Michael Faraday—Jeŋ Nilelɔ kɛ Nuu ni Yɔɔ Hemɔkɛyeli
“Sarawa Hewalɛ Tsɛ.” “Jeŋ nilelɔi ni taoɔ nibii amli lɛ ateŋ mɔ wulu fe fɛɛ.”Enɛɛmɛi ji gbɛi enyɔ ni akɛtsɛɔ Michael Faraday, ni afɔ lɛ 1791yɛ England, mɔ ni nibii amlipɛimɔ ha ena akɛ anyɛɔ anaa sarawa hewalɛ kɛjɛɔ dade ni gbalaa dade mli, ni no ha anyɛ afee sarawa hewalɛ tsɔnei kɛ sarawa hewalɛ diɛŋtsɛ lɛ.
FARADAY tsɔɔ tsofai afutumɔ kɛ adebɔɔ nibii ahe mlai ahe nii waa yɛ Royal Institution yɛ London. Enii ni etsɔɔ, kɛ yiŋtoo akɛ eeeha jeŋ nilee ahe gbɛi waa lɛ, ye ebua gbekɛbii ni amɛnu nibii ni yɔɔ haŋtsii lɛ ashishi. Ena yijiemɔ okadii loo woji kɛjɛ univɛsitii pii adɛŋ. Shi kɛlɛ, esumɔɔɔ ni ale lɛ kwraa. Eji mɔ ko ni sumɔɔ Nyɔŋmɔ jamɔ waa, ni enaa miishɛɛ fe fɛɛ kɛji ekome eyɛ eshia ni tsũi etɛ yɔɔ mli lɛ mli, kɛ be mli ni ekɛ eweku loo enanemɛi heyelilɔi yɔɔ. Faraday fata mɛi ni ewie amɛhe akɛ “Kristofoi akuu bibioo ni agbeɔ amɛhe guɔ, ni ale amɛ . . . akɛ Sandemaniabii” lɛ ahe. Namɛi ji amɛ? Mɛni amɛheɔ amɛyeɔ? Ni te enɛ sa Faraday he eha tɛŋŋ?
Sandemaniabii Lɛ
“Mɛi ni wo tsakpaa ni yɔɔ Faraday weku lɛ kɛ Sandemania sɔlemɔ lɛ teŋ lɛ mli hewalɛ kwraa ji Michael Faraday tsɛ fɔlɔi,” taakɛ Geoffrey Cantor, mɔ ni ŋma Michael Faraday: Sandemanian and Scientist wolo lɛ wie lɛ. Amɛkɛ amɛhe yabɔ osɔfo ko ni fãa gbɛ kɛyaa kɛbaa, ni enyiɛɛɛ sɔlemɔi ni yɔɔ lɛ asɛɛ lɛ sɛɛnyiɛlɔi, ni fãa Sandemaniabii ahemɔkɛyelii ahe lɛ he.
Robert Sandeman (1718-71) ji univɛsiti nikaselɔ ko yɛ Edinburgh, ni eekase akɔntaabuu, Hela, kɛ wiemɔi krokomɛi, kɛkɛ ni gbi ko lɛ eyabo tsutsu Presbyterian osɔfo John Glass toi ni eeshiɛ. Nɔ ni enu lɛ ha eshi univɛsiti lɛ, ni eku esɛɛ kɛtee shia yɛ Perth, ni eyafata Glass kɛ ehefatalɔi lɛ ahe.
Beni shɛɔ 1720 afii lɛ amli lɛ, no mli lɛ John Glass yiŋ bɔi lɛ kɔshikɔshi feemɔ yɛ Church of Scotland tsɔɔmɔi lɛ ekomɛi ahe. Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni ekaseɔ lɛ ha emu sane naa akɛ Biblia mli maŋ ni ji Israel, feɔ mumɔŋ maŋ ni mli bii jɛ jeŋmaji babaoo mli lɛ he mfoniri. Enaaa bembuu nɔ ko kwraa yɛ he ko ni tsɔɔ akɛ esa akɛ maŋ fɛɛ maŋ ana lɛ diɛŋtsɛ esɔlemɔ.
Akɛni emii shɛɛɛ ehe yɛ esɔlemɔ ni yɔɔ Tealing, yɛ Dundee masɛi, yɛ Scotland lɛ mli hewɔ lɛ, Glass shi Church of Scotland sɔlemɔ lɛ ni eyato lɛ diɛŋtsɛ ekpeei ahe gbɛjianɔ. Mɛi aaashɛ oha bafata ehe, ni kɛjɛ shishijee lɛ, amɛnu he akɛ ehe miihia ni amɛha ekomefeemɔ ahi amɛteŋ. Amɛkpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaanyiɛ Kristo famɔi, ni aŋmala yɛ Mateo yitso 18, kukuji 15 kɛyashi 17 lɛ sɛɛ, ni amɛkɛsaa béi ni ekolɛ eeeba amɛteŋ. Sɛɛ mli lɛ, amɛfee daa otsi kpeei, ni mɛi ni hiɛ hemɔkɛyeli kome lɛ buaa amɛhe naa kɛha sɔlemɔ kɛ ŋaawoo.
Beni mɛi ni yi fa saŋŋ bɔi kui sɔrɔtoi lɛ akpeei yaa daa lɛ, ehe bahia ni ana hii ni abaanyɛ akɛ gbɛnaa nii awo amɛdɛŋ, ni amɛkwɛ amɛjamɔ lɛ nɔ. Shi namɛi ji mɛi ni sa? John Glass kɛ ehefatalɔi lɛ ha amɛjwɛŋmɔ hi nɔ ni bɔfo Paulo ŋma yɛ nɛkɛ sane nɛɛ he lɛ nɔ jogbaŋŋ. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9) Amɛnaaa ní atsĩ univɛsiti tsɔsemɔ tã, aloo akɛ ehe miihia ni mɔ lɛ anu Hebri kɛ Hela wiemɔi ashishi. No hewɔ lɛ, beni amɛkɛ sɔlemɔ esusu Ŋmalɛ naa gbɛtsɔɔmɔi lɛ ahe sɛɛ lɛ, amɛhala hii ni sa koni amɛtsɔmɔ onukpai. Mɛi ni fiɔ Church of Scotland sɔlemɔ lɛ sɛɛ lɛ bu enɛ akɛ ebɛŋkɛɔ “musubɔɔ he kpaakpa,” akɛ hii ni eyako skul dã ni amɛleee wolo mli, “ni akɛ mamaloo tsɔne, kɛ nikpɛɛ abui, loo tsina kɔi tsɔse amɛ lɛ” aaakwa amɛfee akɛ amɛnuɔ Biblia lɛ shishi, ni amɛshiɛ eshɛɛ sane lɛ amɛtsɔɔ. Beni, yɛ 1733 mli lɛ, Glass kɛ enanemɛi heyelilɔi lɛ ma amɛ diɛŋtsɛ amɛ kpee asa yɛ Perth maŋ lɛ mli lɛ, osɔfo ni yɔɔ maŋ lɛ mli lɛ bɔ mɔdɛŋ akɛ ebaanyɛ kojolɔi lɛ anɔ ni amɛha ashwie amɛ kɛjɛ maŋ lɛ mli. Shi amɛyeee omanye, ni kuu lɛ bada.
Robert Sandeman kɛ Glass biyoo onukpa fe fɛɛ lɛ bote gbalashihilɛ mli, ni beni eye afii 26 lɛ, ebatsɔ onukpa yɛ Glassbii asafo ni yɔɔ Perth lɛ mli. Enitsumɔ akɛ onukpa lɛ kɛ gbɛnaa nii ni tsii fɔ̃ enɔ, no hewɔ lɛ ekpɛ eyiŋ akɛ ebaatu ebe fɛɛ eha asafo nɔkwɛmɔ nitsumɔ lɛ. Sɛɛ mli, yɛ eŋa gbele sɛɛ lɛ, Robert “kɛ miishɛɛ kpɛlɛ nɔ akɛ ebaasɔmɔ Nuntsɔ lɛ yɛ he fɛɛ he ni ehe hiaa kɛha sɔlemɔ lɛ nitsumɔi yɛ,” taakɛ ewala shihilɛ he sane ko ni aŋma lɛ kɛɔ lɛ.
Sandemania Jamɔ Gbɛ Eshwã
Sandeman kɛ ekaa lɛɛ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli kɛjɛ Scotland kɛtee England, ni nanemɛi heyelilɔi akui heei ayi bafa yɛ jɛmɛ. Yɛ be ko mli lɛ, naataamɔ bahe shi waa yɛ Calvinbii ni yɔɔ England lɛ ateŋ. Amɛteŋ mɛi komɛi he amɛye akɛ atsɔ hiɛ ahala amɛ momo kɛha yiwalaheremɔ. Shi, nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, Sandeman kɛ mɛi ni kɛɔ akɛ hemɔkɛyeli he miihia kɛha yiwalaheremɔ lɛ kpaa gbee. Yɛ susumɔ nɛɛ sɛɛfimɔ mli lɛ, eŋma wolo ko ni asaa akala shii ejwɛ sɔŋŋ, ni eje kpo hu shii enyɔ yɛ Amerika shishitsɔɔmɔi amli. Taakɛ Geoffrey Cantor tsɔɔ lɛ, nɛkɛ wolokpo nɛɛ feemɔ ji “nifeemɔ kome ko ni he hiaa fe fɛɛ ni hã [Sandemania] jamɔ mligbalamɔ kuu lɛ mli lɛɛ kɛteke eshishijee bibioo ni kulɛ Scotland pɛ eyɔɔ lɛ.”
Yɛ 1764 mli lɛ, Sandeman, kɛ Glassbii onukpai krokomɛi ni fata ehe lɛ, fã gbɛ kɛtee Amerika, ni enɛ bafee gbɛfaa ko ni tee béi kɛ shitee-kɛ-woo babaoo shi. Shi kɛlɛ, nɔ ni jɛ mli ba ji Kristofoi ni hiɛ nakai jwɛŋmɔ lɛ akuu ko ni ato shishi yɛ Danbury, yɛ Connecticut.a Sandeman gbo yɛ jɛmɛ, yɛ 1771 mli.
Faraday Jamɔ Mli Hemɔkɛyelii
Obalanyo Michael kpɛlɛ Sandemaniabii atsɔɔmɔi ni efɔlɔi kɛtsɔse lɛ lɛ nɔ. Ebale akɛ Sandemaniabii tsiɔ amɛhe kwraa kɛjɛɔ mɛi ni efeee nɔ ni Biblia lɛ tsɔɔ lɛ ahe. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, amɛkɛ amɛhe wooo Anglikan gbalashihilɛ he sɔlemɔ nifeemɔi amli, shi moŋ amɛhala akɛ amɛaaha amɛ yookpeemɔ nifeemɔi afee nibii ni he hiaa yɛ mla naa pɛ.
Heshibaa kɛha nɔyelii, yɛ be mli ni amɛkɛ amɛhe wooo maŋkwramɔ saji amli, kadiɔ Sandemaniabii lɛ. Eyɛ mli akɛ amɛji maŋbii ni abuɔ amɛ waa moŋ, shi bei komekomei pɛ amɛkpɛlɛɔ maŋ gbɛhei anɔ. Shi yɛ fioo komɛi ni amɛkpɛlɛ nɔ lɛ amli lɛ, amɛtsi amɛhe kwraa kɛjɛ maŋkwramɔŋ kui anifeemɔi ahe. Nɛkɛ shidaamɔ nɛɛ mlihiɛmɔ kɛ heguɔgbee ba amɛnɔ. (Okɛto Yohane 17:14 he.) Sandemaniabii kpɛlɛ nɔ akɛ Nyɔŋmɔ ŋwɛi Maŋtsɛyeli lɛ ji gbɛjianɔtoo ni eye emuu kɛha nɔyeli. Amɛbu maŋkwramɔ nifeemɔ akɛ “nifeemɔ ni he ehiaaa, ni yɔɔ nyaŋemɔ, ni jeŋba kpakpa bɛ mli,” taakɛ Cantor wie lɛ.
Eyɛ mli akɛ amɛtsi amɛhe kɛjɛ mɛi krokomɛi ahe moŋ, shi amɛkɔɔɔ Farisifoi asubaŋi lɛ eko. Amɛjaje akɛ: “Wɔkojoɔ akɛ ehe miihia kɛmɔ shi akɛ wɔkwa blema Farisifoi a-Mumɔ kɛ Nifeemɔ kwraa, ni wɔkatsɔɔ nibii krokomɛi ni ji Eshai loo Taomɔ Nii yɛ nɔ ni Ŋmalɛi lɛ etsɔɔ lɛ sɛɛ; ni wɔkaha ŋwɛi Kitai lɛ fee efolo kɛtsɔ adesai a-Blema Saji loo Lakpatoo yɛ nilee mli lɛ nɔ.”
Amɛkpɛlɛ Ŋmalɛ mli nifeemɔ ni ji shwiemɔ ni amɛshwieɔ amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ ni batsɔɔ dãatɔlɔ, amimyelɔ, ajwamaŋbɔlɔ, loo ekɛ ehe woɔ eshai krokomɛi ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli lɛ nɔ. Kɛ eshafeelɔ lɛ shwa ehe lɛlɛŋ lɛ, amɛbɔɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaahere lɛ ekoŋŋ. Kɛ jeee nakai lɛ, amɛnyiɛɔ Ŋmalɛ mli famɔ akɛ “nyɛjiea mɔ fɔŋ lɛ yɛ nyɛteŋ” lɛ sɛɛ.—1 Korintobii 5:5, 11, 13.
Sandemaniabii lɛ bo Biblia mli kita ni awo akɛ atsi he kɛjɛ lá he lɛ toi. (Bɔfoi lɛ Asaji 15:29) John Glass wie akɛ eji sɔ̃ ni kã Nyɔŋmɔ webii anɔ akɛ amɛbo naatsii ni kɔɔ lá he lɛ toi, tamɔ bɔ ni Nyɔŋmɔ wo klɛŋklɛŋ adesai lɛ kita akɛ amɛtsi amɛhe kɛjɛ ekpakpa kɛ efɔŋ lee tso lɛ yibii lɛ yeli he kwraa lɛ. (1 Mose 2:16, 17) Kita ni awo yɛ mla he lɛ nɔ toigbele feɔ kpoomɔ ni akpooɔ Kristo lá ni akɛtsu nii yɛ gbɛ kpakpa nɔ, ni ji kpatamɔ kɛmiijɛ esha mli lɛ. Glass mu sane naa akɛ: “Nɛkɛ gu ni agu lá-yeli nɛɛ ehi shi be fɛɛ be, ni eka he eji nɔ ni nɔ kwɔ ni ehe hiaa fe fɛɛ lolo.”
Bɔ ni Sandemaniabii susuɔ Ŋmalɛi lɛ ahe lɛ ye ebua amɛ ni amɛtsi amɛhe kɛjɛ tɛmɔtɛi pii ahe. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, yɛ hiɛtserɛjiemɔ he sane lɛ mli lɛ, amɛkɛ amɛhe fɔ̃ɔ Kristo famɔi anɔ akɛ gbɛtsɔɔmɔi. “Wɔkaaa akɛ wɔɔwo Mlai kɛji Kristo woko mla ko kwraa,” taakɛ amɛkɛɛ lɛ, “ni wɔjieee mlai ni ewo lɛ eko kwraa kɛjɛɛɛ mli. No hewɔ lɛ, akɛni wɔnaaa he ni agu Hiɛtserɛjiemɔ, yɛ maŋ loo teemɔŋ yɛ hewɔ lɛ; wɔbuɔ Hiɛtserɛjiemɔi fɛɛ akɛ nɔ ni ja yɛ mla naa, kɛji ekɛ Shihilɛi ni ji esha diɛŋtsɛ bɛ tsakpaa ko.”
Eyɛ mli akɛ Sandemaniabii hiɛ susumɔi babaoo ni damɔ Ŋmalɛ lɛ nɔ yɛ gbɛ ni ja nɔ moŋ, shi amɛyooo bɔ ni nitsumɔ diɛŋtsɛ ni kadiɔ anɔkwa Kristofoi, ni ji akɛ, esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ ashiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa etsɔɔ mɛi krokomɛi lɛ he hiaa ha. (Mateo 24:14) Ni kɛlɛ, mɔ fɛɛ mɔ nyɛɔ ebaa amɛkpeei ashishi, ni jɛmɛ ji he ni amɛbɔɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaaha mɔ fɛɛ mɔ ni biɔ amɛ amɛhiɛnɔkamɔ lɛ he sane lɛ hetoo yɛ.—1 Petro 3:15.
Te nɛkɛ hemɔkɛyelii nɛɛ sa jeŋ nilelɔ Michael Faraday he eha tɛŋŋ?
Faraday, Sandemanianyo Lɛ
Akɛ woo ha lɛ, awo ehiɛ nyam, ni eji mɔ ko ni abuɔ lɛ waa yɛ nibii ni sa kadimɔ ni ejie kpo lɛ hewɔ, shi Michael Faraday hi shi akɛ mɔ ko ni wooo ehe nɔ. Kɛji mɛi ni ehe gbɛi gboi ni aakpa gbɛ akɛ maŋbii ni ale amɛ lɛ baaba amɛyara nɔ lɛ, anaa daa akɛ Faraday baaa, ejaakɛ ehenilee eŋmɛɛɛ lɛ gbɛ ni eya ni ekɛ ehe ayawo Church of England sɔlemɔ nifeemɔi lɛ eko mli.
Akɛ jeŋ nilelɔ lɛ, Faraday kɛ ehe kpɛtɛ nibii ni ebaanyɛ etsɔɔ faŋŋ akɛ amɛji anɔkwa saji lɛ ahe gbagbalii. Enɛ hewɔ lɛ etsi ehe kɛjɛ gbɔmɛi ni le woloŋ waa, ni woɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛsusumɔi ahe hewalɛ, ni amɛkwɛɔ hiɛaŋ yɛ saji ahesusumɔ mli lɛ kɛ naanyobɔɔ he. Taakɛ be ko lɛ ekɛɛ toibolɔi komɛi lɛ, ‘shishijee anɔkwale haaa wɔnine anyɛ shi kɔkɔɔkɔ, edaseyeli lɛ feɔ anɔkwale be fɛɛ be.’ Ewie jeŋ nilee he akɛ edamɔ ‘anɔkwa saji ni aje gbɛ akwɛ jogbaŋŋ nɔ.’ Beni emuɔ wiemɔ ko ni ewie yɛ adebɔɔ shishijee hewalɛi ahe lɛ naa lɛ, Faraday wo etoibolɔi lɛ hewalɛ ni amɛsusu “Mɔ ni ha nakai hewalɛi lɛ yɔɔ lɛ” he. Kɛkɛ ni etsɛ Kristofonyo bɔfo Paulo wiemɔi nɛɛ asɛɛ akɛ: “Ehe nii ni anaaa ni ji E-naanɔ hewalɛ kɛ Nyɔŋmɔyeli lɛ fɛɛ lɛ, kɛjɛ jeŋbɔɔ mli beebe lɛ atsɔɔ enii ni efee lɛ anɔ ayɔseɔ ni anaa faŋŋ.”—Romabii 1:20, King James Version.
Nɔ ni ha esoro Faraday kwraa yɛ jeŋ nilelɔi krokomɛi ahe ji bɔ ni esumɔɔ ni ekase nii kɛjɛ Nyɔŋmɔ Wolo ni jɛ mumɔŋ lɛ mli, kɛ agbɛnɛ hu bɔ ni esumɔɔ ni ekase adebɔɔ he nii lɛ. “Etsɔ e-Sandemania jamɔ lɛ nɔ ebana gbɛ ni eeetsɔ nɔ ehi shi yɛ Nyɔŋmɔ jeŋba he mla lɛ toiboo mli, kɛ naanɔ wala hu he shiwoo,” taakɛ Cantor wie lɛ. “Etsɔ ejeŋ nilee nɔ ebale adebɔɔ mli mlai ni Nyɔŋmɔ ehala koni ekudɔ jeŋ fɛɛ lɛ he saji jogbaŋŋ.” Faraday he eye akɛ “jeŋ nilee nyɛŋ afite hegbɛ ni Biblia lɛ yɔɔ lɛ, shi moŋ kɛ akɛ jeŋ nilee tsu nii yɛ Kristofoi agbɛ nɔ lɛlɛŋ lɛ, ebaanyɛ etsɔɔ Nyɔŋmɔ wolo kroko, ni ji adebɔɔ nibii ashishi jogbaŋŋ.”
Faraday kɛ heshibaa kpoo woo babaoo ni mɛi krokomɛi sumɔɔ ni amɛkɛha lɛ lɛ fɛɛ. Etee nɔ ekɛ shiŋŋ feemɔ tsɔɔ akɛ ebɛ ablade ni aaawo lɛ lɛ he miishɛɛ. Eesumɔ ni ehi shi akɛ ‘Owula Faraday folo kɛkɛ.’ Etuu ebe babaoo ewo enitsumɔ akɛ onukpa lɛ mli, tamɔ gbɛ ni efãa daa kɛjɛɔ maŋtiase lɛ kɛyaa Norfolk akrowa ko, koni eyasara heyelilɔi ni hiɛ jwɛŋmɔ kome, ni amɛyɔɔ jɛmɛ lɛ ni eye ebua amɛ.
Michael Faraday gbo yɛ August 25, 1867, ni afũ lɛ yɛ Highgate gɔɔ lɛ mli yɛ London kooyigbɛ. Eshihilɛ he niŋmalɔ John Thomas kɛɔ wɔ akɛ Faraday “shi jeŋ nilee mli hiɛyaai babaoo eha yinɔi ni baaba yɛ esɛɛ lɛ akɛ gboshinii, fe jeŋ nilelɔi krokomɛi fɛɛ, ni nibii diɛŋtsɛ ni ejɛ jeŋ nilee ni ejie lɛ kpo lɛ amli kɛba lɛ ena hiŋmɛigbelemɔ shihilɛ nɔ hewalɛ yɛ gbɛ ni sa kadimɔ waa nɔ.” Faraday ŋa okulafo, Sarah, ŋma akɛ: “Manyɛ makɛɛ akɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ pɛ ji egbɛtsɔɔmɔ kɛ mla; ejaakɛ ebuɔ akɛ eji Nyɔŋmɔ Wiemɔ . . . ni ekɛ sɔ̃ fɔ̃ɔ Kristofoi anɔ ŋmɛnɛ tamɔ be mli ni aŋma lɛ nɔŋŋ pɛpɛɛpɛ”—odaseyeli fɛfɛo kɛha jeŋ nilelɔ ni abuɔ lɛ waa, ni hi shi yɛ ehemɔkɛyeli lɛ naa akɛ mɔ ni kɛ ehe eha kwraa.
[Shishigbɛ niŋmaa]
a Sandemania, loo Glassbii akuu ni ji naagbee nɔ ni hi United States lɛ sɛɛ fo, kɛ hoo lɛ, yɛ afii oha nɛɛ shishijee gbɛ.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 29]
Beni ahala lɛ akɛ tsɔɔlɔ yɛ Royal Institution yɛ Britain lɛ, Michael Faraday ha jeŋ nilee bahe gbɛi waa bɔ ni gbekɛbii po baanyɛ anu shishi. Ŋaawoo ni ekɛha enanemɛi nitsɔɔlɔi lɛ hiɛ gbɛi komɛi ni anyɛɔ akɛtsuɔ nii, ni ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Kristofoi ni tsɔɔ nii yɛ faŋŋ mli lɛ baafee jogbaŋŋ akɛ amɛaasusu he.
◻ “Esaaa ni wiemɔ lɛ feɔ oyayaayai, ni no hewɔ lɛ anyɛɛɛ anu shishi jogbaŋŋ, shi moŋ esa akɛ efee blɛoo ni emli akã shi faŋŋ.”
◻ Esa akɛ wielɔ lɛ abɔ mɔdɛŋ ni etee etoibolɔi lɛ amiishɛɛ shi “yɛ ewiemɔ lɛ shishijee mli, kɛ agbɛnɛ hu kɛtsɔ wiemɔ mli tsakemɔi ni ayooo nɔ, nɔ ni toibolɔi lɛ kadiii, ni eha toibolɔi lɛ amiishɛɛ lɛ akã he ehi shi, bei abɔ ni saneyitso lɛ biɔ ni amɛfee nakai.”
◻ “Wielɔ baa shi kwraa fe bulɛ ni kulɛ esa akɛ ana aha lɛ kɛji etsake ewiemɔ lɛ mli koni atswa dɛ̃ aha lɛ, ni eetao ni ena yijiemɔ hu lɛ.”
◻ Yɛ wiemɔ wolo kɛ nitsumɔ he lɛ: “Minaa akɛ ehe hiaa ni . . . mato [saneyitso] lɛ he gbɛjianɔ yɛ wolo nɔ, ni mikɛ fãi ni he hiaa lɛ awo mli kɛtsɔ ekaimɔ nɔ, ekolɛ kɛtsɔ wiemɔi atsaramɔ loo gbɛ kroko nɔ. . . . Mitoɔ saneyitsei wuji kɛ bibii lɛ anaa jogbaŋŋ, ni miwieɔ misane lɛ he kɛjɛɔ nɛkɛ saneyitsei nɛɛ amli.”
[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 26 lɛ Jɛ]
Mfonirii enyɔ lɛ fɛɛ: Mɛi ni kɛha ji Royal Institution