AWTIK POU ÉTIDIÉ 22
KANTIK 15 Glorié Prèmié-né Bondié !
Ki lenpòwtans non Jéova ni ba Jézi
« Mwen aprann yo konnèt non’w é mwen ké kontinié fè’y » (JAN 17:26).
MI SA NOU KÉ WÈ
Nou ké wè koumanniè Jézi fè konnèt non Jéova. Épi nou ké wè osi, ki manniè i ba laprèv ki Jéova sen é ki tousa Satan di anlè Papa’y sé mansonj.
1-2. a) Kisa Jézi fè lannuit-la avan i mò ? b) Ki kèsion nou ké réponn adan awtik-tala ?
JÉDI oswè, 14 nizan lanné 33, Jézi manjé an ripa èspésial yo kriyé Ripa Senyè-a épi sé apòt fidèl li a. I té sav ki adan an ti moman, Jida té kèy trayi’y épi lènmi’y té kèy maltrété’y épi tjwé’y. Sé pou sa apré ripa-tala, i di sé apòt-la yonn-dé pawòl pou ankourajé yo ! Avan yo kité koté-a yo té yé a, Jézi fè an lapriyè ki ni kont lenpòwtans-li. Lapòt Jan pran tan’y ékri lapriyè-tala an Jan chapit 17.
2 Adan awtik-tala nou ké wè yonn-dé bagay nou pé aprann adan lapriyè-a Jézi fè. Kisa ki té ka toumanté’y jiskont avan i mò ? Kisa ki té pli enpòwtan ba’y pandan tout tan-an i té asou latè ka préché ? Annou réponn sé kèsion-tala.
« MWEN APRANN YO KONNÈT NON’W »
3. Lè Jézi di adan lapriyè’y « mwen aprann yo konnèt non’w », kisa i té lé di ? (Jan 17:6, 26).
3 « Mwen aprann yo konnèt non’w. » Nou sav sa té enpòwtan ba Jézi, pas i palé di sa 2 fwa adan lapriyè’y (li Jan 17:6, 26). Ès i té lé di sé disip-li a ki non Papa’y sé té Jéova ? Non. Davwè disip-li té Juif, yo té ja sav non Bondié sé té Jéova. Non-tala ka parèt milié fwa adan Lékriti an lang ébré. Kidonk, i pa té lé aprann yo ki non Bondié sé té Jéova, men plito ki Bondié Jéova té yé vréman. I endé sé disip-li a konnèt Jéova plimié. I ansénié yo pwojé Jéova pou latè é ba lézòm. I aprann yo sa i ja fè, é sa i kéy fè dèmen. I aprann yo osi kalité i ni. Avrédi, pa ni pèsonn, ki an sièl, ki anlè latè, ki konnèt Jéova osi bien ki Jézi.
4-5. a) Ki manniè non an moun pé trapé plis valè ba nou ? Ba an ègzanp. b) Ki manniè sé disip Jézi-a rivé « konnèt » Jéova pli bien ?
4 Imajinen : I ni an ansien adan sanblé’w la yo ka kriyé David ki dòktè. Ou konnèt li dépi pliziè lanné. Men an jou, fòk yo mennen’w lopital pas ou fè an gwo aksidan loto. Frè-a ka travay adan lopital-tala, sé li ka opéré’w é i ka sové lavi’w. Atjèlman, ou enmen frè-tala ankò plis ki avan, é dépi ou tann non’y, sa ka fè’w sonjé sa i fè ba’w ! I pa sèlman ansien-an ou konnèt dépi lontan, men i divini dòktè-a ki sové lavi’w.
5 Menm manniè-a, sé disip Jézi-a té ja konnèt non Jéova. Men non-tala vini ni plis valè ba yo pas Jézi endé yo konnèt Jéova ankò pli bien. Pou vré, Jézi imité Papa’y adan tousa i di épi tousa i fè. Kidonk, lè sé disip-li a té ka kouté Jézi ansénié, épi gadé manniè i té ka fè épi lézòt, yo té pé « konnèt » Jéova pli bien (Jan 14:9 ; 17:3).
« NON’W KI OU BA MWEN »
6. An ki sans Jéova ba Jézi menm non épi’y ? (Jan 17:11, 12).
6 Adan an lapriyè i fè an favè sé disip-li a, Jézi mandé Jéova : « Véyé anlè yo parapòt a non’w, non’w ki ou ba mwen » (li Jan 17:11, 12). Ès sa té lé di ki aprézan yo té ké kriyé Jézi, Jéova ? Piès pa. Rimatjé, lè Jézi prédié, i di « parapòt a non’w ». Jézi pa mandé sé disip-la kriyé’y Jéova. Kisa Jézi té ni an lèspri’y lè i di Papa’y té ba’y non’y ? Pou yonn, i té ka riprézanté épi palé an non Jéova ; sé té an non Papa’y i vini asou latè épi fè anlo mirak (Jan 5:43 ; 10:25). Pou dé, non’y lé di « Jéova ka sové ». Kidonk, non Jéova té lianné épi non Jézi.
7. Èsplitjé poutji Jézi té pé palé an non Jéova. Ba an ègzanp.
7 Annou pran lègzanp an anbasadè. Konm i ka riprézanté prézidan an péyi, sa ka rivé délè i ka palé an non’y. É lè anbasadè-a ka palé, i ni menm otorité-a ki prézidan-an. Menm manniè-a, Jézi té ka palé an non Jéova pas i té ka riprézanté’y (Mat. 21:9 ; Lik 13:35).
8. Avan menm i vini asou latè, non Jéova té « andidan » Jézi. An ki sans ? (Ègzòd 23:20, 21).
8 Labib-la ka kriyé Jézi « Lapawòl », pas Jéova itilizé’y pou palé ba lé zanj épi lézòm, lè i té lé yo sav an bagay, ouben lè i té lé yo fè an bagay (Jan 1:1-3). Nou ka pansé sé Jézi ki zanj-lan Jéova mandé pou pran swen di sé Izrayélit-la adan dézè-aa. Lè Jéova mandé pèp-li obéyi zanj-tala, i présizé yo : « Pas non-mwen andidan’y » (li Ègzòd 23:20, 21). Non Jéova « andidan » Jézi, pas Jézi ka riprézanté’y, é sé li prèmié ka soutni épi rann non Papa’y sen.
« PAPA, GLORIYÉ NON’W »
9. Ki lenpòwtans non Jéova té ni ba Jézi ?
9 Kon nou ja di, avan Jézi vini asou latè, non Jéova té ni an lenpòwtans kapital ba’y. Épi lè i vini asou latè, i kontinié montré adan tousa i té ka fè ki non Jéova té enpòwtan ba’y. Lè i près rivé an bout ministè’y anlè latè, mi sa i mandé Jéova adan an lapriyè : « Papa, gloriyé non’w. » Lamenm dèyè, Jéova réponn li épi fòs : « Man gloriyé’y é man ké gloriyé’y ankò » (Jan 12:28).
10-11. a) Koumanniè Jézi gloriyé non Jéova ? (gadé zimaj-la osi). b) Poutji fòk nou défann épi rann non Jéova sen ?
10 Jézi osi gloriyé non Papa’y. Koumanniè ? I palé di tout bèl kalité i ni, é i èsplitjé tout bèl bagay i ka fè. Magré tousa, fòk i té fè an lòt bagay ankò pou gloriyé non Papa’y. Jézi té pou ba prèv ki Jéova té fè tout bagay bon manniè-a, é ki non’y té sen. Jézi montré sa té enpòwtan ba’y lè i ansénié disip-li manniè yo té pou prédié. I ankourajé yo di adan lapriyè-yo : « Papa-nou ki an sièl-la, fòk non’w vini sen » (Mat. 6:9).
11 Poutji fòk nou défann non Jéova é rann li sen ? Pas adan jaden Lédenn-lan, Satan dézonoré Jéova épi i manti anlè’y pou fè’y ditò. I prétann Jéova sé té an mantè, é i pa té lé Adan é Èv trapé an bagay ki bon (Jén. 3:1-5). I té lé fè tout moun konprann, ki manniè fè Jéova pa té bon. Mansonj Djab-la sali non Bondié ! Titak tan apré, antan Jòb, mantè-tala prétann ki tout moun ki té ka sèvi Jéova té ka fè’y pas yo té enmen lanmen’y. Anplis di sa i di, piès nonm pa té ké enmen Jéova asé fò pou kontinié sèvi’y anba léprèv (Jòb 1:9-11 ; 2:4). Anfinaldikont, mantè-a sé té ki moun ? Jéova ouben Satan ? Fòk tan té fè tan pou ni répons-lan.
Jézi ansénié sé disip-li a manniè sa enpòwtan onoré non Bondié (gadé paragraf 10-la).
« MAN KA BA LAVI-MWEN »
12. Kisa Jézi té paré fè pou montré i té enmen Jéova ?
12 Jézi té sitèlman enmen Jéova, i té lé fè tousa i té pé pou défann épi rann non Papa’y sen. I té menm paré mò ba’yb (Jan 10:17, 18). Adan é Èv ki té pawfé chwézi viré do ba Papa-yo épi suiv Satan. Jézi li, té paré vini asou latè pou montré i té enmen Papa’y épi non’y. I montré sa, lè i obéyi Jéova adan tousa i té ka di, épi tousa i té ka fè (Ébré 4:15 ; 5:7-10). Épi i riprézanté Papa’y an manniè pawfé, é i rété fidèl jiktan i mò adan an patjé soufwans ! (Ébré 12:2).
13. Poutji Jézi sé té sèl moun-lan ki té pé pwouvé Satan sé an mantè ? (gadé zimaj-la osi).
13 Adan tousa i fè, Jézi montré an manniè klè sé Satan mantè-a é pa Jéova ! (Jan 8:44). Pèsonn pa té konnèt Jéova osi bien ki Jézi. Si i té ni an ti zizing vérité adan mansonj Satan kont Jéova, Jézi té ké sav sa. Men Jézi toujou défann répitasion Papa’y ki enmen’y. Menm lè Jézi té ni lenprésion Jéova té ladjé’y, i té simié mò fidèl ki viré do ba Papa’yc (Mat. 27:46).
Adan tousa i fè, Jézi montré an manniè klè sé Satan ki mantè-a é pa Jéova ! (gadé paragraf 13-la).
« MWEN FINI TRAVAY-LA OU BA MWEN FÈ »
14. Koumanniè Jéova rékonpansé Jézi pou fidélité’y ?
14 Adan lapriyè-a i fè lannuit-la avan lanmò’y, Jézi di : « Mwen fini travay-la ou ba mwen fè. » I té ni konfians ki Jéova té ké rékonpansé’y pou fidélité’y (Jan 17:4, 5). É Jézi té ni rézon fè Papa’y konfians. Jéova pa té lé kité’y adan tonm-lan (Akt 2:23, 24). I résisité’y épi i ba’y « kont wotè’y » adan sièl-la (Fil. 2:8, 9). Plita, Jézi koumansé gouvèné konm Wa adan wayòm Bondié-a. Kisa wayòm-tala té kèy akonpli ? Jézi ba répons-lan adan lapriyè-a i aprann sé disip-li a : « Fòk wayòm-ou rivé. Fòk volonté’w fèt asou latè, menm manniè ki an sièl-la » (Mat. 6:10).
15. Kisa Jézi ké fè dèmen ?
15 Talè, Jézi kèy goumen kont lènmi Bondié épi i kèy détwi sé méchan-an a Armagédon (Rév. 16:14, 16 ; 19:11-16). Lamenm apré, i ké jété Satan « adan twou san fon-an ». Kidonk, Satan ké adan an léta éti i pé pa fè ayen ankò, konsidiré i té mò (Rév. 20:1-3). Jézi ké gouvèné pandan 1 000 an, é a moman-tala, i ké viré-mété lapé asou tout latè, épi endé lézòm vini pawfé. I kèy résisité moun ki mò, é i ké fè latè divini an paradi. A moman-tala, volonté Jéova kèy akonpli ! (Rév. 21:1-4).
16. Apré Jézi ké gouvèné pandan 1 000 an, koumanniè lavi-a kèy yé ?
16 Apré Jézi gouvèné pandan 1 000 an, koumanniè lavi-a kèy yé ? Péché-a kèy disparèt. Lézòm pé ké bizwen ranson-an ankò pou mandé padon pou péché-yo. Limanité pé ké bizwen ankò lé 144 000 konm prèt, ni Jézi konm gran prèt pou ni an rilasion épi Jéova. « É lanmò [palakòz Adan], dènié lènmi-a, kèy anni disparèt. » Moun mò kèy résisité. Pé ké ni simitiè ankò. Tout moun ké pawfé (1 Kor. 15:25, 26).
17-18. a) Lè dominasion Jézi kèy bout, kisa ki ké fèt ? b) Kisa Jézi ké fè lè moman-an ké vini pou i sispann gouvèné latè ? (1 Korentjen 15:24, 28 ; gadé zimaj-la osi).
17 Lè dominasion Jézi ké bout, ki bagay èspésial i ké fè ankò ? Pèsonn pé ké douté ankò ki Jéova sen épi jis ! Poutji ? Sonjé ki adan jaden Lédenn-lan, Satan di ki Jéova sé an mantè ki pa ka gouvèné lézòm épi lanmou. Men dépi nanni-nannan é jik jòdi, moun ka sèvi Jéova pa sispann montré ki dirèksion i ka ba, sé sa ki méyè. Gras a sa, i ritouvé an bon répitasion é i montré i sé an Papa plen lanmou.
18 Kidonk apré sé 1 000 an-an, tout moun ké sav ki tousa Satan di anlè Jéova sé mansonj. Kisa Jézi ké fè lè moman-an ké vini pou i sispann gouvèné latè ? Ès i ké ribélé kòy kont Jéova kon Satan fè a ? Piès pa ! (li 1 Korentjen 15:24, 28). I ké rimèt Jéova Wayòm-lan, é i ké mété kòy anba dominasion’y. Wi, pas Jézi enmen Papa’y, i pé ké fè kon Satan. I kèy rimèt Jéova tout pouvwa i té trapé.
Apré i gouvèné pandan 1 000 an, Jézi dakò pou rimèt Jéova Wayòm-lan (gadé paragraf 18-la).
19. Kisa nou aprann anlè Jézi adan awtik-tala ?
19 Nou ka konprann poutji Jéova ba Jézi non’y ! Jézi riprézanté Papa’y an manniè pawfé. Pa ni ayen ki pli enpòwtan ba Jézi ki non Jéova. I té paré mò pou non-tala. É lè 1 000 an-an ké bout, i ké paré viré-ba Papa’y tout pouvwa i té ba’y. Ki manniè nou pé imité’y ? Nou ké réponn kèsion-tala adan awtik-la ka vini an.
KANTIK 16 Glorié Jéova ki wen Yich-li !
a Dòt zanj osi riprézanté Jéova épi ba mésaj an non’y. Délè, Labib ka di sé Jéova ka palé, men an réyalité, sé an zanj ka palé an non Jéova (Jén. 18:1-33). Pa ègzanp, Labib ka di sé Jéova ki ba Moyiz Lalwa dirèktiman, men dòt vèsé ka fè nou sav ki Jéova sèvi zanj pou transmèt Lwa-tala an non’y (Lév. 27:34 ; Akt 7:38, 53 ; Gal. 3:19 ; Ébré 2:2-4).
b Lanmò Jézi ba lézòm osi laposibilité viv pou létèrnité.
c Gadé awtik-la « Questions des lecteurs » adan Tou di Gad-la avril 2021, p. 30-31, an fwansé.