Ŋaawoo Ni ‘Ŋoo Yɔɔ Mli’
“Nyɛhaa nyɛwiemɔ he abaa nyam daa,ni ŋoo ahi mli,ni nyɛle bɔ ni sa akɛ nyɛhaa mɔ fɛɛ mɔ hetoo.”—KOLOSEBII 4: 6.
1, 2. Mɛni hewɔ ehe hiaa waa diɛŋtsɛ akɛ ‘ŋoo ahi’ Kristofoi aŋaawoo mli lɛ?
Ŋoo etsu nitsumɔ krɛdɛɛ ko yɛ nihoomɔ mli yɛ yinɔsane be fɛɛ mli. Ebaa nii ayi, ehaa niyenii ŋɔɔ, ni yɛ enɛ hewɔ lɛ abuɔ niyenii pii ni ŋoo bɛ mli lɛ akɛ mutɛ ni eŋɔɔɔ. No hewɔ lɛ beni Paulo ŋma akɛ esa akɛ ‘ŋoo ahi’ Kristofonyo wiemɔi amli lɛ, eekɛɛ akɛ esa akɛ wɔwiemɔ afee nɔ ni tswaa mɔ emaa shi, kɛ agbɛnɛ nɔ ni akpɛlɛɔ nɔ ni ŋoo toi naa. (Kolosebii 4:6) Enɛ ji anɔkwale titri lɛ yɛ be mli ni akɛ ŋaawoo haa. Mɛni hewɔ?
2 Yiŋtoo ni yɔɔ ŋaawoo sɛɛ lɛ jeee ni aha anu sane ko he kɛkɛ. Yɛ be babaoo mli lɛ, mɔ ni awoɔ lɛ ŋaa lɛ diɛŋtsɛ le Biblia mli shishitoo mlai ni kɔɔ eshihilɛ he lɛ momo, shi naagba lɛ ji akɛ ekolɛ enyɛŋ ekɛtsu nii, aloo enaaa bɔ ni ehe hiaa ha. No hewɔ lɛ, Kristofoi aŋaawoo he kaa ji ni atsake gbɛ ni mɔ ko tsɔɔ nɔ ejwɛŋɔ loo esusuɔ nii ahe ehaa (Galatabii 6:1; Efesobii 4:11. 12) No hewɔ ni “ŋoo” he hiaa lɛ.
3. Mɛɛ yelikɛbuamɔ Yehowa kɛhaa ŋaawolɔi ni ji Kristofoi?
3 Yɛ anɔkwale mli lɛ, ŋaawoo kɛhamɔ ji kaa, ni bɔni afee ni wɔnyɛ wɔkpee naa lɛ. nilee kɛ sanesɛɛkɔmɔ he miihia ŋaawolɔ lɛ. (Abɛi 2:1, 2, 9; 2 Timoteo 4:2) Nɔ ni yɔɔ miishɛɛ ji akɛ Yehowa kɛ Biblia lɛ eha, ni jeee nilee ni he hiaa lɛ pɛ yɔɔ mli, shi moŋ ŋaawoo he nɔkwɛmɔ nii babaoo ni Nyɔŋmɔ gbɔmɛi ni yɔɔ sanesɛɛkɔmɔ kɛha. Enɛɛmɛi ekomɛi amlitaomɔ baaye ebua wɔ ni wɔhe asa ákɛ ŋaawolɔi
Susumɔ “Naakpɛɛ Ŋaawolo” lɛ He
4. Mɛɛ gbɛ nɔ Kristofonyo onukpa lɛ baanya akase Kristo Yesu yɛ ŋaawoo ni ekɛhaa asafo lɛ mli lɛ yɛ?
4 Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, susumɔ Yesu, “Naakpɛɛ Ŋaawolɔ” lɛ he okwɛ. (Yesaia 9:5) Yesu ha akɛ woji ni aŋmala ni ji ŋaawoo ha asafoi kpawo ni yɔɔ Asia niiaŋ lɛ yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ naagbee mli. Nɛkɛ woji nɛɛ ji nɔkwɛmɔ nii kpakpai kɛha onukpai ‘ni ehe baahia akɛ amɛkɛ ŋaawoo aha amɛ asafoi lɛ—ni shishitoo mlai lɛ hu kɔɔ aŋkroaŋkroi ahe yɛ be mli ni aawo amɛ ŋaa lɛ. Naagbai ni Yesu wie he lɛ ji nɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli: hemɔkɛyeli kwamɔ, hewalɛ fɔŋ ni “Izebel” naa, kulɔkulɔfeemɔ, kɛ heloo gbɛfaŋ nibii asɛɛdii, kɛ nibii krokomɛi. (Kpojiemɔ 2:4, 14, 15, 20-23; 3:1, 14-18) No hewɔ lɛ Yesu wie naagbai nɛɛ ahe yɛ faŋŋ mli. Yiŋkɔshikɔshifeemɔ ko bɛ nɔ ni etaoɔ ekɛɛ asafoi sɔrɔtoi lɛ he. Ŋmɛnɛ, kɛ onukpai Kristofoi kɛ ŋaawoi miiha amɛ asafoi sɔrɔtoi lɛ, esa akɛ amɛha “ŋoo” ahi amɛŋaawoo lɛ mli kɛ heshibaa kɛ mlihilɛ, ni amɛkɛkase Yesu. (Filipibii 2:3-8; Mateo 11:29) Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, yɛ Yesu kasemɔ lɛ nɔŋŋ hu mli lɛ, esa akɛ amɛha amɛsane lɛ mli afee faŋŋ. Esaaa akɛ ŋaawoo lɛ hiɛ haa ni anaaa nɔ ni he hiaa ni asafo lɛ enaaa nɔ ni etaoɔ etsɔɔ lɛ naa.
5, 6. Mɛni nibii krokomɛi Kristofonyo onukpa lɛ baanya akase kɛjɛ shɛɛ saji ni Yesu kɛha asafoi kpawo lɛ mli?
5 Kadimɔ hu akɛ, Yesu jieɔ asafoi lɛ ayi waa kɛjɛɔ shishijee ni ekɛ eŋaawoo lɛ baa naagbee kɛ hewalɛwoo ni tswaa mɔ emaa shi. (Kpojiemɔ 2: 2, 3, 7; 3:4, 5) Esa akɛ ŋaawolɔi ni ji Kristofoi hu kɛ yijiemɔ kɛ hewalɛwoo awo amɛŋaawoo lɛ mli.. Taakɛ onukpa ko ni yɔɔ niiashikpamɔ babaoo wie lɛ: “Yɛ anɔkwale mli lɛ, onyɛɛɛ otsu nɔ ko kɛji akɛ okã nyɛmimɛi lɛ ahiɛ keketee.” Kɛ onukpai lɛ kɛ ŋaawoo ni mli wa ko miiha lɛ, esaaa akɛ amɛshiɔ nyɛmi mɛi lɛ akɛ mɛi ni amɛnuɔ he akɛ amɛnijiaŋ eje wui, shi moŋ, awo amɛ hewalɛ, ni amɛtswa amɛfai shi akɛ amɛbaafee jogbaŋŋ yɛ wɔsɛɛ be mli.—Okɛto 2 Korintobii 1:1-4 he.
6 Yɛ naagbee lɛ, Yesu shɛɛ saji ni ekɛha asafoi ni yɔɔ Smirna kɛ Filadelfia lɛ hu? Ewieee eshiii nɛkɛ nyɛmimɛi nɛɛ. Shi akɛni amɛmiitsɔ kaai ni mli wawai amli hewɔ lɛ, ewo amɛ hewalɛ ni amɛya nɔ amɛŋmɛ amɛtsui shi. (Kpojiemɔ 2:8-11; 3:7-13) Jeee ŋaawoo ni akɛjajeɔ nii ni he hiaa lɛ pɛ esa akɛ Kristofoi nɔkwɛlɔi lɛ kɛha, shi moŋ, esa akɛ amɛ hiɛ ahi amɛhe nɔ yɛ be fɛɛ mli ni amɛjie nyɛmimɛi lɛ ayi yɛ amɛ nitsumɔ kpakpa lɛ mli ni amɛwo hewalɛ ni amɛya nɔ ni amɛŋmɛ amɛtsui shi—Romabii 12:12.
Okɛ Nɔkwɛmɔ Nii Atsu Nii
7, 8. (a) ‘Ŋoo’ yɛ Yesu ŋaawoo ni ekɛha esɛɛnyiɛlɔi lɛ ‘mli’ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (b) Mɛni hewɔ abɛbuai loo nɔkwɛmɔ nii he yɔɔ sɛɛnamɔ yɛ be mli ni awoɔ ŋaa lɛ?
7 Be kroko ni Yesu kɛ ŋaawoo ha ji be mli ni ekaselɔi lɛ bahao yɛ mɔ ni baafee klɛŋklɛŋ mɔ yɛ Maŋtsɛyeli lɛ mli yɛ ŋwɛi lɛ. Kulɛ ebaanyɛ eka esɛɛnyiɛlɔi nɛɛ ahiɛ waa yɛ enɛ hewɔ. Shi moŋ, ‘ekɛ ŋoo wo ewiemɔi lɛ amli.’ Etsɛ gbekɛ bibioo ko kɛba emasɛi ni ekɛɛ: “Mɔ fɛɛ mɔ ni baa ehe shi tamɔ gbekɛ nɛɛ lɛ, lɛ ji agbo yɛ ŋwɛi maŋtsɛyeli lɛ mli.” (Mateo 18:1-4; Luka 9:46-48) Ŋaawoo lɛ yɛ faŋŋ shi mlihilɛ yɛ mli ni etswaa mɔ emaa shi. Akɛni etsɔɔ akɛ ŋwɛi Maŋtsɛyeli lɛ yɛ sɔrɔto yɛ je nɛŋ maŋtsɛyelii lɛ ahe hewɔ lɛ, Yesu wo esɛɛnyiɛlɔi lɛ hewalɛ ni amɛba amɛhe shi, ni ebɔ mɔdɛŋ ni ejie nɔ̃ nɔ ni amɛdamɔɔ amɛjɛɔ ŋwane lɛ yɛ jɛmɛ.
8 Agbɛnɛ kadimɔ nitsɔɔmɔ gbɛ ni mɔɔ shi ni Yesu kɛtsu nii yɛ sane nɛɛ mli lɛ. Nɔkwɛmɔ nɔ ni yɔɔ wala mli diɛŋtsɛ—gbekɛ bibioo lɛ! Ŋaawolɔi ni le nii lɛ kɛ “ŋoo” woɔ amɛwiemɔi amli kɛtsɔɔ nɔkwɛmɔ nii anɔ ejaakɛ enɛɛmɛi maa bɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ sane lɛ mli lɛ nɔ mi aloo ebaanyɛ eye ebua ni mɛi ni nuɔ ŋaawoo lɛ ajwɛŋ, ni amɛsusu naagba lɛ he yɛ gbɛ kroko nɔ. Yɛ be babaoo mli lɛ, nɔkwɛmɔ nii yeɔ buaa ni ebaa naagbai ashi.
9. Mɛɛ Ŋmalɛ mli nɔkwɛmɔ nii krokomɛi yɔɔ ni tsɔɔ bɔ ni akɛ abɛbuai loo nɔkwɛmɔ nii tsu nii yɛ ŋaawoo ni akɛha lɛ mli?
9 Beni ebɔɔ Kain kɔkɔ akɛ oshara ka shi ha lɛ akɛ ebaanyɛ etɔ tɔmɔi ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli lolo lɛ, Yehowa tsɔɔ esha mli akɛ etamɔ kooloo awuiyelɔ ko. Ekɛɛ: “Esha bu oshinaa lɛ shi, ni bo osɛɛ gbɛ etaoɔ.” (1 Mose 4:7) Beni Yona mli fu akɛni Yehowa ebaa Ninivebii ni amɛshwa amɛhe lɛ ayi lɛ, Nyɔŋmɔ ha lɛ adedeŋkruma tso ko koni eyata ehɔɔŋ shishi. Kɛkɛ ni beni adedeŋkruma lɛ gbi ni Yona wie eshi enɛ lɛ, Yehowa kɛɛ: “Bo lɛ, adedeŋkruma . . . lɛ, esane miidɔ bo; ni mi lɛ, Ninive maŋ kpeteŋkpele nɛɛ, ni gbɔmɛi fe akpei oha kɛ nyɔŋmai enyɔ ni leee amɛninejurɔ kɛ amɛbɛku, kɛ kooloi babaoo hu ni yɔɔ mli lɛ sane akadɔmi, bɛ? (Yona 4:5-11) Eji ŋaawoo ni mli wa waa diɛŋtsɛ!
10. Yɛ mɛɛ bɛ nɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Kristofonyo ŋaawolɔ ko kɛ nɔkwɛmɔ nɔ tsu nii ni ekɛye ebua obalayoo ko koni enu efɔlɔi ehenumɔi ashishi?
10 Nakai nɔŋŋ, beni gbekɛyoo ko mli fu akɛni efɔlɔi tsi lɛ gbɛ yɛ mɛi ni ekɛ amɛ bɔɔ lɛ hewɔ lɛ, nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ ko bɔ mɔdɛŋ ni eye ebua lɛ kɛtsɔ nɛkɛ ŋaawoo nɛɛ kɛ nitsumɔ nɔ. “Osumɔɔ ni okpɛ nii, aloo jeee nakai? Susumɔ he akɛ ofite be babaoo ni okɛkpɛ atade fɛfɛo ko oha onaanyo ko. Shi yɛ be mli ni okɛha lɛ lɛ sɛɛ lɛ, ona akɛ ekɛ atade nɛɛ tsumɔɔ shikpɔŋ. Te obaanu he oha tɛŋŋ?” Gbekɛyoo lɛ kpɛlɛ nɔ akɛ ebaahao. No hewɔ lɛ, sɔɔlɔ lɛ tee nɔ akɛ: “Nakai pɛ ji bɔ ni ofɔlɔi kwɛɔ sane lɛ. Amɛfite bɛ babaoo yɛ ohe amɛkɛ lɛ bo, ni amɛsumɔɔ bo. No hewɔ lɛ, amɛmiisumɔ ni okɛ mɛi ni kɛ bule baaha bo abɔ, jeee gbɔmɛi ni yɛ naagbee lɛ, amɛbaaye bo awui.” Nɔkwɛmɔ nɔ lɛ ye ebua gbekɛ yoo lɛ ni ehiɛ sɔ nɔ ni efɔlɔi bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛfee lɛ.
Bi Saji
11. Yehowa kɛ sanebimɔi tsu nii yɛ gbɛ ni mɔɔ shi nɔ yɛ be mli ni ewoɔ Yona ŋaa lɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
11 Beni Yehowa kɛ Yona wieɔ yɛ emlifu ni ejaaa gbɛ lɛ he lɛ, obaanyɛ Okadi akɛ eebi lɛ saji. Beni Yona mli fu akɛ akpataaa Ninive hiɛ, ni ekɛɛ eesumɔ ni egbo lɛ, Yehowa kɛɛ: “Kulɛ omli ni ewo la nɛɛ, eja, bɛ?” Yona haaa hetoo. No hewɔ lɛ, Yehowa ŋmɛ gbɛ ni adedeŋkruma lɛ da ni eŋala. Kɛkɛ ni Yona mli fu waa diɛŋtsɛ. No hewɔ lɛ, Yehowa bi lɛ akɛ: “Kulɛ omli ni ewo la yɛ adedeŋkruma nɛɛ hewɔ nɛɛ eja, bɛ?” Agbɛnɛ Yona ha hetoo yɛ enɛ mli: “Ejaakɛ mimli ewo la kɛyashi gbele mli tete!” Akɛni gbalɔ lɛ eha Yehowa hetoo agbɛnɛ hewɔ lɛ, Etee nɔ ni ekɛ Yona subaŋ ni eyɔɔ yɛ kwɛɛ nii kɛkɛ he lɛ to lɛ diɛŋtsɛ esu ni eyɔɔ yɛ Ninive maŋ lɛ he lɛ he, ni ebi sane ni boteɔ mɔ mli nɛɛ: “Ni mi mi lɛ, Ninive . . . sane akadɔ mi, bɛ?” (Yona 4:4, 9, 11) No hewɔ lɛ, awo Yona ŋaa ni ekase Yehowa subaŋ yɛ Ninivebii ni amɛtsake amɛtsui lɛ ahe.
12. Mɛɛ sɛɛnamɔ yɔɔ sanebimɔi ahe yɛ ŋaawoo mli? Tsɔɔmɔ mli.
12 Hɛɛ, sanebimɔi yeɔ ebuaa ŋaawolɔ lɛ koni ena nɔ ni gbɔmɔ ni ŋaawoo he hiaa lɛ lɛ susuɔ. Amɛyeɔ amɛbuaa nakai mɔ lɛ hu koni eyoo lɛ diɛŋtsɛ anaagbai kɛ ekanyamɔi lɛ yɛ faŋŋ mli. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, mɔ ko baama nɔ mi akɛ eyɛ hegbɛ fɛɛ hegbɛ ni ekɛaanu dãa ko dani eyata tsɔne sɛɛ ekudɔ kɛba shia. Ebaanu he diɛŋtsɛ akɛ, ‘Daa ni wa bɛ hewalɛ ko yɛ minɔ! Enaanyo ko baasumɔ ni ekɛ lɛ asusu saji ahe ni ekɛɛ lɛ akɛ: ‘Shi kɛji akɛ oshara ko ba ni jeee bo otɔmɔ ni. Mɛni ji nɔ ni Polisifoi lɛ baasusu kɛji akɛ amɛyoo akɛ onuɔ daa? Ní kɛji akɛ yɛ anɔkwale mli lɛ, ekolɛ nakai daa ni wa ni onu lɛ ná onifeemɔi anɔ hewalɛ fioo ko. Ani oosumɔ ni okudɔ kar loo tsɔne nɛɛ yɛ be mli ni okanyamɔi bɛ pɛpɛɛpɛ lɛ? Ani daa ni ooonu lɛ sa ashara ni baanyɛ aba nɛɛ?
13. Ŋaawolɔ ko kɛ Biblia lɛ kɛ sanebimɔi tsu nii ni ekɛwo ŋaa yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Mɛni hewɔ sɛɛnamɔ yɔɔ enɛ he lɛ?
13 Kristofoi aŋaawoo damɔ Biblia lɛ nɔ yɛ be fɛɛ mli. Ni yɛ he fɛɛ he ni aaahi lɛ, ŋaawolɔi ni ji Kristofoi kɛ Biblia lɛ tsuɔ nii ni amɛkɛwoɔ ŋaa. Eji yelikɛbuamɔ ni mli wa waa diɛŋtsɛ. (Hebribii 4:12) Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ: Onukpa ko ni yɔɔ niiashikpamɔ babaoo miibɔ mɔdɛŋ ni eye ebua mɔ ko ni ekɛ ehe wooo shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli dɔŋŋ lɛ. Onukpa lɛ gbala jwɛŋmɔ kɛtee Yesu abɛbua ni kɔɔ nuu ko bii enyɔ, ni ekɛɛ amɛyi enyɔ lɛ fɛɛ akɛ amɛya ni amɛyatsu nii yɛ eweintrom lɛ mli lɛ nɔ. Klɛŋklɛŋ mɔ lɛ kɛɛ akɛ ebaaya shi eyaaa Mɔ ni ji enyɔ lɛ kɛɛ akɛ eyaaa shi yɛ sɛɛ mli lɛ eto eyiŋ ni etee. (Mateo 21:28-31) Ní beni ŋaawolɔ lɛ bi akɛ: “Gbekɛbii enyɔ nɛɛ ateŋ nɔmɔ onifeemɔ tamɔ lɛ bianɛ?” lɛ, shiɛlɔ lɛ nu sane lɛ shishi amrɔ nɔŋŋ, titri lɛ, yɛ be mli ni ŋaawolɔ lɛ tee nɔ akɛ: “Te osusuɔ akɛ Yehowa, weintrom Nɔtsɛ lɛ susuɔ shihilɛ mli ni oyɔɔ lɛ he ehaa tɛŋŋ?”
14. Mɛɛ shihilɛi krokomɛi amli hu abaanyɛ akɛ sanebimɔi atsu nii akɛ dɛŋdade ni akɛwo ŋaa yɛ?
14 Nakai pɛpɛɛpɛ eji yɛ be mli ni obɔɔ mɔdɛŋ ni oye Obua mɛi ni yiŋ feɔ amɛ kɔshikɔshi, mɛi ni hiɛ gbalashihilɛ loo weku mli naagbai, mɛi ni mlifu ka amɛ kɛ mɛi krokomɛi ateŋ, aloo mɛi ni kaai sɔrɔtoi kamɔ amɛ nɔ lɛ.a Saji ni akɛ ŋaa loo hesaa biɔ lɛ yeɔ ebuaa mɛi ni awoɔ amɛ ŋaa lɛ koni amɛjwɛŋ, amɛpɛi amɛ diɛŋtsɛ amɛmli amɛkwɛ ni amɛmu saji anaa yɛ gbɛ ni ja nɔ.
Bo Toi Jogbaŋŋ
15. (a) Mɛni Hiob miishɛjelɔi etɛ lɛ nyɛɛɛ afee? (b) Toiboo baanyɛ aye abua Kristofonyo ŋaawolɔ lɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
15 Shi kaimɔ akɛ saji ni ‘obiɔ lɛ tsɔɔ akɛ oosumɔ ni ona hetoi. (Abɛi 18:13) Ŋaawolɔi akwɛ jogbaŋŋ ni amɛkagbee tsɔne ni du Hiob “miishɛjelɔi” etɛ lɛ mli. Hiob wie etsɔɔ amɛ shi amɛbooo toi diɛŋtsɛ. Ámɛtsɔ hiɛ amɛkpɛ amɛyiŋ momo akɛ Hiob piŋmɔ lɛ jɛ lɛ diɛŋtsɛ enɔshafeemɔ. (Hiob 16:2; 22:4-11) Nɔ ni tamɔɔɔ enɛ lɛ, esa akɛ Kristofonyo ŋaawolɔ lɛ abo sane toi jogbaŋŋ. Enɛ baaha eyoo wiemɔ mli folɔmɔ aloo tsakemɔi yɛ gbee mli ni tsɔɔ akɛ agbako sane muu lɛ fɛɛ lɛ. Ekolɛ sanebimɔ kroko baagbala susumɔ loo jwɛŋmɔ ko ni etee ehe yɛ gbɔmɔ lɛ jwɛŋmɔ mli lɛ kɛje kpo.—Okɛto Abɛi 20:5 he.
16. Mɛni ataoɔ yɛ ŋaawolɔ lɛ dɛŋ kɛ ewa kɛha lɛ akɛ eeebo enaanyo Kristofonyo ni ehao yɛ henumɔ mli lɛ saji loo wiemɔi atoi lɛ?
16 Yɛ anɔkwale mli lɛ, enɛ feemɔ efeŋ mlɛo yɛ be fɛɛ mli. Gbɔmɔ ni ehao lɛ baabolɔ akɛ: “Misumɔɔɔ mifɔlɔi asane!” aloo, “Minyɛŋ ni mikɛ miwu lɛ ahi shi dɔŋŋ!” Saji ni tamɔ enɛɛmɛi lɛ atoiboo gbaa mɔ naa waa. Shi kaimɔ akɛ Yehowa miisumɔ ni ebo toi yɛ be mli ni Asaf wie akɛ etamɔ nɔ ni sɛɛnamɔ bɛ anɔkwale ni eyeɔ lɛ he lɛ. (Lala 73:13, 14) Nyɔŋmɔ bo toi hu yɛ be mli ni Yeremia kɛɛ afee lɛ buulu aloo atsɔ eyiŋ lɛ. (Yeremia 20: 7) Habakuk hu wie eshi akɛ yiwalɔi waa jalɔi ayi ni akɛ Yehowa kwɛɛɛ enɛ po. (Habakuk 1:13-17) Esa akɛ ŋaawolɔi Kristofoi lɛ hu afee klalo akɛ amɛbaabo sane toi. Kɛji akɛ gbɔmɛi yɛ henumɔi ni tamɔ nɛkɛ diɛŋtsɛ lɛ, belɛ ehe miihia ni ŋaawolɔ lɛ ale enɛ koni eye ebua. Esa akɛ ekwa ŋaa gbɛ nɔ ni eeetsɔ ewo mɔ ni awoɔ lɛ ŋaa lɛ hewalɛ koni ewie wiemɔi ni esusuɔ akɛ esa akɛ mɔ lɛ ana moŋ fe nɔ ni mɔ lɛ ŋɔɔ diɛŋtsɛ. Esa akɛ ŋaawolɔ lɛ hu akwa wiemɔ ni Wa loo keketee ni eeefee tamɔ oookɛɛ eekojo lɛ, ejaakɛ ekolɛ enɛ baaje mɔ lɛ nijiaŋ wui ni egbeleŋ etsui mli dɔŋŋ—Abɛi 14:29; 17: 27.
17. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ wɔnyɛmimɛi lɛ ni wɔfeɔ toi wɔhaa amɛ lɛ po shɛjeɔ amɛmii yɛ bei komɛi amli?
17 Ya bei komɛi amli lɛ, wɔ ŋaawoo lɛ fa titri ni he hiaa lɛ bafeɔ toiboo, ni oooŋmɛ mɔ lɛ gbɛ ni efɔse nɔ ni dɔɔ lɛ lɛ, nɔ ni ekumɔ lɛ lɛ aloo nɔ ni piiɔ lɛ yɛ henumɔŋ lɛ eshwie shi. Be ni Naomi ku esɛɛ kɛjɛ Moab ŋa lɛ nɔ eba lɛ, Israel yei lɛ kɛ wiemɔi nɛɛ kpee lɛ: “Naomi, nɛ? Shi Naomi kɛ awerɛho ha hetoo akɛ: “Nyɛkatsɛa mi Naomi dɔŋŋ, moŋ nyɛtsea mi Mara; ejaakɛ Ofe lɛ kɛmi eye sane kɛ joomɔ tsɔ! Mitee obɔ shi Yehowa kɛmi eku sɛɛ kɛba efolo; mɛɛ hewɔ ni nyɛtsɛɔ mi Naomi, mi ni Yehowa kɛmi eye, mi ni Ofe lɛ eshwishwia mi si lɛ?” (Rut 1:19-21) Nɔ ko tsɔ bɛ ni Israel yei lɛ baawie ni amɛkɛha lɛ hetoo. Shi yɛ bei komɛi amli lɛ, kɛ mɔ ko tsɔ suɔmɔ nɔ ekɛ ehe ha koni ebo sane toi yɛ be mli ni mɛi krokomɛi jieɔ amɛhenumɔi ni piŋmɔ yɔɔ mli lɛ kpo amɛtsɔɔ lɛ, enyɛɔ eyeɔ ebuaa ni atsaa amɛ.b
Feemɔ Mɔ Ni Le Sane Lɛ Diɛŋtsɛ
18. (a) Te ahere aloo akpɛlɛ ŋaawoo ni jɛ Yehowa kɛ Yesu Kristo ŋɔɔ lɛ ekomɛi anɔ aha tɛŋŋ? (b) Mɛɛ su ji nɔ ni esa akɛ ŋaawolɔi ni ji Kristofoi lɛ ana?
18 Shi, ŋaawoo nɔkpɛlɛmɔ yɛ sɔrɔto. Eka shi faŋŋ akɛ Yona ha Yehowa ŋaawoo lɛ hetoo jogbaŋŋ. Gbalɔ lɛ ŋmɛɛ emlifu kɛ mlila lɛ he jogbaŋŋ ákɛ ebɔ eniiashikpamɔi lɛ ahe amaniɛ etsɔɔ koni mɛi krokomɛi anyɛ akase nii kɛjɛ mli. Ehe Yesu sɛɛnyiɛlɔi lɛ be ko dani amɛ nyɛ amɛkase heshibaa he nii. Ejaakɛ, gbɛkɛ ni Yesu baagbo lɛ po lɛ amɛkɛ amɛhe wo ŋwanejee kroko mli yɛ mɔ ni baafee agbo yɛ amɛteŋ lɛ he! (Luka 22:24) No hewɔ lɛ, ehe miihia ni mɛi ni woɔ ŋaa lɛ ato amɛtsui shi. (Jajelɔ 7:8) Gbɔmɔ ni ehe shi waa yɛ esubaŋ ko ni ejaaa lɛ mli lɛ tsakeŋ egbɛ yɛ wiemɔi fioo ko ni onukpa ko aaawie lɛ hewɔ. Gbalashihilɛ mli naagbai ni etsɛ lɛ elaajeee kɛji ákɛ akɛ Kristofonyo ko ni eda yɛ mumɔŋ kpe shikome ni agba he sane. Helai ni mli wawai lɛ heɔ nyɔji ahɔ dani akɛtsaa, no hewɔ Iɛ, nakai nɔŋŋ mumɔŋ naagbai ni mli wawai lɛ asɛɛ baanyɛ atsɛ. Mɛi komɛi po yɛ ni amɛboŋ ŋaawoo kpakpa toi. Yɛ be mli ni Yehowa diɛŋtsɛ po ewo lɛ ŋaa lɛ, Kain tee nɔ ni eyagbe enyɛmi lɛ.—1 Mose 4:6-8.
19. Asafo lɛ baanyɛ ayɛ abua mɛi ni naa amanehulu yɛ henumɔŋ pilamɔi komɛi ahewɔ lɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
19 Esa akɛ mɛi ni yɔɔ naagbai ni mli wawai lɛ ale nɔ ni amɛbaakpa gbɛ kɛjɛ asafo lɛ dɛŋ lɛ jogbaŋŋ. Naanyo Kristofonyo ko nyɛŋ ajie jwɛŋmɔŋ naagba ko ni naa wa, aloo awui ni aye yɛ henumɔŋ, ekolɛ yɛ oshara ko loo niiashikpamɔ ko ni yɔɔ gbeyei ni ba lɛ hewɔ lɛ kɛya. Kɛji akɛ mɔ ko he miiye yɛ gbɔmɔtsoŋ lɛ, yɛ he babaoo mli lɛ, nɔ ni tsofafeelɔ lɛ feɔ nɔŋŋ ji ni eha ena miishɛɛ yɛ he mli ni bei yeɔ buaa egbɔmɔtso lɛ tsamɔ. Nakai nɔŋŋ hu kɛji akɛ Kristofonyo ko na amanehulu yɛ henumɔŋ lɛ, asafo lɛ baabɔ mɔdɛŋ ni ‘ashɛje emii,’ akɛ lɛ asɔle ni asɔle aha lɛ, awo lɛ hewalɛ yɛ be fɛɛ mli, ni atsɔɔ lɛ nibii ni ebaanyɛ efee ni baaye abua lɛ. Yɛ no sɛɛ lɛ, be kɛ Yehowa mumɔ lɛ tsuɔ tsamɔ lɛ he nii. (Abɛi 12:25; Yakobo 5:14, 15) No hewɔ lɛ, mɔ ko ni ewekunyo nyɛ enɔ ni ekɛ lɛ na bɔlɛ lɛ ŋma akɛ: “Yɛ be mli ni nifeemɔ ni tamɔ nɛkɛ kɛ henumɔŋ naagba kpeteŋkpele diɛŋtsɛ baa lɛ, ‘Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ feɔ babaoo ni ekɛyeɔ ebuaa bo, ni yɛ yelikɛbuamɔ ni jɛ Ŋmalɛi lɛ amli kɛ sɛɛfimɔ ni nyɛmimɛi hii kɛ yei kɛhaa lɛ hewɔ lɛ, obaanyɛ oyɛ nɔ kunim.”c
20. Mɛɛ gbɛfaŋnɔ ŋaawoo tsuɔ yɛ be mli ni Wɔ fɛɛ wɔbɔɔ mɔdɛŋ wɔyaa nɔ wɔsɔmɔɔ Yehowa lɛ?
20 Hɛɛ, gbɛnaa nii ko ka Kristofoi anɔ akɛ amɛyɛ amɛbua amɛhe. Esa akɛ mɛi fɛɛ ni yɔɔ asafo lɛ mli, shi titri lɛ, onukpai lɛ asusu asafo lɛ mli bii lɛ ahilɛ-kɛhamɔ he ni amɛkɛ ŋaawoo ni mlihilɛ yɔɔ mli ni jɛ Ŋmalɛi lɛ amli aha kɛ́ ehe miihia. (Filipibii 2:4) Shi, esaaa ákɛ akɛ yiwaa woɔ ŋaa ni tamɔ nɛkɛ aloo afeɔ keketee yɛ mli. Ni asaŋ, esaaa akɛ akɛhaa kɛ yiŋtoo akɛ aabɔ mɔdɛŋ ni aye mɔ ko shihilɛ nɔ. Shi moŋ, esa akɛ edamɔ Ŋmalɛ lɛ nɔ, “ni ŋoo ahi mli.” (Kolosebii 4:6) Yelikɛbuamɔ he hiaa mɔ fɛɛ mɔ yɛ be kɛ bei amli, ni ŋaawoo ni akɛhaa yɛ ebe naa pɛpɛɛpɛ, ‘ni ŋoo yɔɔ mli’ kɛ mlihilɛ kɛ hewalɛwoo, baanyɛ aye abua Wɔ fɛɛ ni wɔya nɔ wɔnyiɛ gbɛ ni kɛ mɔ yaa naanɔ wala mli lɛ nɔ.d
[Shishigbɛ niŋmai]
a Ajie kɛjɛ September 15, 1986 Watchtower lɛ mli.
b Bɔni afee ni ona saji babaoo ni kɔɔ ŋaawoo ni akɛhaa mɛi ni amɛbote gbalashihilɛ mli lɛ he lɛ, kwɛmɔ saji “How to Give Counsel That Really Helps” (Gbɛ ni Aaatsɔ nɔ Akɛ Ŋaawoo ni yeɔ Buaa Aha) ni yɔɔ July 22, 1983 Awake! lɛ mli Iɛ.
c Kɛha ŋaawoo yɛ gbɛ ni aaatsɔ nɔ ayɛ abua Kristofoi ni ehao lɛ, kwɛmɔ wiemɔi “Nyɛshɛjea Susumai ni Ehao lɛ Amii” ni yɔɔ January 1, 1988 Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ kɛ “Tsɔselɔi Alilɛi—‘Ni Akɛaawo Mɛi ni Etɔ Amɛ lɛ Hewalɛ’ ni yɔɔ February 1, 1988 Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ.
d Bɔni afee ni ole gbɛ ni oootsɔ nɔ oye obua mɛi ni naa amanehulu yɛ henumɔŋ pilamɔi ahewɔ lɛ, kwɛmɔ saji “Hope for Despairing Ones” kɛ “They Want to Help” ni yɔɔ August 1, 1983 Watchtower lɛ mli kɛ “Help for the Victims of Incest” ni yɔɔ October 1, 1983 nɔ̃ lɛ mli lɛ.
Ani Okaiɔ?
◻ Mɛni nibii ni yɔɔ Yesu ŋaawoo ni ekɛha asafoi kpawo lɛ mli baanyɛ aye abua onukpai ŋmɛnɛ?
◻ Mɛɛ Ŋmalɛ mli nɔkwɛmɔ nii yɔɔ ni tsɔɔ bɔ ni akɛ abɛbuai loo nɔkwɛmɔ nii tsu nii yɛ ŋaawoo mli?
◻ Mɛɛ sɛɛnamɔ diɛŋtsɛ yɔɔ sanebimɔi ahe kɛha Kristofonyo ŋaawolɔ lɛ?
◻ Ŋaawolɔ ni he esa lɛ baanyɔ ni ekɛ Biblia lɛ atsu nii yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
◻ Mɛni hewɔ esa akɛ mɔ ni Woo ŋaa lɛ hu afee mɔ ni boɔ sane toi jogbaŋŋ lɛ?
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 25]
Yɛ be mli ni ekɛ gbekɛ fioo ko tsuɔ nii koni ekɛma enɔkwɛmɔ nɔ lɛ nɔ mi lɛ, Yesu tsɔ no nɔ ekɛ ŋaawoo ni mli ka shi faŋŋ ni mlihilɛ yɔɔ mli ni tswaa mɔ emaa shi ha ekaselɔi lɛ
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]
Yona mli fu ni emli wo la, shi yɛ sɛɛ mli lɛ, ekpɛlɛ Yehowa ŋaawoo Iɛ nɔ jogbaŋŋ