Oñatende porã rupi ojesalva hikuái
JESUCRISTO heʼivaʼekue pe sistéma de kósa hudío, oguerekóva pe témplo oĩva Jerusalénpe, oñehundivaʼerãha. Upéva heʼivaʼekue oiko mboyve. Ndeʼíriramo jepe arakaʼetépa oñehundíta, heʼi mbaʼe mbaʼépa oikóta upe mboyve ha heʼi idisipulokuérape oñatende porã hag̃ua ha osẽ pe pelígro oĩhágui.
Jesús heʼivaʼekue ‘pehecha vove umi ehérsito ojerepa Jerusalén rehe, peikuaáke hiʼag̃uimaha oñehundi hag̃ua’. Heʼi avei: ‘Pehecha vove pe mbaʼe ñanembojeguarúva oguerúva ñehundi guasu [...] oñemboʼy peteĩ lugár sántope, [...] upéicharamo peẽ peiméva Judéape tapeho pyaʼe umi montáñape’. Jesús heʼi idisipulokuérape ani hag̃ua ojevy ogueraha hag̃ua umi mbaʼe oguerekóva; ojesalvaséramo hikuái, osẽ pyaʼe vaʼerã upégui (Lucas 21:20, 21; Mateo 24:15, 16).
Ojoko hag̃ua peteĩ rrevolusión ipukúmava, 66 E.C.-pe Cestio Galo ogueraha pe ehérsito rrománo Jerusalén kóntrape, oike upépe ha omongora avei pe témplo. Sarambi oiko pe siudápe. Umi oñatende porãva pe ojeʼevaʼekuére ohechakuaa oikotamaha katuete peteĩ sarambi guasu, péro ikatúnepa osẽ hikuái upégui? Oñeimoʼãʼỹve jave, Cestio Galo ha isoldadokuéra osẽ oho upégui, ha umi hudío irrevéldeva omuña chupekuéra. Upe jave osẽvaʼerã hikuái Jerusalén ha Judéagui!
Upe áño ohasa rire, Vespasiano ha itaʼýra, Tito, ogueru jey pe ehérsito rrománo oñorairõ hag̃ua oparupiete pe tetãme. Oñepyrũvo pe áño 70 E.C., umi rrománo omongorapa Jerusalén yvyra ipúnta akuávape. Upévare umi oĩva upépe ndaikatuvéima osẽ upégui (Lucas 19:43, 44). Umi grúpo irrevéldeva oĩva pe siudápe ojojukapa hikuái. Ha umi opytávape ojuka umi rrománo térã ogueraha chupekuéra esklávoramo. Pe siuda ha pe témplo oñehundipaite. Peteĩ istoriadór hudío síglo primérope guare hérava Josefo heʼi umi hudío ohasa asy ha omanovaʼekue upérõ ohasahague un millón. Koʼág̃a peve pe témplo noñemopuʼãvéi.
Umi kristianokuéra oĩrire Jerusalénpe áño 70 E.C.-pe, ojeguerahapavaʼerãmoʼã esklávoramo térã ojejukapa umi ótroicha. Péro ndoikói upéicha. Umi istoriadór upe tiémpope guare heʼivaʼekue umi kristianokuéra iñeʼẽrenduhague Ñandejárape. Upévare osẽ hikuái Jerusalén ha Judéagui ha oho umi montáñape, opytáva kuarahy resẽ gotyo pe rrío Jordángui. Oĩvaʼekue opytáva oiko Pélape, haʼéva Perea provínsia. Upe rire haʼekuéra ndojevyvéima Judéape. Ojapo rupi Jesús heʼíva ojesalva hikuái.
Regueroviápa peteĩ nde jeroviaha heʼíramo ndéve oikotaha peteĩ mbaʼe?
Ndoikóiramo umi mbaʼe ojeʼevaʼekue oikotaha, upe rire la hénte oñepyrũma ndogueroviavéi pe ojeʼéva. Péro ñahendúramo umi ojeʼéva ñandéve ikatu jajesalva; upeichaʼỹrõ ikatu ñamano.
Peteĩ ehémplo haʼe pe Chínape oikovaʼekue 1975-pe. Upérõ, ojeʼevaʼekue la héntepe ikatuha oiko peteĩ yvyryrýi. Umi autoridakuéra oñepyrũ ombaʼapo, ha la hénte ojapo haʼekuéra heʼíva, upéicha rupi hetaiterei ojesalva.
Abril 1991-pe, umi oikóva Filipínaspe, montáña Pinatubo rembeʼýpe ohecha mbaʼéichapa pe montáña otimbo ha opoi tanimbu. Pe Philippine Institute of Volcanology and Seismology omaña rire dos mése aja pe volkán rehe heʼi ikatuha oiko peteĩ sarambi. Upévare pyaʼe oñeguenohẽ upégui hetaitereípe. Ha pe 15 de junio pyhareve hatãiterei okapu pe volkán ha opoi yvate gotyo ocho kilómetro kúviko tanimbu isarambipáva opárupi. Upérõ avei hetaiterei ojesalva oñatende porã haguére.
La Biblia heʼi ko sistéma jaikoha oñehunditaha. Koʼág̃a jaiko pe ára pahápe ha pe fín hiʼag̃uíma ohóvo. Upévare, ndépa reñatende porã reikóvo pe ojeʼévare? Rejapópa opa ikatúva rejei hag̃ua pe pelígro oĩhágui? Ha rehechágui iñimportantetereiha ko mbaʼe, remombeʼúpa nde rapichakuérape ojapo hag̃ua avei upéicha?
[Nóta oĩva taʼanga ndive páhina 20]
Iñeʼẽrenduhaguére heta ojesalvavaʼekue umi tanimbu opoívagui pe volkán oĩva montáña Pinatúbope
[Nóta oĩva taʼanga ndive páhina 21]
Oñatende porã haguére Jesús heʼívare umi kristianokuéra ojesalva oñehundírõ guare Jerusalén 70 E.C.-pe