Taomɔ Anɔkwa Toiŋjɔlɛ ni Otiu Sɛɛ!
“Shi mɔ ni taoɔ akɛ etsɛ yɛ jeŋ ni ena gbii kpakpai lɛ . . . ewii efɔŋ ni efee ekpakpa, etao hejɔlɛ ni enyiɛ no sɛɛ.”—1 PETRO—3:10, 11.
1. Mɛɛ Yesaia wiemɔi ni ehe gbɛi baaye omanye kɛ̃ lɛ?
“AMƐKƐ amɛklantei aaasɔ̃ kɔɔii, ni amɛkɛ amɛkpɔlɔi hu aaasɔ̃ adedai. Jeŋmaŋ ko woŋ klante nɔ eshiŋ jeŋmaŋ ko, ni amɛkaseŋ tawuu dɔŋŋ!” (Yesaia 2:4) Eyɛ mli akɛ aŋma ŋmalɛ ni ehe gbɛi nɛɛ yɛ Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ yitso ni yɔɔ New York Maŋtiase lɛ mli lɛ yitso lɛ masɛi moŋ, shi nakai jeŋ gbɛjianɔtoo lɛ nyɛko atsu nakai wiemɔi lɛ amlibaa he nii. Shi kɛlɛ, ákɛ Yehowa Nyɔŋmɔ wiemɔ ni efeee efolo lɛ fã lɛ, nakai sanejajemɔ lɛ efeŋ nɔ ni baŋ mli.—Yesaia 55:10, 11.
2. Mɛni esa akɛ ‘eba yɛ naagbee gbii lɛ amli,’ taakɛ Yesaia 2:2, 3 tsɔɔ lɛ?
2 Wiemɔi ni anaa yɛ Yesaia 2:4 lɛ ji gbalɛ ko ni yɔɔ naakpɛɛ lɛ fã ko diɛŋtsɛ, gbalɛ ni kɔɔ anɔkwa toiŋjɔlɛ he—ni eeba mli bianɛ yɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔbe nɛɛ mli. Dani eeejaje gbɛkpamɔi ni yɔɔ miishɛɛ akɛ tawuu kɛ tawuu nii bɛ dɔŋŋ lɛ, gbalɛ lɛ kɛɔ akɛ: “Ni aaaba mli akɛ, naagbee gbii lɛ amli lɛ, Yehowa we gɔŋ lɛ aaama shi yɛ gɔji lɛ ayiteaŋ, ni aaawo enɔ fe gɔŋkpɔi lɛ; ni jeŋmaji aaaho kɛaaba he; ni jeŋmaji pii aaatee ayakɛɛ akɛ: ‘Nyɛbaa ni wɔyakwɔa Yehowa gɔŋ lɛ, kɛyaa Yakob Nyɔŋmɔ lɛ we lɛ, koni etsɔɔ wɔ egbɛ̀i lɛ, ni wɔnyiɛ etempɔŋi lɛ anɔ!’ Ejaakɛ mla lɛ, Zion ebaajɛ, ni Yehowa wiemɔ lɛ, Yerusalem ebaajɛ.”—Yesaia 2:2, 3.
Gbɔmɛi Baanyɛ Atsɔmɔ Mɛi ni Sumɔɔ Toiŋjɔlɛ
3. Mɛɛ gbɛ nɔ gbɔmɔ aaatsɔ atsake kɛjɛ mɔ ni sumɔɔ béi ni ebatsɔ mɔ ni sumɔɔ toiŋjɔlɛ?
3 Kadimɔ akɛ dani gbɔmɛi aaanyɛ atiu toiŋjɔlɛ gbɛ ko sɛɛ lɛ, esa akɛ atsɔɔ amɛ Yehowa gbɛ̀i ahe nii. Toiboo ni afeɔ ahaa Yehowa tsɔɔmɔ baanyɛ atsake gbɛ ni mɔ ko tsɔɔ nɔ ejwɛŋɔ ni efeɔ enii, ni ehãa mɔ ni sumɔɔ béi lɛ batsɔɔ mɔ ni sumɔɔ toiŋjɔlɛ. Mɛɛ gbɛ nɔ atsɔɔ afeɔ nɛkɛ tsakemɔ nɛɛ? Romabii 12:2 kɛɔ akɛ: “Ni nyɛjeŋba akatamɔa jeŋbii ajeŋba, shi moŋ, nyɛkɛ nyɛjwɛŋmɔ ni etsɔ ehee lɛ atsakea nyɛhe, koni nyɛyoo nii ni ji Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii kpakpai ni sa ehiɛ jogbaŋŋ, ni hi kɛwula shi lɛ.” Wɔfeɔ wɔjwɛŋmɔ ehee, loo wɔkanyaa lɛ kɛtsɔɔ gbɛ kroko nɔ, kɛtsɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli shishitoo mlai kɛ tsɔɔmɔi ni wɔkɛaawo mli obɔ nɔ. Biblia lɛ kasemɔ daa yeɔ ebuaa wɔ ni wɔfeɔ tsakemɔ ni tamɔ nɛkɛ, ni ehaa wɔleɔ nɔ ni Yehowa suɔmɔnaa nii ji kɛha wɔ, koni wɔna gbɛ ni ka shi faŋŋ ni esa akɛ wɔtsɔ nɔ.—Lala 119:105.
4. Te mɔ ko feɔ tɛŋŋ ewoɔ gbɔmɔtso hee ni sumɔɔ toiŋjɔlɛ lɛ?
4 Jeee akɛ Biblia anɔkwale lɛ tsakeɔ bɔ ni wɔsusuɔ nii ahe wɔhaa lɛ kɛkɛ, shi wɔ nifeemɔi kɛ su kɛ baŋ hu. Eyeɔ ebuaa wɔ ni wɔfeɔ nɔ ni bɔfo Paulo wo hewalɛ yɛ he lɛ: “Nyɛshɛ nyɛsa jeŋba lɛ naa gbɔmɔ momo ni efite yɛ shishiumɔ sɛɛdii lɛ anaa lɛ nyɛfɔ, ni nyɛtsɔmɔ mɛi heei yɛ nyɛjwɛŋmɔ mumɔ lɛ mli, ni nyɛwo gbɔmɔ hee ni abɔ yɛ Nyɔŋmɔ subaŋ nɔ, yɛ anɔkwa jalɛ kɛ hetsemɔ mli lɛ.” (Efesobii 4:22-24) Hewalɛ ni kanyaa jwɛŋmɔ lɛ jɛɔ mligbɛ. Etsakeɔ ni enaa hewalɛ yɛ be mli ni suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛha Yehowa kɛ emlai daa kɛyaa hiɛ lɛ, ni efeɔ wɔ mumɔŋ gbɔmɛi ni sumɔɔ toiŋjɔlɛ.
5. “Kita hee” ni Yesu kɛha ekaselɔi lɛ yeɔ buaa ni toiŋjɔlɛ hiɔ amɛteŋ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
5 Anaa bɔ ni tsakemɔ nɛɛ he hiaa lɛ yɛ famɔ ni Yesu kɛha ekaselɔi lɛ yɛ enaagbee ŋmɛlɛtswai ni ekɛ amɛ ye lɛ mli: “Kita hee miŋɔ-haa nyɛ, akɛ nyɛsumɔ nyɛhe; taakɛ bɔ ni misumɔ nyɛ lɛ, nakai nyɛ hu nyɛsumɔa nyɛhe. Kɛji nyɛsumɔɔ nyɛhe lɛ, no mɛi fɛɛ kɛaale akɛ mikaselɔi ji nyɛ.” (Yohane 13:34, 35) Nɛkɛ suɔmɔ ni tamɔ Kristo nɔ̃, ni pɛsɛmkunya bɛ mli nɛɛ fimɔɔ kaselɔi lɛ kutuu yɛ ekomefeemɔ ni yeɔ emuu mli. (Kolosebii 3:14) Mɛi ni sumɔɔ ni amɛkpɛlɛ ni amɛhi shi yɛ “kita hee” nɛɛ naa lɛ pɛ baana toiŋjɔlɛ ni Nyɔŋmɔ woɔ shi yɛ he lɛ. Ani gbɔmɛi komɛi yɛ ni miifee enɛ ŋmɛnɛ?
6. Mɛni hewɔ Yehowa Odasefoi naa toiŋjɔlɛ mli ŋɔɔmɔ, ni etamɔɔɔ nakai yɛ mɛi ni yɔɔ je lɛŋ lɛ agbɛfaŋ lɛ?
6 Yehowa Odasefoi bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛjie suɔmɔ kpo yɛ amɛ jeŋ muu fɛɛ nyɛmifeemɔ lɛ mli. Eyɛ mli akɛ agbala amɛ kɛjɛ jeŋmaji fɛɛ mli moŋ, shi amɛkɛ amɛhe wooo je lɛŋ béi lɛ amli, yɛ maŋkwramɔŋ kɛ jamɔŋ nɔnyɛɛ ni naa wa lɛ fɛɛ sɛɛ. Akɛ gbɔmɛi ni efee ekome lɛ, Yehowa tsɔɔ amɛ nii, ni amɛnaa toiŋjɔlɛ mli ŋɔɔmɔ. (Yesaia 54:13) Amɛkɛ amɛhe wooo maŋkwramɔŋ béi amli, ni amɛkɛ amɛhe wooo tawuu mli. Mɛi ni tsutsu ko lɛ amɛji basabasafeelɔi lɛ eŋmɛɛ nakai su lɛ he. Amɛbatsɔmɔ Kristofoi ni sumɔɔ toiŋjɔlɛ, ni kaseɔ Kristo Yesu nɔkwɛmɔ nɔ lɛ. Ni amɛjɛɔ amɛtsui muu fɛɛ mli amɛnyiɛɔ Petro ŋaawoo lɛ sɛɛ, akɛ: “Mɔ ni taoɔ akɛ etsɛ yɛ jeŋ ni ena gbii kpakpai lɛ, ha emɔ elilɛi mli kɛjɛ efɔŋ he, kɛ enaabu hu, koni ekawie apasa wiemɔ; ewii efɔŋ ni efee ekpakpa, etao hejɔlɛ ni enyiɛ no sɛɛ.”—1 Petro 3:10, 11; Efesobii 4:3.
Mɛi ni Diɔ Toiŋjɔlɛ Sɛɛ Lɛ
7, 8. Okɛ gbɔmɛi ni ŋmɛɛ tawuu he ni amɛbatsɔmɔ mɛi ni taoɔ anɔkwa toiŋjɔlɛ lɛ ahe nɔkwɛmɔ nii aha. (Gbaa ekrokomɛi ni ekolɛ ole jogbaŋŋ.)
7 Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Rami Oved, ni tsutsu lɛ eji asraafonyo nukpa yɛ kuu ni tsũɔ awuiyelɔi ni butuɔ nɔyelii ahe nii lɛ mli lɛ yɛ. Atsɔse lɛ koni egbe ehenyɛlɔi. Eheɔ emaŋhedɔɔ akɛ Israelnyo lɛ eyeɔ waa, kɛyashi gbi nɔ ni ekpá shi ena akɛ rabifoi lɛ sumɔɔɔ ni ekɛ yoo ni esumɔɔ lɛ lɛ boteɔ gbalashihilɛ mli, nɔ hewɔ lɛ kɛkɛ ji akɛ, yoo lɛ ji Asianyo, Jeŋmajiaŋnyo. Eje shishi etao Biblia mli anɔkwale. Kɛkɛ ni ekɛ Yehowa Odasefoi bakpe. Biblia ni ekɛ Odasefoi lɛ kase lɛ tsɔ eyiŋ akɛ, enyɛŋ efee mɔ ni eye maŋhedɔɔ he sɛkɛ dɔŋŋ. Kristofoi asuɔmɔ tsɔɔ akɛ, esa akɛ eŋmɛɛ tawuu kɛ tawuu nii ahe, ni ekase bɔ ni asumɔɔ gbɔmɛi ni jɛ wekui fɛɛ mli. Kwɛ bɔ ni enaa kpɛ ehe eha beni enine shɛ wolo ko ni akɛ mlihilɛ ŋma, ni eshishijee wiemɔi lɛ kaneɔ nɛkɛ lɛ nɔ, “Minyɛmi nuu Rami”! Mɛni yɔɔ naakpɛɛ waa yɛ enɛ he? Woloŋmalɔ lɛ ji Odasefonyo Palestinanyo. Rami kɛɛ, “Misusu akɛ anyɛŋ ahe enɛ aye, ejaakɛ mihenyɛlɔi ji Palestinabii lɛ, ni naa, amɛteŋ mɔ kome miitsɛ mi ‘Minyɛmi nuu.’ ” Rami kɛ eŋa lɛ miitiu anɔkwa toiŋjɔlɛ sɛɛ yɛ Nyɔŋmɔ gbɛ nɔ agbɛnɛ.
8 Nɔkwɛmɔ nɔ kroko ji Georg Reuter, ni sɔmɔ yɛ German asraafoi ni yatutua Russia yɛ Jeŋ Ta II be lɛ mli lɛ ateŋ lɛ. Hitler gbɛjianɔtoo wuji kɛha jeŋ nɔyeli lɛ ha ehiɛnɔkamɔ fee yaka. Beni eku esɛɛ kɛjɛ tawuu lɛ mli kɛba lɛ, ekɛ Yehowa Odasefoi je Biblia lɛ kasemɔ shishi. Eŋma akɛ: “Yɛ naagbee lɛ, nibii amli miifee faŋŋ kɛmiiha mi agbɛnɛ. Miyoo akɛ jeee Nyɔŋmɔ ji mɔ ni esa akɛ ashwa lɛ yɛ lashishwiemɔ babaoo lɛ hewɔ . . . Mikase akɛ, eyiŋtoo ji ni eto paradeiso shihilɛ yɛ shikpɔŋ lɛ fɛɛ nɔ, kɛ naanɔ wala kɛha adesai toibolɔi. . . . Hitler pupuu ehe yɛ ‘German Afii Akpe Nɔyeli’ lɛ he, shi no mli lɛ eye nɔ [afii] 12 pɛ—ni mɛɛ nii ni yɔɔ gbeyei jɛ mli ba nɛkɛ! Jeee Hitler, shi Kristo moŋ . . . ji mɔ ni baanyɛ, ni ebaato afii akpe nɔyeli yɛ shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ nɔ.” Aaafee afii 50 nɛ ni Georg etee nɔ esɔmɔ akɛ anɔkwa toiŋjɔlɛ he bɔfo yɛ be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli.
9. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa Odasefoi ni yɔɔ Nazi Germany lɛ aniiashikpamɔ yeɔ odase akɛ amɛyɛ ekãa ni kɛlɛ amɛsumɔɔ toiŋjɔlɛ?
9 Yehowa Odasefoi ni yɔɔ Germany yɛ Nazi nɔyeli lɛ beaŋ lɛ emuuyeli mlihiɛmɔ kɛ maŋ saji ni amɛkɛ amɛhe wooo mli lɛ yaa nɔ eyeɔ suɔmɔ ni amɛyɔɔ kɛha Nyɔŋmɔ kɛ toiŋjɔlɛ lɛ he odase kɛbashi bianɛ, nɔ ni fe afii 50 sɛɛ nɛɛ. Wolo bibioo ko ni United States Holocaust Memorial Museum ni yɔɔ Washington, D.C. lɛ ŋma lɛ jaje akɛ: “Yehowa Odasefoi na nɔ̃ babaoo yɛ Nazi nɔyeli lɛ shishi. . . . Ekãa ni amɛteŋ mɛi babaoo jie lɛ kpo yɛ kpoomɔ ni amɛkpoo [akɛ amɛaakwa amɛ jamɔ lɛ] yɛ niseniianiifeemɔ, basabasa ni afeɔ amɛ yɛ gbokɛlɛfoi aŋsarai amli, ní yɛ bei komɛi amli lɛ agbeɔ amɛ po lɛ, ha mɛi ni amɛkɛ amɛ hi shi lɛ ateŋ mɛi pii ná bulɛ babaoo kɛha amɛ.” Kɛkɛ ni ekɛfata he akɛ: “Yɛ be ni ahãa mɛi ni yɔɔ ŋsarai lɛ amli lɛ yeɔ amɛhe lɛ mli lɛ, Yehowa Odasefoi tee nɔ yɛ amɛ nitsumɔ lɛ mli, amɛnyiɛɔ mɛi ni yi ena wala lɛ ateŋ amɛtsakeɔ amɛ kɛbaa amɛjamɔ lɛ mli.”
Tsakemɔ ni Da Kwraa Fe Nakai
10. (a) Mɛɛ tsakemɔ kpele ko he hiaa dani anɔkwa toiŋjɔlɛ aba? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ afee enɛ he mfoniri yɛ Daniel wolo lɛ mli?
10 Ani enɛ tsɔɔ akɛ Yehowa Odasefoi heɔ yeɔ akɛ amɛbaanyɛ amɛkɛ toiŋjɔlɛ aba je lɛ mli, kɛtsɔ gbɔmɛi babaoo ni aaatsake amɛ kɛba Kristofoi ahe ni amɛkɛwooo maŋ saji amli lɛ nɔ? Dabi! Tsakemɔ kpele he miihia, dani anyɛ akɛ toiŋjɔlɛ aba shikpɔŋ nɔ. Mɛni ji no? Esa akɛ adesa nɔyeli ni kɛ mligbalamɔ, yiwalɛ, kɛ basabasafeemɔ baa lɛ aje jɛmɛ koni Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ nɔyeli, ni Yesu tsɔɔ ekaselɔi lɛ akɛ amɛsɔle yɛ he lɛ abaye nɔ. (Mateo 6:9, 10) Shi mɛɛ gbɛ nɔ enɛ aaatsɔ aba? Gbalɔ Daniel na yɛ lamɔ ko ni jɛ Nyɔŋmɔ mumɔ mli lɛ mli akɛ, yɛ naagbee gbii lɛ amli lɛ, Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli, ni tamɔ tɛ agbo ko, ‘ni jeee gbɔmɛi aniji fɔ̃ lɛ’ baajwara amaga kpeteŋkpele ko, ni damɔ shi kɛha maŋkwramɔŋ nɔyelii ni adesa eto he gbɛjianɔ ni yeɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ. Kɛkɛ ni ejaje akɛ: “Nɛkɛ maŋtsɛmɛi nɛɛ ayinɔ lɛ, Nyɔŋmɔ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ aaatee maŋtsɛyeli ko shi ama shi, ni efiteŋ dɔŋŋ kɛaatee naanɔ, ni ashiŋ maŋtsɛyeli nɛɛ ahaŋ maŋ kroko; eeejwara maŋtsɛyelii nɛɛ fɛɛ wɔtsɔwɔtsɔ, ni eeekpata amɛhiɛ, shi lɛ diɛŋtsɛ lɛ, eeedamɔ shi kɛaatee naanɔ.”—Daniel 2:31-44.
11. Mɛni nɔ Yehowa baatsɔ ni ekɛ tsakemɔ ni he hiaa kɛha toiŋjɔlɛ lɛ aba?
11 Mɛni hewɔ tsakemɔ kpele ni tamɔ nɛkɛ yɛ jeŋ shihilɛ mli lɛ baaba? Ejaakɛ Yehowa ewo shi akɛ, ebaatsumɔ mɛi ni woɔ shikpɔŋ lɛ nɔ muji ni amɛfiteɔ nɔ lɛ fɛɛ kɛya. (Kpojiemɔ 11:18) Nɛkɛ tsakemɔ nɛɛ baaba yɛ Yehowa jalɛ ta ni ewuɔ eshiɔ Satan kɛ eyiwalɛ je lɛ mli. Wɔkaneɔ yɛ Kpojiemɔ 16:14, 16 akɛ: “Ejaakɛ daimonioi amumɔi ji amɛ [ni ji akɛ, mumɔ naa wiemɔi ni he tseee], ni amɛfeɔ okadii, ni amɛyaa [maŋkwramɔŋ nɔyelɔi] ni yɔɔ jeŋ muu lɛ fɛɛ aŋɔɔ, koni amɛyabua amɛnaa kɛya Nyɔŋmɔ Ofe lɛ gbi wulu lɛ nɔ ta lɛ. Ni ebua amɛnaa kɛtee he ko ni atsɛɔ jɛi yɛ Hebri wiemɔ mli akɛ Harmagedon lɛ.”
12. Te Harmagedon baatamɔ aha tɛŋŋ?
12 Te Harmagedon baatamɔ aha tɛŋŋ? Efeŋ tamɔ nuklea hiɛkpatamɔ, aloo oshara ni adesai kɛba. Dabi, eji Nyɔŋmɔ ta ni ekɛbaaha adesai atai fɛɛ aba naagbee, ni ebaakpata mɛi ni kɛ tai ni tamɔ nɛkɛ baa lɛ fɛɛ ahiɛ. Eji Nyɔŋmɔ ta ni kɛ anɔkwa toiŋjɔlɛ baaba abaha mɛi ni sumɔɔ toiŋjɔlɛ. Hɛɛ, Harmagedon miiba taakɛ Yehowa eto eyiŋ yɛ he lɛ. Eshashaoŋ shi. Akɛ mumɔ tsirɛ egbalɔ Habakuk koni eŋma akɛ: “Shi ninaa lɛ yɛ ha be ni ato lɛ kɛ̃, ni eeye oyai ni eshɛ naagbee, ni emaleŋ; kɛ eshashao shi hu jiŋŋ, mɛɛ lɛ kɛ̃; ejaakɛ ebaaba lɛlɛŋ, ekpeŋ sɛɛ.” (Habakuk 2:3) Yɛ wɔ adesai ahenumɔi hewɔ lɛ, ebaatamɔ nɔ ni ekpe sɛɛ, shi Yehowa yeɔ ebe nɔ. Harmagedon baaba yɛ ŋmɛlɛtswaa nɔ ni Yehowa eto lɛ pɛpɛɛpɛ.
13. Te Nyɔŋmɔ kɛ mɔ ni feɔ efɔŋ nɛɛ, Satan Abonsam baaye aha tɛŋŋ?
13 Nifeemɔ ni akpɛ mli yɛ he nɛɛ baagbele gbɛ kɛha anɔkwa toiŋjɔlɛ! Shi kɛ aaato anɔkwa toiŋjɔlɛ ama shi shiŋŋ lɛ, esa akɛ afee nɔ kroko hu—mɔ ni kɛ mligbalamɔ, hetsɛ̃, kɛ béi baa lɛ jiemɔ. Ni nakai pɛ Biblia lɛ gbaa efɔɔ shi akɛ ebaaba yɛ no sɛɛ—bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli ni akɛ Satan, mɔ ni kɛ tawuu baa lɛ kɛ malemɔtsɛ lɛ baawo. Bɔfo Yohane na nifeemɔ nɛɛ yɛ gbalɛ ninaa mli, taakɛ aŋma afɔ shi yɛ Kpojiemɔ 20:1-3 lɛ: “Ni mina bɔfo ko miikpeleke shi kɛmiijɛ ŋwɛi, ni ehiɛ bu kwɔŋkwɔŋ lɛ naa samfee lɛ kɛ kɔsɔŋkɔsɔ kpeteŋkpele ko yɛ edɛŋ. Ni emɔ drako lɛ, blema onufu lɛ ni ji diabolo (Abonsam) kɛ Satan lɛ, ni efi lɛ afii akpe, ni eŋɔ lɛ ewo bu kwɔŋkwɔŋ lɛ mli, ni eŋa eyi ni esɔo naa, koni ekashishiu jeŋmaji lɛ dɔŋŋ kɛyashi beyinɔ ni aaagbe afii akpe lɛ naa.”
14. Te abaatsɔɔ Yehowa kunimyeli nifeemɔ ni ekɛteɔ shi eshiɔ Satan lɛ mli aha tɛŋŋ?
14 Enɛ jeee lamɔ; eji Nyɔŋmɔ shiwoo—ni Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Nyɔŋmɔ nyɛŋ emale.” (Hebribii 6:18) No hewɔ lɛ, Yehowa baanyɛ atsɔ egbalɔ Yeremia nɔ awie akɛ: “ ‘Miji Yehowa, mɔ ni yeɔ mlihilɛ, kɛ kojomɔ, kɛ jalɛ sane yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ; ejaakɛ enɛ sa mihiɛ,’ Yehowa kɛɛ.” (Yeremia 9:24) Yehowa feɔ nii yɛ jalɛ saneyeli mli yɛ jalɛ naa, ni enyãa toiŋjɔlɛ ni ekɛbaaba shikpɔŋ nɔ lɛ he.
Hejɔlɛ Lumɔ lɛ Nɔyeli
15, 16. (a) Namɔ Yehowa ehala lɛ koni eye nɔ akɛ Maŋtsɛ? (b) Te atsɔɔ nakai nɔyeli lɛ mli aha tɛŋŋ, ni namɛi baana mli gbɛfaŋnɔ?
15 Bɔni afee ni akwɛ ni anɔkwa toiŋjɔlɛ aba aha mɛi fɛɛ ni hiɔ e-Maŋtsɛyeli gbɛjianɔtoo lɛ shishi lɛ, Yehowa kɛ nɔyeli lɛ eha anɔkwa Hejɔlɛ Lumɔ lɛ, Yesu Kristo, taakɛ agba afɔ shi yɛ Yesaia 9:6, 7 (NW) lɛ, akɛ: “Afɔ bi fufɔoo aha wɔ, aha wɔ binuu hu; ni elumɔyeli lɛ aaaka ekɔŋ nɔ, ni aaatsɛ egbɛi akɛ, Naakpɛɛ Ŋaawolɔ, Nyɔŋmɔ Hewalɔ, Naanɔ Tsɛ, Toiŋjɔlɛ Lumɔ. Elumɔyeli lɛ shweremɔ kɛ toiŋjɔlɛ lɛ bɛ naagbee . . . Tai a-Yehowa lɛ hiɛdɔɔ aaafee enɛ.” Lalatsɛ lɛ hu ŋma yɛ gbalɛ wiemɔ mli, yɛ Mesia lɛ toiŋjɔlɛ nɔyeli lɛ hu he akɛ: “Jalɔ aaafrɔke yɛ egbii lɛ amli, ni hejɔlɛ aaafa kɛyashi beyinɔ ni nyɔŋtsere bɛ dɔŋŋ.”—Lala 72:7.
16 Kɛfata he lɛ, Kristo nyɛmimɛi 144,000 ni akɛ mumɔ efɔ amɛ mu lɛ kɛ lɛ baaye maŋtsɛ yɛ ŋwɛi. Mɛnɛɛmɛi ji Kristo hefatalɔi niyelɔi ni Paulo ŋma yɛ amɛhe akɛ: “Etsɛŋ ni hejɔlɛ Nyɔŋmɔ lɛ aaanaanaa Satan nɔ kwraa yɛ nyɛnaji ashishi. Wɔ Nuntsɔ Yesu Kristo duromɔ lɛ kɛ nyɛ ahi shi!” lɛ. (Romabii 16:20) Hɛɛ, mɛnɛɛmɛi baajɛ ŋwɛi amɛkɛ Kristo aná ekunimyeli yɛ mɔ ni kɛ tawuu baa, ni ji Satan Abonsam nɔ lɛ mli gbɛfaŋnɔ!
17. Mɛni esa akɛ wɔfee koni wɔná anɔkwa toiŋjɔlɛ?
17 No hewɔ lɛ, agbɛnɛ sanebimɔ lɛ ji, Mɛni esa akɛ ofee koni oná anɔkwa toiŋjɔlɛ? Anɔkwa toiŋjɔlɛ baanyɛ aba yɛ Nyɔŋmɔ gbɛ nɔ pɛ, ni bɔni afee ni onine ashɛ nɔ lɛ, esa akɛ otsɔ gbɛ̀i kpakpai lɛ anɔ. Esa akɛ okpɛlɛ Hejɔlɛ Lumɔ lɛ nɔ, ni otsɔ ohe kɛya eŋɔɔ. Enɛ tsɔɔ akɛ, esa akɛ okpɛlɛ nitsumɔ ni akɛwo Kristo dɛŋ akɛ adesai eshafeelɔi a-Jielɔ kɛ Kpɔ̃lɔ lɛ nɔ. Yesu diɛŋtsɛ wie wiemɔi ni ehe gbɛi lɛ akɛ: “Nɛkɛ Nyɔŋmɔ sumɔ je lɛ, akɛ eŋɔ ebi koome lɛ eha, koni mɔ fɛɛ mɔ ni heɔ enɔ yeɔ lɛ hiɛ akakpata, shi moŋ ena naanɔ wala.” (Yohane 3:16) Ani oosumɔ ni ona Kristo Yesu mli hemɔkɛyeli akɛ Nyɔŋmɔ Najiaŋdamɔlɔ ni kɛ anɔkwa toiŋjɔlɛ kɛ yiwalaheremɔ baaba? Gbɛ́i kroko ko bɛ ŋwɛi shishi nɛɛ ni baanyɛ ekɛ toiŋjɔlɛ aba ni ebaa yi. (Filipibii 2:8-11) Mɛni hewɔ? Ejaakɛ Yesu ji Mɔ ni Nyɔŋmɔ Ehala Lɛ lɛ. Lɛ ji toiŋjɔlɛ he bɔfo ni fe fɛɛ ni enyiɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ. Ani obaabo Yesu toi, ni onyiɛ enɔkwɛmɔ nɔ lɛ sɛɛ?
18. Mɛni esa akɛ wɔfee koni wɔkɛtsu Yesu wiemɔi ni aŋma afɔ̃ shi yɛ Yohane 17:3 lɛ he nii?
18 Yesu kɛɛ: “Enɛ ji naanɔ wala lɛ, akɛ amɛaaná bo anɔkwa Nyɔŋmɔ kome pɛ lɛ, kɛ Yesu Kristo, mɔ ni otsũ lɛ lɛ he nilee.” (Yohane 17:3, NW) Amrɔ nɛɛ ji be ni akɛaana anɔkwa nilee, kɛtsɔ Yehowa Odasefoi akpeei ni aaaya daa yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ nɔ. Nɛkɛ kpeei ni tsɔɔ mɔ nii nɛɛ baakãnya bo ni okɛ mɛi krokomɛi aja onilee kɛ ohiɛnɔkamɔ lɛ. Bo hu obaanyɛ otsɔ Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ he bɔfo. Obaanyɛ ona toiŋjɔlɛ bianɛ kɛtsɔ ohe ni okɛaafɔ Yehowa Nyɔŋmɔ nɔ lɛ nɔ, taakɛ awie he yɛ Yesaia 26:3, taakɛ New International Version lɛ kɛbaa lɛ: “Mɔ ni jwɛŋmɔ ma shi shiŋŋ lɛ, oooha ena toiŋjɔlɛ ni yeɔ emuu, ejaakɛ ekɛ ehiɛ fɔ̃ɔ onɔ.” Namɔ esa akɛ okɛ ohiɛ afɔ̃ enɔ? “Nyɛŋɔa nyɛhiɛ nyɛfɔa Yehowa nɔ, nyɛ gbɔmɛi, yɛ bei fɛɛ mli, ejaakɛ Yah, Yehowa mli naanɔ Tɛsaa lɛ yɔɔ.”—Yesaia 26:4, NW.
19, 20. Mɛni mɛɔ mɛi ni ŋmɛnɛ amɛtaoɔ toiŋjɔlɛ ni amɛdiɔ sɛɛ lɛ?
19 Daamɔ shi bianɛ oha naanɔ wala yɛ Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ jeŋ hee lɛ mli. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ maa nɔ mi kɛhaa wɔ yɛ Kpojiemɔ 21:3, 4 akɛ: “Naa, Nyɔŋmɔ buu lɛ yɛ gbɔmɛi ateŋ, ni eeeshi ebuu lɛ yɛ amɛteŋ, ni amɛaatsɔmɔ emaŋ, ni Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ kɛ amɛ aaahi shi. . . . Ni Nyɔŋmɔ aaatsumɔ amɛhiɛaŋ yaafonui fɛɛ, ni gbele bɛ dɔŋŋ, ni ŋkɔmɔyeli ko kɛ bolɔmɔ ko kɛ nɔnaa ko hu bɛ dɔŋŋ; ejaakɛ tsutsu nii lɛ eho etee.” Ani jeee enɛ ji wɔsɛɛ be mli toiŋjɔlɛ ni oshweɔ lɛ?
20 No lɛ, kaimɔ nɔ ni Nyɔŋmɔ ewo shi yɛ he lɛ. “Shi mɛi ni he jɔ lɛ, shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ̃, ni amɛmii aaashɛ amɛhe yɛ hejɔlɛ babaoo mli. Saramɔ mɔ ni hi kɛwula shi, ni okwɛ mɔ ni ja lɛ, ejaakɛ nakai gbɔmɔ lɛ wɔsɛɛ baafee toiŋjɔlɛ.” (Lala 37:11, 37) Kɛ nakai miishɛɛ gbi lɛ ba lɛ, eba akɛ wɔkɛ shidaa aaakɛɛ akɛ, “Anɔkwa toiŋjɔlɛ eba agbɛnɛ! Shidaa aha Yehowa Nyɔŋmɔ, anɔkwa toiŋjɔlɛ jɛɛhe lɛ!”
Ani Obaanyɛ Otsɔɔ Mli?
◻ Mɛni baanyɛ aye abua mɔ ko koni efee tsakemɔi yɛ jwɛŋmɔ kɛ nifeemɔ mli?
◻ Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa Odasefoi efee suɔmɔ ni amɛyɔɔ kɛha anɔkwa toiŋjɔlɛ lɛ he nɔkwɛmɔ nɔ akɛ aŋkroaŋkroi kɛ kutuu fɛɛ?
◻ Te Yehowa kɛ mɛi fɛɛ ni hãa hetsɛ̃ kɛ tawuu baa lɛ baaye aha tɛŋŋ?
◻ Mɛni Hejɔlɛ Lumɔ lɛ nɔyeli baafee aha adesai?
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 14]
Jeee JE (Jeŋmaji Ekomefeemɔ) lɛ haa Yesaia wiemɔi lɛ baa mli, shi mɛi ni boɔ Yehowa tsɔɔmɔ toi lɛ
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 15]
Hii enyɔ nɛɛ fee tsakemɔi koni amɛdi toiŋjɔlɛ sɛɛ
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 15]
Rami Oved
Georg Reuter
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 16]
Anɔkwa toiŋjɔlɛ baahi shi yɛ Hejɔlɛ Lumɔ lɛ nɔyeli shishi