Jerome Biblia Shishitsɔɔmɔ Mli Hiɛnyiɛlɔ ni Tée Naataamɔ Shi
YƐ April 8, 1546 lɛ, Council of Trent lɛ wo akpɔ akɛ Latin Vulgate lɛ “ji nɔ ni [Katolik] Sɔlemɔ lɛ ekpɛlɛ nɔ . . . ni yɛ no hewɔ lɛ, mɔ ko mɔ ko kɛ naajiemɔ ko kwraa akatsu nii ní ekɛka loo ekɛná ekãa akɛ eeekpoo.” Eyɛ mli akɛ agbe Vulgate lɛ naa nɔ ni fa fe afii akpe kome dani nakai be lɛ shɛ moŋ, shi no kɛ eshishitsɔɔlɔ Jerome ebafee naataamɔ jɛɛhe kɛjɛ jeeŋmɔ beebe. Namɔ ji Jerome? Mɛni hewɔ lɛ kɛ e-Biblia shishitsɔɔmɔ lɛ tée naataamɔ shi lɛ? Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ enitsumɔ lɛ náa Biblia shishitsɔɔmɔ nɔ hewalɛ ŋmɛnɛ?
Bɔ ni Afeɔ Atsɔ̃ɔ Woloŋlelɔ
Latin gbɛi ni akɛtsɛɔ Jerome ji Eusebius Hieronymus. Afɔ́ lɛ aaafee afi 346 Ŋ.B. yɛ Stridon yɛ Dalmatia ni ji Rome nɔyeli shikpɔŋ lɛ yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ husu ni foɔ Italy kɛ Slovenia teŋ lɛ masɛi.a Efɔlɔi yɛ nii bɔ ni sa, ni ená nibii kpakpai ni shika feɔ haa mɔ lɛ mli ŋɔɔmɔ beni edako kwraa, ni ená woloŋlee mli tsɔsemɔ yɛ Rome, yɛ Donatus ni ji wiemɔ he mlai ahe nilelɔ ni ehe gbɛi waa lɛ gbɛtsɔɔmɔ shishi. Jerome bafee wiemɔ he mlai, wiemɔ ni akɛ hesaa tsuɔ he nii, kɛ jeŋ nilee he nikaselɔ ni he esa waa diɛŋtsɛ. Ebɔi Hela kasemɔ hu yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli.
Beni Jerome shi Rome yɛ afi 366 Ŋ.B. lɛ, enyiɛ kɛkpa shi aahu, ni yɛ naagbee lɛ ebashɛ Aquileia yɛ Italy, he ni atsɔɔ lɛ mɔ kome shihilɛ he nii yɛ lɛ. Akɛni ená henaatsĩi ni naa wa he susumɔi nɛɛ ahe miishɛɛ waa hewɔ lɛ, lɛ kɛ nanemɛi akuu ko tiu mɔ kome shihilɛ sɛɛ yɛ afii babaoo ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.
Yɛ afi 373 Ŋ.B. lɛ, naagba ko ni aleee ha kuu lɛ mli bagbála. Akɛni anyɛɛɛ alaka Jerome hewɔ lɛ, ekpa shi kɛtee bokagbɛ kɛtsɔ Bithynia, Galatia, kɛ Cilicia, ni yɛ naagbee lɛ eyashɛ Antioch yɛ Syria.
Gbɛfãa kakadaŋŋ lɛ gba ehewalɛnamɔ naa. Akɛni etɔ Jerome ni ehe miiye hewɔ lɛ, shwɛ fioo ni atridii aye enɔ kwraa. Ekɛɛ yɛ wolo ni eŋmaa enaanyo ko lɛ mli akɛ: “Oo, eji Nuntsɔ Yesu Kristo kɛ mi baaba oŋɔɔ amrɔ nɔŋŋ kulɛ, migbɔmɔtso ni nii yɔɔ mɔbɔ, ní egbɔjɔ be mli ni eyɔɔ ojogbaŋŋ po lɛ aaaná hewalɛ ekoŋŋ.”
Tamɔ nɔ ni akɛɛ hela, shoofeemɔ, kɛ mligbɛ henumɔ ni kɛ amɛhe kpãaa gbee lɛ faaa lɛ, etsɛɛɛ nɔŋŋ ni Jerome kɛ shihilɛ kroko ni mli wa kpe—mumɔŋ nɔ̃. Ela ni “aagbala” lɛ “yɛ” Nyɔŋmɔ “kojomɔ sɛi lɛ hiɛ.” Beni abi Jerome koni etsɔɔ mɔ ni eji lɛ, eha hetoo akɛ: “Kristofonyo ji mi.” Shi mɔ ni ji sɛinɔtalɔ lɛ ha lɛ hetoo akɛ: “Oomale, Cicero sɛɛnyiɛlɔ ji bo, shi jeee Kristo.”
Beni nakai be lɛ shɛko lɛ, no mli lɛ nii ni Jerome sumɔɔ kasemɔ waa ji wɔŋjalɔi awoloŋleei ahe nii moŋ fe Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ. Ekɛɛ: “Henilee he la lɛ piŋ mi.” Akɛni Jerome hiɛ kã nɔ akɛ eeejaje saji jogbaŋŋ hewɔ lɛ, ekã kita yɛ elamɔ lɛ mli akɛ: “Nuntsɔ, be fɛɛ be ni mahiɛ je lɛŋ woji ekoŋŋ, aloo be fɛɛ be ni makane woji ni tamɔ nɛkɛ ekoŋŋ lɛ, belɛ no tsɔɔ akɛ mikwa Bo.”
No sɛɛ lɛ, Jerome taa naa akɛ, anyɛŋ abi koni ebu kita ko ni ekã yɛ lamɔ mli lɛ he akɔntaa. Ni kɛlɛ, etswa efai shi akɛ eeeye ekitakamɔ lɛ nɔ—kɛ́ hoo lɛ koni ekɛtsu shishitoo mla he nii. No hewɔ lɛ, Jerome shi Antioch ni eyatao he ko ni ekome too ebaahi yɛ Chalcis yɛ Syria shia-ŋa lɛ nɔ. Ákɛ mɔ kome shihilɔ lɛ, ekɛ ehe wo Biblia kɛ Nyɔŋmɔjamɔ he nikasemɔ woji akasemɔ mli vii. Jerome kɛɛ: “Mikɛ ekãa ni naa wa waa kane Nyɔŋmɔ woji lɛ fe nɔ ni mikɛkane gbɔmɛi awoji tsutsu ko lɛ.” Ekase Syriac wiemɔ ni awieɔ yɛ jɛmɛ lɛ hu, ni ebɔi Hebri kasemɔ yɛ Yudanyo ko ni etsake kɛba Kristojamɔ mli lɛ yelikɛbuamɔ naa.
Fãmɔ ni Paapa lɛ Kɛha
Beni Jerome ehi shi aahu afii enumɔ akɛ mɔ kome shihilɔ lɛ, eku esɛɛ kɛtee Antioch koni eyatsa enikasemɔi lɛ anɔ. Shi beni eyashɛ lɛ, ena akɛ sɔlemɔ lɛ mli egbála waa diɛŋtsɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, beni Jerome yɔɔ shia-ŋa lɛ nɔ lolo lɛ, ebi Paapa Damasus dɛŋ ŋaawoo, akɛ: “Sɔlemɔ lɛ mli egbála kuikui etɛ, ni kuu lɛ eko fɛɛ eko miisumɔ koni mafi amɛsɛɛ.”
Etsɛɛɛ ni Jerome kpɛ eyiŋ akɛ ekɛ Paulinus, hii etɛ ni amɛtsɔɔ akɛ amɛji mɛi ni esa akɛ amɛnine ashɛ sabla ni ji osɔfonukpa ni jɛ Antioch lɛ nɔ lɛ ateŋ mɔ kome lɛ baafee ekome. Jerome kpɛlɛ nɔ akɛ Paulinus ahala lɛ yɛ nibii enyɔ hewɔ. Klɛŋklɛŋ lɛ, ebaasumɔ koni ená hegbɛ babaoo kɛtiu otii ni ekɛma ehiɛ akɛ mɔ kome shihilɔ lɛ sɛɛ. Ni nɔ ni ji enyɔ lɛ, ema nɔ mi koni aha eye ehe kɛjɛ osɔfoyeli he gbɛnaa nii fɛɛ mli koni ekasɔmɔ sɔlemɔ pɔtɛɛ ko.
Yɛ afi 381 Ŋ.B. lɛ, Jerome fata Paulinus he kɛtee Council of Constantinople, ni no sɛɛ lɛ ekɛ lɛ tsa nɔ kɛtee Rome. Oya nɔŋŋ ni Paapa Damasus yɔse bɔ ni Jerome le woloŋ waa eha lɛ kɛ bɔ ni ehe esa waa yɛ wiemɔi akasemɔ mli lɛ. Yɛ afi kome mli lɛ awó Jerome nɔ kɛtee gbɛhe ni yɔɔ nyam ni ji Damasus diɛŋtsɛ woloŋmalɔ.
Ákɛ woloŋmalɔ lɛ, Jerome tsiii ehe kɛjɛɛɛ naataamɔ he. Kɛ nɔ ko ba lɛ, etamɔ nɔ ni egbalaa ejwɛŋmɔ kɛyaa nɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, etee nɔ ehi shi akɛ mɔ kome shihilɔ yɛ paapai ashihilɛhe ni nibii ni haa mɔ miishɛɛ yɔɔ mli lɛ. Kɛfata he lɛ, yɛ mɔ kome shihilɛ ni Jerome kɛ ehe woɔ mli kɛ bɔ ni ekɛ ekãa wieɔ eshiɔ jeŋ ninamɔ babaoo ni osɔfoi lɛ tiuɔ sɛɛ lɛ hewɔ lɛ, ebaná henyɛlɔi babaoo.
Shi yɛ mɛi ni wieɔ shiɔ etɔmɔi lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, Paapa Damasus fi Jerome sɛɛ waa kɛmɔ shi. Paapa lɛ yɛ yiŋtoo kpakpa ni eeedamɔ nɔ ewo Jerome hewalɛ koni etsa e-Biblia mli sajiamlipɛimɔ lɛ nɔ. No mli lɛ, Latin wiemɔ mli Biblia shishitsɔɔmɔi babaoo yɛ ni akɛtsuɔ nii. Akɛ anyagbafeemɔ tsɔɔ enɛɛmɛi ateŋ babaoo shishi, ni anaa tɔmɔi ni yɔɔ faŋŋ yɛ mli. Nɔ kroko hu ni gbaa Damasus naa ji akɛ, wiemɔ miigbála sɔlemɔ lɛ Bokagbɛ kuu kɛ Anaigbɛ kuu lɛ teŋ. Mɛi fioo ni yɔɔ Boka lɛ le Latin; mɛi ni shɛɛɛ nakai ni yɔɔ Anai lɛ le Hela.
No hewɔ lɛ Paapa Damasus miishwe waa koni atsɔɔ Sanekpakpai lɛ ashishi ehee yɛ Latin mli. Damasus miitao shishitsɔɔmɔ ko ni baafee nɔ ni ja jogbaŋŋ tamɔ shishijee Hela wiemɔ lɛ, ni kɛlɛ koni efee nɔ ni ekanemɔ yaa kɛtsaraa nɔ, ní emli Latin lɛ afee nɔ ni yɔɔ faŋŋ. Jerome ji woloŋlelɔi fioo ni baanyɛ amɛkɛ shishitsɔɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ aha lɛ ateŋ mɔ kome. Akɛni enaa tse kɛ Hela, Latin, kɛ Syriac wiemɔ, ní ele Hebri bɔ ni sa hewɔ lɛ, ehe esa jogbaŋŋ bɔ ni eeenyɛ etsu nitsumɔ lɛ. No hewɔ lɛ, yɛ Damasus fãmɔ naa lɛ, Jerome je nitsumɔ ko ni baaye nɔ ni fa fe eshihilɛ be afii 20 ni baanyiɛ sɛɛ lɛ shishi.
Naataamɔ lɛ Mli Bawa
Eyɛ mli akɛ Jerome tsɔɔ Sanekpakpai lɛ ashishi kɛ foi waa moŋ, shi ekɛ gbɛ ni yɔɔ faŋŋ ni woloŋlee he ŋaa fata he lɛ tsu he nii. Beni ekɛ Hela niŋmalamɔi ni yɔɔ yɛ nakai beaŋ lɛ fɛɛ to he lɛ, ejaje nibii yɛ Latin ŋmalɛ lɛ mli, yɛ gbɛ ni atsɔ nɔ afee lɛ aha kɛ bɔ ni emli saji lɛ he hiaa ha lɛ hu naa, bɔni afee ni ekɛ Hela ŋmalɛ lɛ akpã gbee babaoo.
Mɛi babaoo kɛ miishɛɛ kpɛlɛ Sanekpakpai ejwɛ ni Jerome tsɔɔ shishi lɛ nɔ, taakɛ eji yɛ Lalai lɛ ni esaa efee lɛ ehee yɛ Latin mli lɛ ji ni damɔ Hela Septuagint ŋmalɛ lɛ nɔ lɛ. Fɛɛ sɛɛ lɛ, mɛi wie eshi lɛ lolo. Jerome ŋma akɛ: “Bɔɔ nii komɛi ni he yɔɔ nyaŋemɔ eje gbɛ amɛmiitutua mi kɛ naafolɔmɔ akɛ mibɔ mɔdɛŋ mijaje wiemɔi komɛi yɛ sanekpakpai lɛ amli, ní mikɛmiite shi miishi blema nilelɔi lɛ ahegbɛ kɛ jwɛŋmɔ ni je lɛ fɛɛ hiɛ lɛ.” Fɔbuu wiemɔi ni tamɔ nɛkɛ mli bawa yɛ Paapa Damasus gbele sɛɛ yɛ afi 384 Ŋ.B. Jerome kɛ paapa hee lɛ bɛ naanyobɔɔ kpakpa, no hewɔ lɛ ekpɛ eyiŋ akɛ ebaashi Rome. Shikome ekoŋŋ lɛ Jerome tee bokagbɛ.
Bɔ ni Afeɔ Atsɔ̃ɔ Hebri Woloŋlelɔ
Yɛ afi 386 Ŋ.B. lɛ, Jerome yahi Bethlehem, he ni esa akɛ ehi shi yɛ yɛ ewala be ni eshwɛ lɛ mli. Sɛɛnyiɛlɔi anɔkwafoi akuu fioo ko fata ehe kɛtee, ni mɔ ni fata he ji Paula ni ji yoo odehe ni yɔɔ nii babaoo ni jɛ Rome lɛ. Paula kɛ ehe ewo mɔ kome shihilɛ mli yɛ Jerome shiɛmɔ lɛ hewɔ. Eha shika ni akɛma mɔ kome shihilɔi ashia yɛ Jerome gbɛtsɔɔmɔ shishi. Jɛmɛ ji he ni etiu ewoloŋlee nitsumɔ lɛ sɛɛ yɛ ni egbe eshihilɛ mli nitsumɔ ni da fe fɛɛ lɛ naa.
Palestine ni Jerome yahi lɛ ha ená hegbɛ ni etee ehiɛ yɛ Hebri wiemɔ shishinumɔ mli. Ewo Yudafoi ni ji tsɔɔlɔi babaoo nyɔmɔ koni amɛye amɛbua lɛ ní ele wiemɔ lɛ mli sui komɛi ni wa waa lɛ. Eyɛ mli akɛ eyɛ tsɔɔlɔ moŋ, shi ebɛ mlɛo. Jerome wie yɛ tsɔɔlɔ ko ni ji Baraninas ni jɛ Tiberias lɛ he akɛ: “Kwɛ bɔ ni etɔ mi, kɛ shika ni mifite ni mikɛha Baraninas koni etsɔɔ mi nii nyɔɔŋteŋ.” Mɛni hewɔ amɛkaseɔ nii nyɔɔŋteŋ lɛ? Ejaakɛ Baraninas miishe gbeyei akɛ Yudafoi lɛ baasusu akɛ ekɛ “Kristofonyo” miibɔ!
Yɛ Jerome gbii amli lɛ, bei pii lɛ, Yudafoi yeɔ Jeŋmajiaŋbii ni wieɔ Hebri lɛ ahe fɛo yɛ bɔ ni amɛnyɛɛɛ amɛtsɛ́ wiemɔ ni gbɛɛɔ yɛ sɛŋ jogbaŋŋ lɛ hewɔ. Ni kɛlɛ, yɛ mɔdɛŋbɔɔ babaoo sɛɛ lɛ, Jerome nyɛ ele wiemɔi nɛɛ atsɛmɔ jogbaŋŋ diɛŋtsɛ. Jerome kɛ Latin niŋmalamɔ okadii ŋmala wiemɔi babaoo taakɛ egbɛɛɔ yɛ Hebri wiemɔ mli lɛ hu. Jeee akɛ gbɛ ni tamɔ nɛkɛ ye ebua lɛ ni ekai wiemɔi lɛ kɛkɛ, shi agbɛnɛ ebáa bɔ ni atsɛ́ɔ Hebri wiemɔi ahaa yɛ nakai beaŋ lɛ hu yi.
Jerome Naataamɔ ni Fe Fɛɛ
Aleee Biblia lɛ fãi abɔ ni Paapa Damasus to he gbɛjianɔ eha koni Jerome atsɔɔ shishi. Shi yiŋkɔshikɔshifeemɔ fioo yɛ bɔ ni Jerome buɔ sane lɛ ehaa lɛ he. Jerome hiɛ yiŋtoo kome pɛ ni étswa efai shi yɛ he. Eeshwe waa diɛŋtsɛ koni efee nɔ ko ni “he baaba sɛɛnamɔ eha Sɔlemɔ lɛ, ní baahi jogbaŋŋ eha yinɔi fɛɛ ni baa.” No hewɔ lɛ, ekpɛ eyiŋ akɛ ekɛ Biblia muu lɛ fɛɛ shishitsɔɔmɔ ni afee lɛ ehee yɛ Latin wiemɔ mli lɛ baaha.
Yɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ agbɛfaŋ lɛ, Jerome to gbɛjianɔ koni enitsumɔ lɛ adamɔ Septuagint lɛ nɔ. Mɛi babaoo bu Hebri Ŋmalɛi ni yɔɔ Hela shishitsɔɔmɔ mli nɛɛ, ní tsutsu ko lɛ atsɔɔ shishi yɛ afii ohai etɛ D.Ŋ.B. lɛ akɛ ejɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ mli tɛ̃ɛ. No hewɔ lɛ, aja Septuagint lɛ babaoo diɛŋtsɛ aha Kristofoi ni wieɔ Hela yɛ nakai beaŋ.
Shi beni Jerome tee hiɛ yɛ enitsumɔ lɛ mli lɛ, ena nibii komɛi ni teɔ shi woɔ amɛhe yɛ Hela niŋmalamɔi ni tamɔ nɔ ni ekɛkpe yɛ Latin wiemɔ mli lɛ mli. Jerome nijiaŋ bɔi wujee waa. Yɛ naagbee lɛ, ebamu sane naa akɛ, bɔni afee ni ekɛ shishitsɔɔmɔ ni anyɛɔ akɛ he fɔ̃ɔ nɔ aha lɛ, ehe baahia ni eku ehiɛ eshwie Hela niŋmalamɔi lɛ anɔ, ni nɔ ni fata he ji Septuagint ni abuɔ lɛ waa lɛ hu, koni ekɛ blema Hebri ŋmalɛ lɛ atsu nii tɛ̃ɛ.
Nɛkɛ yiŋkpɛɛ nɛɛ tée hoofeemɔ shi. Mɛi komɛi wie Jerome he akɛ mɔ ni kɛ amalei woɔ ŋmalɛ lɛ mli, mɔ ni bɔɔ Nyɔŋmɔ musu ni kpooɔ sɔlemɔ lɛ blema saji lɛ koni ekɛsa Yudafoi lɛ ahiɛ. Augustine po—sɔlemɔ lɛ osɔfonukpa yɛ nakai beaŋ lɛ—kpa Jerome fai koni ekɛ Septuagint ŋmalɛ lɛ atsu nii ekoŋŋ, ekɛɛ: “Kɛ mɛi babaoo bɔi oshishitsɔɔmɔ lɛ kanemɔ yɛ sɔlemɔi lɛ amli lɛ, ebaafee nɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ he akɛ, yɛ Ŋmalɛ lɛ kanemɔ mli lɛ, aaana srɔtofeemɔi ni yɔɔ Latin Sɔlemɔi lɛ kɛ Hela Sɔlemɔi lɛ ateŋ.”
Hɛɛ, Augustine gbeyeishemɔ ji akɛ ekolɛ sɔlemɔ lɛ mli baagbála, kɛ́ Anaigbɛ sɔlemɔi lɛ kɛ Jerome Latin ŋmalɛ lɛ—ni damɔ Hebri ŋmalɛi lɛ anɔ lɛ—tsu nii, yɛ be mli ni Hela sɔlemɔi ni yɔɔ Boka lɛ kɛ Septuagint shishitsɔɔmɔ lɛ tsuɔ nii lolo.b Kɛfata he lɛ, Augustine wie yiŋkɔshikɔshifeemɔi ni tsɔɔ Septuagint lɛ ni akɛfɔ̃ɔ afã koni akɛ shishitsɔɔmɔ ni Jerome pɛ baanyɛ afã he lɛ atsu nii lɛ he.
Te Jerome fee enii yɛ nɛkɛ shitee-kɛ-wolɔi nɛɛ fɛɛ ahe eha tɛŋŋ? Taakɛ Jerome jeŋba tsɔɔ lɛ, eku ehiɛ eshwie enaafolɔlɔi lɛ anɔ. Etee nɔ ekɛ Hebri lɛ tsu nii tɛ̃ɛ, ni beni afi 405 Ŋ.B. shɛɔ lɛ, égbe e-Latin Biblia lɛ naa. Afii komɛi asɛɛ lɛ, awo eshishitsɔɔmɔ lɛ gbɛi akɛ Vulgate, ni ji shishitsɔɔmɔ (Latin vulgatus lɛ ni shishitsɔɔmɔ ji “egbɛ eshwã, nɔ ko ni ale waa”) ni mɛi babaoo sumɔɔ.
Nii ni Atsu ni Sɛɛ Etsɛ
Jerome Hebri Ŋmalɛi lɛ ashishitsɔɔmɔ lɛ hi jogbaŋŋ kwraa fe ŋmalɛ ni yɔɔ ni afee lɛ ehee lɛ. Etsake gbɛ ni atsɔɔ nɔ akaseɔ Biblia lɛ kɛ bɔ ni atsɔɔ wiemɔ shishi ahaa lɛ eha yinɔi ni baaba lɛ. Yinɔsaneŋmalɔ Will Durant kɛɛ: “Vulgate lɛ kã he eji afii ohai ejwɛ lɛ mli wolo ni anyɛ afee ni fe fɛɛ ni náa mɔ nɔ hewalɛ fe fɛɛ.”
Eyɛ mli akɛ Jerome wiemɔ woɔ mɔ mlila ni eji mɔ ni téeɔ naataamɔ shi moŋ, shi lɛ ekome too ji mɔ ni tsake bɔ ni ataoɔ Biblia mli ahaa lɛ mli kɛtee Hebri ŋmalɛ ni jɛ mumɔŋ lɛ mli ekoŋŋ. Ekɛ henɔkwɛmɔ jogbaŋŋ kase blema Hebri kɛ Hela Biblia ŋmalɛi ni akɛtsuuu nii dɔŋŋ jogbaŋŋ ŋmɛnɛ lɛ, ni ekɛto he ekwɛ. Enitsumɔ lɛ hi jogbaŋŋ hu fe Yuda Masoretebii anɔ̃ lɛ. No hewɔ lɛ, Vulgate lɛ ji wolo ni he yɔɔ sɛɛnamɔ ni atsɛɔ saji asɛɛ kɛjɛɔ mli ni akɛtoɔ Biblia ŋmalɛi amli shishitsɔɔmɔi srɔtoi ahe akwɛɔ.
Yɛ be mli ni mɛi ni sumɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ ekuuu amɛhiɛ amɛfɔ̃ɔɔ enifeemɔ ni tamɔɔɔ bɔ ni asumɔɔ loo ejamɔŋ susumɔi lɛ anɔ lɛ, amɛhiɛ baanyɛ asɔ nitsumɔi ni wa ni nɛkɛ Biblia shishitsɔɔmɔ mli hiɛnyiɛlɔ ni tée naataamɔ shi nɛɛ tsu lɛ. Ni hɛɛ, Jerome nine shɛ oti ni ekɛma ehiɛ lɛ nɔ—efee nɔ ko “ní baahi jogbaŋŋ eha yinɔi fɛɛ ni baa.”
[Shishigbɛ niŋmai]
a Jeee yinɔsaneŋmalɔi fɛɛ kɛ gbii kɛ nibii ni tee nɔ yɛ Jerome wala shihilɛ mli lɛ kpãa gbee.
b Taakɛ bɔ ni nibii bafee lɛ, Jerome shishitsɔɔmɔ lɛ bafee Biblia ni Anaigbɛ Kristendom kɛtsuɔ nii, yɛ be mli ni átee nɔ akɛ Septuagint lɛ etsu yɛ Bokagbɛ Kristendom aahu kɛbashi ŋmɛnɛ.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]
Jerome he amaga ni yɔɔ Bethlehem
[He ni Sane lɛ Jɛ]
Garo Nalbandian
[Hei ni Mfonirii ni yɔɔ baafa 26 lɛ Jɛ]
Yiteŋgbɛ abɛku, Hebri niŋmaa: Courtesy of the Shrine of the Book, Israel Museum, Jerusalem; Shishigbɛ abɛku, Syriac niŋmaa: Reproduced by kind permission of The Trustees of the Chester Beatty Library, Dublin; Yiteŋgbɛ teŋgbɛ, Hela niŋmaa: Courtesy of Israel Antiquities Authority