NIKASEMƆ 29
LALA 87 Nyɛbaa! Nyɛbaaná Hewalɛ Hee
Kɛ́ Wɔmiitao Wɔwo Mɛi Ŋaa Kpakpa Lɛ, Mɛni Esa Akɛ Wɔfee?
“Mawo bo ŋaa ni mihiŋmɛi baakã ohe.”—LALA 32:8.
NƆ NI WƆBAAKASE
Abaatsɔɔ wɔ bɔ ni wɔbaafee wɔwo mɛi ŋaa kpakpa.
1. Namɔ esa akɛ ewo mɛi ŋaa? Ni mɛni hewɔ?
ANI ewa kɛhã bo akɛ obaawo mɛi ŋaa? Mɛi komɛi yɛ ni ewaaa kwraa kɛhãaa amɛ akɛ amɛbaawo mɛi ŋaa. Shi mɛi komɛi hu yɛ ni ewa waa kɛhã amɛ akɛ amɛbaafee nakai ejaakɛ amɛsheɔ gbeyei. Bɔ fɛɛ bɔ ni sane lɛ ji lɛ, ehe baahia ni wɔ fɛɛ wɔwo mɛi ŋaa yɛ be kɛ beiaŋ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ Yesu kɛɛ suɔmɔ ji nɔ ni akɛbaakadi anɔkwa Kristofoi lɛ. (Yoh. 13:35) Ni gbɛ kome ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔtsɔɔ akɛ wɔsumɔɔ wɔnyɛmimɛi lɛ ji, ni wɔbaawo amɛ ŋaa kɛ́ ehe bahia ni wɔfee nakai. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛɔ akɛ, “Kɛ́ ajɛ tsui mli awo ŋaa lɛ ehãa naanyobɔɔ ŋɔɔ.”—Abɛi 27:9.
2. Mɛni esa akɛ asafoŋ onukpai lɛ afee? Ni mɛni hewɔ? (Kwɛmɔ akrabatsa ni ji, “Ŋaa Ni Awoɔ Mɛi Ni Feɔ Asaimɛnt Yɛ Otsi Teŋ Kpeei Lɛ Shishi” lɛ hu.)
2 Asafoŋ onukpai lɛ ji mɛi titri ni esa akɛ amɛwo ŋaa, ni esa akɛ ŋaa ni amɛbaawo lɛ afee ŋaa kpakpa. Yehowa kɛ Yesu ehala asafoŋ onukpai lɛ ni amɛkwɛ asafo lɛ nɔ. (1 Pet. 5:2, 3) Gbɛ kome ni amɛtsɔɔ nɔ amɛfeɔ nakai ji, kɛ́ amɛmiihã maŋ shiɛmɔ lɛ, amɛjɛɔ Biblia lɛ mli amɛwoɔ wɔ ŋaa. Agbɛnɛ hu, amɛwoɔ aŋkroaŋkroi ŋaa, tamɔ mɛi ni ekpa asafoŋ kpeei yaa lɛ nɛkɛ. Mɛɛ gbɛ nɔ asafoŋ onukpai lɛ, kɛ agbɛnɛ hu, wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔwo ŋaa kpakpa?
3. (a) Mɛni baaye abua wɔ ni wɔwo ŋaa kpakpa? (Yesaia 9:6; kwɛmɔ akrabatsa ni ji, “Kasemɔ Bɔ Ni Yesu Wo Mɛi Ŋaa Lɛ” hu.) (b) Mɛni he wɔbaasusu yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?
3 Kɛ́ wɔkase mɛi ni awie amɛhe yɛ Biblia lɛ mli ni wo ŋaa kpakpa lɛ ahe sane lɛ, no baaye abua wɔ ni wɔwo ŋaa kpakpa. Mɛi nɛɛ ateŋ mɔ ni fee nɔkwɛmɔnɔ ni hi fe fɛɛ ji Yesu. Gbɛnaa gbɛ́i ni eyɔɔ lɛ ateŋ ekome ji, “Ŋaawolɔ Ni Nɔ Bɛ.” (Kanemɔ Yesaia 9:6.) Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaana nɔ ni esa akɛ wɔfee kɛ́ mɔ ko babi wɔ ŋaawoo, kɛ nɔ ni esa akɛ wɔfee kɛ́ wɔyaawo mɔ ko ni biko wɔ ŋaawoo lɛ ŋaa. Agbɛnɛ hu, wɔbaakwɛ nɔ hewɔ ni esaaa akɛ wɔwoɔ mɔ ko ŋaa be ni wɔmli efu.
KƐ́ MƆ KO BABI WƆ ŊAAWOO
4-5. Kɛ́ mɔ ko babi wɔ ŋaawoo lɛ, mɛni esa akɛ wɔbi wɔhe klɛŋklɛŋ? Okɛ nɔkwɛmɔnɔ ko atsɔɔ mli.
4 Kɛ́ mɔ ko babi wɔ ŋaawoo lɛ, ekolɛ ebaaŋɔɔ wɔnaa waa, ni wɔbaasumɔ ni wɔwo lɛ ŋaa amrɔ nɔŋŋ. Shi mɛni esa akɛ wɔfee klɛŋklɛŋ? Esa akɛ wɔbi wɔhe akɛ, ‘Ani mile sane ni ebiɔ mi lɛ he nii jogbaŋŋ bɔ ni manyɛ mawo lɛ ŋaa kpakpa yɛ he?’ Bei komɛi lɛ, nɔ ni hi fe fɛɛ ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua mɔ lɛ ji, ni wɔbaatsɔɔ lɛ mɔ ko ni le eshihilɛ lɛ he nii jogbaŋŋ koni eyana lɛ.
5 Hã wɔsusu nɔkwɛmɔnɔ nɛɛ he wɔkwɛ. Ŋɔɔ lɛ akɛ, hela ko ni naa wa waa emɔ onaanyo ko ni osumɔɔ esane waa. Ebakɛɛ bo akɛ etao nii amli ni ena gbɛi srɔtoi ni abaanyɛ atsɔ nɔ atsa lɛ, ni ebi bo osusumɔ yɛ nɔ ni kɛ́ okwɛ lɛ ebaaye ebua lɛ lɛ he. Ekolɛ helatsamɔ gbɛ pɔtɛɛ ko yɛ ni obaasumɔ ni ehala, shi jeee datrɛfonyo ji bo, ni oyako helatsamɔ he skul. Kɛ́ nakai lɛ, gbɛ ni hi fe fɛɛ ni obaanyɛ otsɔ nɔ owa onaanyo lɛ ji, ni obaaye obua lɛ ni ená mɔ ko ni le ehela lɛ he nii jogbaŋŋ koni eye ebua lɛ.
6. Kɛ́ mɔ ko babi wɔ ŋaawoo lɛ, mɛni hewɔ ekolɛ wɔbaakɛɛ lɛ ni ehã wɔ be fioo lɛ?
6 Kɛ́ wɔnuɔ he akɛ wɔbaanyɛ wɔwo mɔ lɛ ŋaa yɛ esane lɛ he po lɛ, ekolɛ ebaahi jogbaŋŋ akɛ wɔbaakɛɛ lɛ ni ehã wɔ be fioo. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ Abɛi 15:28 lɛ kɛɔ akɛ, ‘Jalɔ jwɛŋɔ sane nɔ dani ehãa hetoo.’ Kɛ́ wɔle nɔ ni wɔbaakɛɛ lɛ po lɛ, ebaafee nɔ ni hi jogbaŋŋ akɛ wɔbaahe be wɔtao nii amli, wɔsɔle, ni wɔjwɛŋ sane lɛ nɔ. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, no baahã wɔná nɔmimaa akɛ ŋaa ni wɔyaawo lɛ kɛ Yehowa susumɔ yɛ sane lɛ he lɛ kpãa gbee. Agbɛnɛ, hã wɔsusu gbalɔ Natan nɔkwɛmɔnɔ lɛ he wɔkwɛ.
7. Mɛni okaseɔ yɛ gbalɔ Natan sane lɛ mli?
7 Maŋtsɛ David kɛɛ gbalɔ Natan akɛ, eesumɔ ni ema sɔlemɔ shĩa ehã Yehowa. Oya nɔŋŋ ni Natan kɛɛ lɛ akɛ ebaanyɛ efee nakai. Shi kulɛ, esa akɛ Natan abi Yehowa dã. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ Yehowa miisumɔ ni mɔ kroko ama sɔlemɔ shĩa lɛ, jeee David. (1 Kro. 17:1-4) Sane nɛɛ hãa wɔnaa akɛ, kɛ́ mɔ ko bi wɔ ŋaawoo lɛ, esaaa akɛ ‘wɔyeɔ wɔhe oyai kɛwieɔ.’—Yak. 1:19.
8. Mɛɛ yiŋtoo kroko hewɔ kɛ́ wɔyaawo mɔ ko ŋaa lɛ, esa akɛ wɔsusu nɔ ni wɔyaawie lɛ he jogbaŋŋ lɛ?
8 Naa yiŋtoo kroko hewɔ ni esa akɛ wɔsusu nii ahe jogbaŋŋ dani wɔwo mɔ ko ŋaa. Kɛ́ wɔyasusuuu nii ahe jogbaŋŋ ni wɔyawo mɔ ko ŋaa ni ehiii ni nɔ ko gbonyo jɛ mli kɛba lɛ, abaashwa wɔ hu.
BƆ NI WƆBAAFEE WƆWO MƆ KO ŊAA KƐ́ EBIKO WƆ PO
9. Mɛni esa akɛ asafoŋ onukpai afee dani amɛkpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaawo mɔ ko ŋaa? (Galatiabii 6:1)
9 Bei komɛi lɛ, ehe bahiaa ni asafoŋ onukpai lɛ awo nyɛmi ko ni ‘ekɔ gbɛ ko ni ejaaa’ lɛ ŋaa. (Kanemɔ Galatiabii 6:1.) Ekolɛ mɔ lɛ miikpɛ yiŋ gbohii komɛi ni asafoŋ onukpai lɛ miina akɛ kɛ́ ekwɛɛɛ ni ahi lɛ, ebaayafee esha ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ. Asafoŋ onukpai lɛ miisumɔ ni mɔ lɛ ahi gbɛ ni kɛ mɔ yaa naanɔ wala mli lɛ nɔ, ni no hewɔ lɛ ekolɛ amɛbaawo lɛ ŋaa. (Yak. 5:19, 20) Shi dani amɛbaafee nakai lɛ, esa akɛ amɛkwɛ akɛ ani mɔ lɛ ekɔ gbɛ ni ejaaa lɛɛlɛŋ lo, kɛjeee nakai lɛ, amɛŋaawoo lɛ mɔŋ shi. Bei komɛi lɛ, mɔ ko baanyɛ akpɛ yiŋ ko ni wɔsusuɔ akɛ ehiii shi yɛ anɔkwale mli lɛ, eteee shi ewooo Yehowa gbɛtsɔɔmɔ ko. (Rom. 14:1-4) Shi kɛ́ asafoŋ onukpai lɛ na akɛ mɔ lɛ ekɔ gbɛ ni ejaaa lɛɛlɛŋ ni amɛkpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaawo lɛ ŋaa lɛ, te esa akɛ amɛya lɛ amɛhã tɛŋŋ?
10-12. Kɛ́ asafoŋ onukpa ko yaawo mɔ ko ni biko lɛ ŋaawoo lɛ ŋaa lɛ, te esa akɛ eya lɛ ehã tɛŋŋ? Okɛ nɔkwɛmɔnɔ ko atsɔɔ mli. (Kwɛmɔ mfonirii lɛ hu.)
10 Asafoŋ onukpai lɛ le akɛ, kɛji mɔ ko ebabiko ŋaawoo ni oyaawo lɛ ŋaa lɛ, ewa. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ bɔfo Paulo kɛɛ mɔ ko baanyɛ akɔ gbɛ ni ejaaa ni ekolɛ eleee po. Kɛ́ mɔ lɛ leee akɛ ekɔ gbɛ ni ejaaa lɛ, no lɛ, kɛ́ awo lɛ ŋaa lɛ, ehiɛ baafee lɛ yaa. No hewɔ lɛ, dani asafoŋ onukpai lɛ baawo mɔ lɛ ŋaa lɛ, nibii komɛi yɛ ni esa akɛ amɛfee koni no ahã efee mlɛo kɛhã mɔ lɛ akɛ ebaabo toi.
11 Ŋɔɔ lɛ akɛ, okwaafonyo ko miitao edu nii, shi ena akɛ shikpɔŋ egbi. Mɛni esa akɛ efee dani edu nii lɛ? Esa akɛ esaa shikpɔŋ lɛ. Agbɛnɛ hu, kɛ́ edu nii lɛ egbe naa lɛ, esa akɛ eshwie nɔ nu. Nɔ ko nakai nɔŋŋ esa akɛ asafoŋ onukpa ko afee kɛ́ eyaawo mɔ ko ni biko lɛ ŋaawoo lɛ ŋaa. Klɛŋklɛŋ lɛ, esa akɛ esaa mɔ lɛ tsui. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ebaanyɛ etao be ni hi jogbaŋŋ ni ekɛ mɔ lɛ agba sane ni ehã ele akɛ esane kã etsui nɔ. Ebaanyɛ ehã ele hu akɛ nɔ ko yɛ ni ebaasumɔ ni ekɛ lɛ asusu he. Kɛ́ asafoŋ onukpa lɛ mli hi ni nyɛmimɛi lɛ naa akɛ esumɔɔ amɛsane lɛ, kɛ́ ewo amɛ ŋaa lɛ, ewaŋ akɛ amɛkɛbaatsu nii.
12 Nɔ kroko ni asafoŋ onukpa lɛ baanyɛ afee kɛsaa mɔ lɛ tsui be ni ekɛ lɛ gbaa sane lɛ ji, ni ebaahã ele akɛ wɔ fɛɛ wɔtɔ̃ɔ, ni no hewɔ lɛ yɛ be kɛ beiaŋ lɛ, ehe baahia ni awo wɔ ŋaa. (Rom. 3:23) Agbɛnɛ hu, ebaanyɛ ejɛ naajɔlɛ kɛ bulɛ mli ekɛ Biblia lɛ aye abua mɔ lɛ koni ena nɔ pɔtɛɛ ni efee ni baanyɛ afite lɛ kɛ Yehowa teŋ lɛ. Kɛ́ mɔ lɛ kpɛlɛ nɔ akɛ lɛɛlɛŋ ekɔ gbɛ ni ejaaa lɛ, asafoŋ onukpa lɛ baanyɛ adu dumɔwu lɛ agbɛnɛ. Nɔ ni enɛ tsɔɔ ji, esa akɛ eye ebua mɔ lɛ koni ena nɔ tuuntu ni ebaanyɛ efee kɛjaje egbɛi. Naagbee kwraa lɛ, esa akɛ asafoŋ onukpa lɛ ashwie dumɔwu lɛ nɔ nu, ni tsɔɔ akɛ esa akɛ ejie mɔ lɛ yi ni ekɛ lɛ asɔle kɛmu sanegbaa lɛ naa.—Yak. 5:15.
Kɛ́ asafoŋ onukpai lɛ yaawo mɔ ko ni biko amɛ ŋaawoo lɛ ŋaa lɛ, amɛjɛɔ suɔmɔ kɛ hiɛshikamɔ mli amɛfeɔ nakai (Kwɛmɔ kuku 10-12)
13. Mɛni asafoŋ onukpai baanyɛ afee koni ekaba lɛ akɛ mɔ ni amɛwoɔ lɛ ŋaa lɛ eyanu ŋaawoo lɛ shishi yɛ gbɛ kroko nɔ kwraa?
13 Bei komɛi lɛ, mɔ ni awoɔ lɛ ŋaa lɛ yanuɔ sane lɛ shishi yɛ gbɛ kroko nɔ kwraa. No hewɔ lɛ, mɛni asafoŋ onukpai baafee koni ekaba lɛ nakai? Amɛbaanyɛ amɛjɛ bulɛ mli amɛbi mɔ lɛ saji ni baaye abua lɛ ni ejwɛŋmɔ aya otii ni yɔɔ sane ni amɛkɛ lɛ egba lɛ mli lɛ anɔ. (Jaj. 12:11) Hetoo ni mɔ lɛ baahã lɛ baaye abua amɛ ni amɛna kɛji enu ŋaa ni amɛwo lɛ lɛ shishi jogbaŋŋ.
ESAAA AKƐ WƆWOƆ MƆ KO ŊAA BE NI WƆMLI EFU
14. Ani esa akɛ wɔwo mɛi ŋaa be ni wɔmli efu? Mɛni hewɔ okɛɔ nakai?
14 Wɔ fɛɛ wɔyeee emuu, no hewɔ lɛ bei komɛi lɛ, wɔfeɔ nibii loo wɔwieɔ nibii ni gbaa mɛi anaa. (Kol. 3:13) Biblia lɛ po kɛɛ, bei komɛi lɛ, wɔbaanyɛ wɔwie nɔ ko loo wɔfee nɔ ko ni baahã nyɛmi ko mli afu, ni nakai nɔŋŋ nyɛmi ko baanyɛ afee nɔ ko loo ewie nɔ ko ni baahã wɔmli afu. (Efe. 4:26) Shi kɛ́ nyɛmi ko fee nɔ ko ni wɔmli fu lɛ, esaaa akɛ wɔjɛɔ mlifu mli wɔwoɔ lɛ ŋaa. Mɛni hewɔ? Nɔ hewɔ lɛ ji, “gbɔmɔ mlifu tsuuu Nyɔŋmɔ jalɛ nii.” (Yak. 1:20) Kɛ́ wɔwo mɔ ko ŋaa be ni wɔmli efu lɛ, no baanyɛ afite sane lɛ kwraa. Shi enɛ hu etsɔɔɔ akɛ wɔbɛ hegbɛ ni wɔhãa mɔ lɛ leɔ bɔ ni wɔnuɔ he wɔhãa loo nɔ ni wɔsusuɔ yɛ nɔ ni ewie loo efee lɛ he. Nɔ pɛ ni yɔɔ mli ji, esa akɛ wɔmɛ ni wɔtsui aba shi dani wɔkɛ lɛ awie. Wɔbaanyɛ wɔkase nɔ ko kɛjɛ Elihu, mɔ ni wo Hiob ŋaa lɛ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ mli.
15. Mɛni wɔkaseɔ yɛ Elihu sane lɛ mli? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)
15 Be ni mɛi ni kɛɛ amɛba koni amɛbashɛje Hiob mii lɛ wie amɛshi lɛ lɛ, Hiob fã ehe. No mli lɛ, Elihu yɛ jɛmɛ, ni eto etsui shi ebo nɔ ni yaa nɔ lɛ toi. Enu he ehã Hiob waa. Shi emli fu lɛ waa hu, ejaakɛ ena akɛ Hiob miiwie nibii ni ejaaa yɛ Yehowa he koni ekɛbu lɛ diɛŋtsɛ ehe bem. Fɛɛ sɛɛ lɛ, Elihu mɛ kɛyashi ená hegbɛ akɛ ekɛ Hiob baawie, ni be ni ekɛ lɛ wieɔ ni ewoɔ lɛ ŋaa lɛ, ekɛ lɛ wie yɛ bulɛ kɛ naajɔlɛ mli. (Hiob 32:2; 33:1-7) Wɔbaanyɛ wɔkase nɔ ko ni he hiaa waa yɛ Elihu sane lɛ mli. No ji, esaaa akɛ wɔwoɔ mɔ ko ŋaa be ni wɔmli efu. Moŋ lɛ, esa akɛ wɔmɛ ni wɔtsui aba shi dã. Agbɛnɛ hu, kɛ́ wɔkɛ mɔ lɛ miiwie lɛ, esa akɛ wɔjɛ bulɛ kɛ naajɔlɛ mli wɔfee nakai.—Jaj. 3:1, 7.
Nɔ ni Hiob wie lɛ hã Elihu mli fu waa, shi Elihu mɛ ni etsui ba shi dani ekɛ Hiob wie, ni ekɛ lɛ wie yɛ bulɛ mli (Kwɛmɔ kuku 15)
YAA NƆ OWO MƐI ŊAA NI OBO ŊAAWOO TOI HU
16. Mɛni wɔkaseɔ yɛ nɔ ni awie yɛ Lala 32:8 lɛ mli?
16 Tamɔ awie yɛ ŋmalɛ ni nikasemɔ nɛɛ damɔ nɔ lɛ mli lɛ, Yehowa kɛɛ ‘ebaawo wɔ ŋaa ni ehiŋmɛi baakã wɔhe.’ (Kanemɔ Lala 32:8.) Enɛ tsɔɔ akɛ, Yehowa baaya nɔ ewo wɔ ŋaa ni etsɔɔ wɔ nii. Shi jeee no pɛ. Ebaaye ebua wɔ ni wɔkɛ ŋaa ni ewoɔ wɔ lɛ atsu nii. Enɛ ji nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni esa akɛ wɔ fɛɛ wɔkase. No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔwo mɔ ko ŋaa lɛ, wɔgbeko naa. Esa akɛ wɔya nɔ wɔye wɔbua lɛ yɛ gbɛ fɛɛ gbɛ ni wɔbaanyɛ nɔ ni wɔwo lɛ hewalɛ koni enyɛ ekɛ ŋaawoo lɛ atsu nii ni ahi ahã lɛ.
17. Kɛ́ asafoŋ onukpai lɛ jɛ Biblia lɛ mli amɛwo wɔ ŋaa yɛ nibii pɔtɛi ahe lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔnáa he sɛɛ? (Yesaia 32:1, 2)
17 Amrɔ nɛɛ ji be ni ehe miihia waa ni wɔwo mɛi ŋaa kpakpa, ni agbɛnɛ hu, kɛ́ awo wɔ ŋaa lɛ, wɔbo toi. (2 Tim. 3:1) Asafoŋ onukpai ni jɛɔ Biblia lɛ mli amɛwoɔ wɔ ŋaa yɛ nibii pɔtɛi ahe lɛ, tamɔ ‘fai ni miiho yɛ shikpɔŋ ni nu bɛ nɔ lɛ nɔ.’ Amɛwiemɔi lɛ woɔ wɔ hewalɛ ni eyeɔ ebuaa wɔ koni wɔya nɔ wɔsɔmɔ Yehowa. (Kanemɔ Yesaia 32:1, 2.) Nyɛmimɛi ni woɔ wɔ ŋaa kɛ́ amɛle po akɛ nɔ ni amɛyaawie lɛ eŋɔŋ wɔtoi naa lɛ anɔ bɛ. Amɛŋaawoi lɛ tamɔ “apol ni akɛ shika tsuru efee ewo jwiɛtɛi nii amli.” (Abɛi 25:11) Nyɛhãa wɔ fɛɛ wɔyaa nɔ wɔkasea bɔ ni awoɔ ŋaa kpakpa kɛ bɔ ni aboɔ ŋaawoo kpakpa toi.
LALA 109 Nyɛjɛa Nyɛtsui Mli Nyɛsumɔsumɔa Nyɛhe Waa