuru kɛ bluu. Sɛɛ mli lɛ, kapintɛfonyo ko ni miitsu nii yɛ tsu ko ni bɛŋkɛ jɛmɛ lɛ yiteŋ lɛ bɔ nuu ni damɔ agbo nɛɛ naa lɛ kɔkɔ akɛ ekolɛ maŋ shikpalɔ ji mi. No hewɔ lɛ, amɔ mi nakai gbi lɛ nɔŋŋ yɛ be mli ni miiye shwapotsɛ ko odase, ni ahe mi-Biblia lɛ yɛ midɛŋ.

Akɛ mi tee kojomɔ he. Ayafolɔ minaa yɛ jɛmɛ akɛ mikɛ liamɔi ni afolɔ yɛ mi-Biblia lɛ mli lɛ miibɔ mɔdɛŋ ni matɛŋ mɔɔ lɛ. Abu mi fɔ, ni kojolɔ lɛ wo mi tsuŋ afii enyɔ. Shi kɛlɛ, wɔbi ni asaa akwɛ misane lɛ mli ekoŋŋ, ni aŋmɛɛ mihe kwraa. Kwɛ miishɛɛ ni mina akɛ miye mihe, shi mina miishɛɛ fe nakai po beni akɛ mi-Biblia lɛ kɛ nibii ni miŋmala yɛ mli lɛ fɛɛ ha mi ekoŋŋ lɛ!

Yɛ 1936 latsaa be mli lɛ, Richard Brauning, ni ji gbɛgbalɔi ni yɔɔ shia lɛ mli lɛ ateŋ mɔ kome lɛ, fata mihe ni wɔkɛ latsaa be lɛ fɛɛ shiɛ yɛ maŋ lɛ kooyigbɛ. Klɛŋklɛŋ nyɔŋ lɛ nɔ lɛ, wɔkɛ ŋmɛlɛtswai 240 tsu nii yɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli ni wɔkɛ woji babaoo ha. Wɔhi buu ko mli, ni wɔ diɛŋtsɛ wɔfeɔ wɔ nɔ fɛɛ nɔ, wɔ diɛŋtsɛ wɔfɔɔ wɔnii ahe, wɔ nɔŋŋ wɔhoɔ nii, kɛ nibii krokomɛi

Sɛɛ mli lɛ, ajie mi kɛtee lɛlɛ ni atsɛɔ lɛ Lightbearer, ni abale waa yɛ Netherlands kooyigbɛ lɛ mli. Gbɛgbalɔi enumɔ ji mɛi ni yɔɔ lɛlɛ lɛ mli, ni wɔnyɛɔ wɔjɛɔ mli wɔyaa shikpɔŋkukuji ni yɔɔ hei banee lɛ amli babaoo mli.

Hegbɛi Krokomɛi ni Akɛfata He

Yɛ 1938 mli lɛ, aha mi nitsumɔ akɛ kpokpaa nɔ sɔɔlɔ, taakɛ atsɛɔ Yehowa Odasefoi kpokpaa nɔkwɛlɔi yɛ nakai beaŋ lɛ. No hewɔ lɛ mishi Lightbearer lɛ mli ni mibɔi asafoi kɛ Odasefoi ni yɔɔ hei banee lɛ asaramɔ, yɛ wuoyigbɛ kpokpai etɛ mli.

Baisikel ji gbɛ pɛ ni wɔtsɔɔ nɔ wɔfaa gbɛ. Bei pii lɛ, eheɔ gbi muu fɛɛ ni wɔkɛfaa gbɛ kɛjɛɔ asafo kome loo kuu ni yɔɔ wiemɔ lɛ he miishɛɛ lɛ aŋɔɔ kɛyaa mɛi krokomɛi aŋɔɔ. Maji ni miyasara lɛ ekome ji Breda, he ni miyɔɔ amrɔ nɛɛ. No mli lɛ, asafo ko kwraa bɛ Breda, fe Odasefoi gbalashihilɛ mli hefatalɔi ni edara yɛ afii amli.

Beni misɔmɔɔ nyɛmimɛi lɛ yɛ Limburg lɛ, afɔ̃ mi nine akɛ mibaha sanebimɔi babaoo ni nuu ko ni tsuɔ nii yɛ sũ mli nii atsaa he, ni atsɛɔ lɛ Johan Pieper biɔ lɛ ahetoo. Ekɔ shidaamɔ ni yɔɔ shiŋŋ kɛha Biblia mli anɔkwale lɛ ni ebatsɔ shiɛlɔ ni yɔɔ ekaa. Afii ejwɛ sɛɛ lɛ, eyaje gbokɛlɛfoi aŋsara mli, ni eye afii etɛ kɛ fa yɛ jɛmɛ. Yɛ ejiemɔ sɛɛ lɛ, ekɛ ehe wo shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli ekoŋŋ kɛ ekãa, ni ekã he ekɛ anɔkwayeli miisɔmɔ lolo akɛ onukpa kɛbashi ŋmɛnɛ. Amrɔ nɛɛ asafo bibioo ni yɔɔ Limburg, ni Odasefoi 12 yɔɔ mli lɛ eda kɛyashɛ asafoi 17 kɛ shiɛlɔi aaashɛ 1,550!

Yɛ Nazi Hewalɛ kɛ Nɔyeli Shishi

Yɛ May 1940 lɛ, Nazibii lɛ batutua Netherlands. Aha mi nitsumɔ yɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ nitsumɔ he nine ni yɔɔ Amsterdam lɛ. Eba lɛ akɛ esa akɛ wɔtsu wɔ nitsumɔ lɛ kɛ he nɔkwɛmɔ jogbaŋŋ, ni enɛ ha wɔnu Biblia mli abɛbua nɛɛ shishi waa, akɛ: “Naanyo . . . [lɛ], afɔ lɛ akɛ nyɛmi ha haomɔ be.” (Abɛi 17:17) Ekomefeemɔ ni yɔɔ miishɛɛ ni tee nɔ waa yɛ nɛkɛ jaramɔ be nɛɛ mli lɛ na hewalɛ ni mli wa waa yɛ mimumɔŋ hiɛyaa nɔ, ni ewaje mi waa kɛha jaramɔ bei ni jwere mihiɛ lolo lɛ.

Nitsumɔ ni aha mi ji ni makwɛ ni akɛ woji ayaha asafoi lɛ, ni bei pii lɛ wɔfeɔ enɛ kɛtsɔɔ tsuji ni he yɔɔ oya nɔ. Gestapo lɛ miitao obalahii be fɛɛ be ni amɛyatsu nii akɛ nitsulɔi ni anyɛɔ amɛ nɔ yɛ Germany, no hewɔ lɛ wɔkɛ nyɛmimɛi yei Kristofoi tsu nii akɛ tsuji nɛɛ. Yɛ be ko sɛɛ lɛ, atsu Wilhelmina Bakker, ni afɔɔ lɛ tsɛmɔ akɛ Nonnie lɛ, kɛjɛ The Hague kɛba wɔ ŋɔɔ, ni mikɛ lɛ tee he ni wɔ nitsumɔ he nine lɛ nɔkwɛlɔ, Arthur Winkler, eyatee ehe yɛ lɛ. Akɛni miibɔ mɔdɛŋ waa ni akayoo mi hewɔ lɛ, misaa mihe tamɔ Dutch okwaafonyo, ni miwo tso aspaatere kɛ nibii krokomɛi fɛɛ ni okwaafoi kɛsaa amɛhe, ni mifata Nonnie he ni wɔta tsɔne mli kɛtee. Sɛɛ mli lɛ, mibale akɛ mihe fee lɛ ŋmɔlɔ waa, ni enyɛɛɛ etsĩ ehe naa koni ekaŋmɔ, ejaakɛ enu he akɛ nɔ ko kwraa bɛ mihesaamɔ lɛ mli ni haŋ ayoo mi.

Yɛ October 21, 1941 lɛ, mɔ ko tsɔɔ wɔ henyɛlɔi lɛ he ni wɔkɛ wɔ woji wuji kɛ woji ni wɔkɛkalaa nii lɛ toɔ yɛ Amsterdam lɛ. Beni Gestapo lɛ batutua wɔ trukaa lɛ, amɛbamɔmɔ Winkler kɛ Nonnie kɛtee. Beni akɛ amɛ yawo tsuŋ lɛ, amɛnu ni Gestapo nitsulɔi enyɔ komɛi miiwie bɔ ni amɛnyiɛ “obalanyo fioo ko kɛ eyitsɔi ediŋ” sɛɛ, ni elaaje amɛ yɛ gbɛjegbɛi ni gbɔmɛi eyi nɔ babaoo lɛ nɔ lɛ he. Ebafee faŋŋ akɛ mi ji mɔ ni he ni amɛwieɔ lɛ, no hewɔ lɛ Winkler bɔ mɔdɛŋ ni ekɛ shɛɛ maje nyɛmimɛi lɛ. Oya nɔŋŋ, kɛkɛ ni ajie mi kɛtee The Hague.

Yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli lɛ, ajie Nonnie kɛjɛ tsuŋwoo mli, ni eku esɛɛ kɛtee The Hague ni eyafee gbɛgbalɔ. Mikɛ lɛ kpe yɛ jɛmɛ ekoŋŋ. Shi beni amɔ asafo nɔkwɛlɔ ni yɔɔ Rotterdam lɛ, aha mitee jɛmɛ ni miyaye enajiaŋ. Sɛɛ mli lɛ, amɔ asafo nɔkwɛlɔ ni yɔɔ Gouda Asafo lɛ mli lɛ hu, ni aha mitee jɛmɛ ni miyaye enajiaŋ. Yɛ naagbee lɛ, yɛ March 29, 1943 lɛ, amɔ mi hu. Miikwɛ wɔ Biblia kasemɔ woji ni wɔyɔɔ lɛ falɛ, kɛkɛ ni Gestapo tutuamɔ ko bati mi shi trukaa.

Kɛfata Biblia kasemɔ woji ni mikɛshwie okpɔlɔ nɔ lɛ he lɛ, miŋmala nyɛmimɛi hii kɛ yei Kristofoi komɛi agbɛi, eyɛ mli akɛ miŋmala kɛ teemɔŋ niŋmaa okadii. Mikɛ hejaramɔ sɔlemɔ mibi Yehowa akɛ etsɔɔ mi gbɛ ni matsɔ nɔ mabu mɛi ni yɔɔ heyeli, akɛ amɛaaya nɔ amɛshiɛ lolo lɛ ahe. Kɛkɛ ni migbɛ midɛŋ ni mikɛbu gbɛi ni miŋmala lɛ nɔ ni mimua wolo lɛ yɛ midɛŋ, ni amɛyooo nɔ ni mifee nɛɛ sɛɛ. Kɛkɛ ni mibi gbɛ akɛ miitao maya niiaŋ, ni miyatserɛ wolo kɛ gbɛi lɛ fɛɛ mli dukuduku ni mikɛwo bu lɛ mli ni etee.

Kɛ miyɛ haomɔ shihilɛi ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ, minaa hewalɛwoo kɛjɛɔ bɔ ni Yehowa kɛ ewebii ye yɛ blema beaŋ, kɛ shi ni ewo akɛ ebaajie wɔ kɛjɛ haomɔi nɛɛ amli lɛ mli. Enɛ ji nɔmimaa wiemɔ ko ni jɛ mumɔŋ, ni hiɔ mijwɛŋmɔ mli be fɛɛ be, akɛ: “Kɛ jeee Yehowa ni yɔɔ wɔ gbɛfaŋ lɛ, kulɛ, beni gbɔmɛi te shi wo wɔ lɛ, ni amɛmli wo la wo wɔ lɛ, amɛmi wɔ hiɛkalɔi.”—Lala 124:2, 3.

Tsuŋwoo Hei kɛ Gbokɛlɛfoi Aŋsaraiaŋ

Akɛ mi tee Rotterdam tsuŋwoo he lɛ, shi midaa shi waa akɛ mihiɛ mi-Biblia lɛ kɛtee. Mihiɛ Salvation wolo lɛ kɛ Children wolo lɛ fãi komɛi hu, kɛ be babaoo ni mikɛbaakane nɛkɛ woji nɛɛ. Nyɔji ekpaa sɛɛ lɛ, hela bamɔ mi waa, ni eba lɛ akɛ esa akɛ akɛ mi aya helatsamɔ he. Dani mashi tsuŋwoo he lɛ, mikɛ woji lɛ to mi-bɛle lɛ shishi. Sɛɛ mli lɛ, mibaná mile akɛ ajie Odasefonyo kroko, ni ji Piet Broertjes kɛbawo mi-tsuŋwoo he lɛ, ni ena woji lɛ. Enɛ hewɔ lɛ atee nɔ akɛ woji lɛ tsu nii kɛwo mɛi krokomɛi hewalɛ yɛ hemɔkɛyeli lɛ mli.

Ni mina hewalɛ lɛ, ajie mi kɛtee tsuŋwoo he ko yɛ The Hague. Beni miyɔɔ jɛmɛ lɛ, mikɛ Leo C. van der Tas, ni ji mlalee he nikaselɔ ko ni awo lɛ tsuŋ yɛ shi ni ete ewo Nazi nɔyeli lɛ hewɔ lɛ kpe. Enuko Yehowa Odasefoi ahe dã, ni mina hegbɛ mikɛye lɛ odase. Bei komɛi lɛ, etsĩɛɔ mi nyɔɔŋ teŋ ni ebiɔ mi saji. Ewie bɔ ni ena Odasefoi ahe miishɛɛ lɛ he yɛ faŋŋ mli, titri lɛ beni ebana ele akɛ kɛji wɔkɛ wɔnine wo wolo shishi akɛ wɔŋmɛɛ wɔ hemɔkɛyeli lɛ he lɛ, abaaŋmɛɛ wɔhe lɛ. Yɛ ta lɛ sɛɛ lɛ, Leo batsɔ mlalelɔ, ni eye mla naa saji nyɔŋmai abɔ ni kɔɔ jamɔ mli heyeli he eha Buu Mɔɔ Asafo lɛ.

Yɛ April 29, 1944 lɛ, akɛ mi wo oketeke mli kɛha gbii 18 gbɛfaa kɛmiiya Germany kɛ piŋmɔ diɛŋtsɛ. Yɛ May 18 lɛ, ayawo mi tsuŋ yɛ Buchenwald gbokɛlɛfoi aŋsara lɛ mli. Shihilɛ ni wɔ gbokɛlɛfoi lɛ hi mli yɛ jɛmɛ aahu kɛyashi Kui ni Efee Ekome lɛ asraafoi bajie wɔ aaafee afi sɛɛ lɛ, yɛ gbeyei waa. Mɛi akpei abɔ gboi, ni wɔna kɛ wɔhiŋmɛi. Akɛni misumɔɔɔ ni mitsuɔ nii yɛ nitsumɔ he ko ni bɛŋkɛ, ni feɔ tawuu nibii lɛ mli hewɔ lɛ, aha miyatsu nii yɛ bu ni sɛbo tsɔɔ mli lɛ he.

Gbi ko lɛ atswa nitsumɔ he nɛɛ okpɛlɛm. Mɛi pii jo foi kɛtee asraafoi aŋsara lɛ mli kɛha shweshweeshwe feemɔ, ni mɛi krokomɛi hu jo foi kɛtee kooi lɛ amli. Tuŋtɛi lɛ ekomɛi batswia asraafoi aŋsara lɛ, ni okpɛlɛmii ni shãa nii lɛ wo kooi lɛ amli la ni ebɔi shãa. Eyɛ gbeyei waa diɛŋtsɛ! Eshã mɛi babaoo hiɛkalɔi! No mli lɛ, miyaná teemɔ he ko ni yɔɔ shweshweeshwe, ni beni la lɛ naa ba shi lɛ, mitsɔ gbohii babaoo ateŋ kɛku sɛɛ kɛba ŋsara lɛ mli ekoŋŋ.

Mɛi pii ji mɛi ni le nibii ni yɔɔ gbeyei ni ba yɛ Nazi Gbɔmɛi Ahiɛkpatamɔ be lɛ mli lɛ ŋmɛnɛ. Miida Yehowa shi waa akɛ ewo mi-niiahesusumɔ nyɛmɔ lɛ mli hewalɛ, no hewɔ lɛ gbeyei nibii ni mina lɛ yeko misusumɔi anɔ yɛ afii abɔ ni eho lɛ amli. Kɛ misusu be ni mikɛyɔɔ tsuŋwoo mli lɛ he lɛ, henumɔ ni minaa klɛŋklɛŋ kwraa ji miishɛɛ akɛ mihiɛ emuuyeli mli miha Yehowa kɛwo egbɛi lɛ hiɛ nyam.—Lala 124:6-8.

Ta lɛ Sɛɛ Nitsumɔ

Beni ajie mi ni miku misɛɛ kɛtee Amsterdam lɛ, mitee nitsumɔ he nine lɛ tɛɛ koni aha mi nitsumɔ. Mihe miitswa shi waa akɛ male nitsumɔi ni atsu ni mifataaa he lɛ fɛɛ fitsofitso. No mli lɛ, Nonnie miitsu nii yɛ jɛmɛ momo. Ta lɛ naagbee afi lɛ mli lɛ, esɔmɔ akɛ tsulɔ ni he yɔɔ oya, ni ekɛ Biblia kasemɔ woji yahaa asafoi lɛ. Kɛjɛ nakai beaŋ kɛbaa nɛɛ, amɔko lɛ dɔŋŋ, eyɛ mli akɛ shwɛ sharao ni amɛnine ashɛ enɔ, nakai sɔŋŋ shii abɔ.

Misɔmɔ fioo akɛ gbɛgbalɔ yɛ Haarlem, shi yɛ 1946 mli lɛ, aha miku sɛɛ kɛtee nitsumɔ he nine lɛ ekoŋŋ yɛ Amsterdam ni miyatsu nii yɛ Woji Amajemɔ Nitsumɔ He lɛ. Kɛbaa afi 1948 naagbee gbɛ lɛ, mikɛ Nonnie bote gbalashihilɛ mli, ni wɔshi nitsumɔ he nine lɛ ni wɔfee ekome kɛtsu nii akɛ gbɛgbalɔi. Wɔtsu wɔ gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ yɛ Assen. Afii nyɔŋma kɛ enyɔ ni etsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, mikɛ Richard Brauning yeɔ wɔ latsaa be lɛ yɛ jɛmɛ, ni wɔhiɔ buu mli ni wɔshiɛɔ. Mibaná mile akɛ atswa Richard tu ni egbo beni akɛ amɛ yaa gbokɛlɛfoi aŋsara ko mli lɛ.

Eka shi faŋŋ akɛ be ni miye yɛ tsuŋwoo mli lɛ ye migbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ awui. Beni ajie mi kɛjɛ Buchenwald lɛ sɛɛ afii ekpaa lɛ, hela tsi minaa ewo saa mli nyɔji ejwɛ. Afii komɛi asɛɛ, yɛ 1957 mli lɛ, wɔlɔmɔ fɔŋ hela lɛ eko batswa mi efɔ̃ shi afi muu fɛɛ. Eha mihewalɛ fɛɛ batã kwraa, shi mi-gbɛgbamɔ mumɔ lɛ yɛ hewalɛ waa lolo. Beni mihe yeɔ lɛ, mikɛ hegbɛ fɛɛ hegbɛ ni minaa lɛ tsuɔ nii ni mikɛyeɔ odase. Minu he akɛ nɛkɛ gbɛgbamɔ mumɔ nɛɛ ji oti ko ni he hiaa waa ni haŋ maŋmɛ gbɛ ni helai ni mɔmɔɔ mi lɛ aha matsɔ mɔ ko ni nyɛɛɛ nɔ ko kwraa etsu. Mikɛ Nonnie fɛɛ etswa wɔfai shi akɛ wɔbaahi be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli aahu kɛyashi be ni wɔ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ baaŋmɛ wɔ gbɛ.

Ni mina hewalɛ lɛ, asaa aha wɔ nitsumɔ yɛ Breda maŋtiase lɛ mli. Enɛ bafee be mli ni mitee maŋtiase lɛ klɛŋklɛŋ akɛ kpokpaa nɔ sɔɔlɔ lɛ sɛɛ afii 21. Beni wɔyashɛ jɛmɛ yɛ 1959 mli lɛ, no mli lɛ amɛyɛ asafo bibioo ko ni Odasefoi 34 yɔɔ mli. Ŋmɛnɛ, afii 37 sɛɛ lɛ, eda kɛyashɛ asafoi ekpaa kɛ Odasefoi fe 500, ni kpeɔ yɛ Maŋtsɛyeli Asai etɛ mli! Kɛ wɔtee asafoŋ kpeei kɛ kpeei bibii ashishi lɛ, wɔnaa mɛi ni ebana Biblia mli anɔkwale lɛ he nilee kɛtsɔ wɔ mɔdɛŋbɔɔ nɔ lɛ ateŋ mɛi komɛi. Bei pii lɛ wɔnuɔ he tamɔ bɔ ni bɔfo Yohane nu he beni eŋma akɛ: “Mibɛ miishɛɛ ni fa fe enɛ akɛ manu akɛ mibii lɛ nyiɛɔ anɔkwale lɛ mli.”—3 Yohane 4.

Amrɔ nɛɛ wɔgbɔlɔ. Miye afii 86 ni Nonnie eye afii 78, shi manyɛ makɛɛ akɛ gbɛgbamɔ ji nitsumɔ ko ni haa mɔ naa hewalɛ waa. Kɛjɛ be mli ni mibahi Breda nɛɛ, miye gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ mli naagbai komɛi ni mina yɛ mitsuŋwoo be lɛ mli lɛ mli babaoo nɔ kwraa. Mina afii babaoo ni mikɛtsu nii yɛ Yehowa sɔɔmɔ mli, ni ewo yibii babaoo hu mli ŋɔɔmɔ.

Kɛ wɔkwɛ afii babaoo ni wɔkɛsɔmɔ aahu yɛ anɔkwayeli mli lɛ, ehaa wɔyi enyɔ lɛ fɛɛ naa miishɛɛ waa. Wɔ daa gbi sɔlemɔ ji akɛ Yehowa aha wɔ mumɔ kɛ hewalɛ ni wɔkɛya nɔ yɛ esɔɔmɔ mli daa nɛɛ, bei abɔ ni wɔyɔɔ wala mli lolo nɛɛ. Wɔ hu wɔkɛ hekɛnɔfɔɔ tĩɔ lalatsɛ lɛ wiemɔi nɛɛ amli wɔkɛɔ akɛ: “Naa, Nyɔŋmɔ ji mibualɔ; Nuntsɔ [Yehowa] ji mɔ ni hiɛ misusuma mli!”—Lala 54:6.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Midamɔ buu ni wɔwɔɔ mli beni wɔsɔmɔɔ akɛ gbɛgbalɔi yɛ 1930 afii lɛ amli lɛ masɛi

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Lɛlɛ ni akɛyaa shikpɔŋkuku ni etse ehe banee lɛ mli

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Aabibii mi saji yɛ kpokpaa wulu nɔ kpee shishi yɛ 1957 mli

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 24]

Mikɛ miŋa ŋmɛnɛ

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje