ARTÍKULO OJESTUDIÁVA 35
PURAHÉI 121 Ñañehaʼãkena jajejokokuaa
¿Mbaʼéichapa ikatu ñandepuʼaka umi deséo vaíre?
“Ani peheja pe pekádo osegi ogoverna pende rete, ani hag̃ua pesegi pejapo pende rete oipotáva” (ROM. 6:12).
¿MBAʼÉPA ÑAAPRENDÉTA?
Jahecháta mbaʼépa ñanepytyvõta ani hag̃ua ñañedesanima oimérõ jareko hína umi deséo vai. Avei ñaanalisáta mbaʼépa jajapo vaʼerã ñandepuʼaka hag̃ua umi tentasión oñepresentávare.
1. ¿Mbaʼe ijetuʼúvapa enterovéva jahasa?
¿OIKÓMAPA nderehe la ndestiraiterei peteĩ mbaʼe ndogustáiva Jehovápe? Oimérõ upéicha, ani repensa nderehénte oikoha upéva. La Biblia heʼi voi: “Umi tentasión peẽ pehasáva, oñepresenta avei entéro umi ótro héntepe” (1 Cor. 10:13). Oiméramo nde reñorairõ hína oimehaichagua deséo vai kóntrape, ndahaʼéi hína ndénte, síno oĩ avei heta ótro oñorairõva hína ndéicha. Péro nemanduʼákena nereimeiha neaño, Jehová nepytyvõta katuete ndepuʼaka hag̃ua umi deséo vaíre.
2. ¿Mbaʼépa ikatu ostira hína algúno kristiánope ha estudiánte de la Bíbliape? (Ehecha pe taʼanga).
2 La Biblia heʼi avei: “Káda únope ojeprova, ohejávo omoñuhã chupe umi mbaʼe ojaposéva ha umi deséo orekóva” (Sant. 1:14). Ko téxto ohechauka káda únope ikatuha ostira diferénte mbaʼe. Por ehémplo algúno kristiáno ikatu oime oñehaʼãmbaite hína ani hag̃ua hekovai térã ikatu oime ostira chupe hína pe omosexualida. Oĩ avei umi yma ohecha vaʼekue pornografía ha ohechaseterei jeýva. Ha umi yma hoʼu meme vaʼekue vevída térã oipuru vaʼekue dróga, ikatu oime olucha hína ani hag̃ua ojapo jey upéva. Koʼápe ñamensiona unas kuánta kósante ikatúva ijetuʼu hína algúno kristiánope ha estudiánte de la Bíbliape. Legálmente enterovéva voi sapyʼánte ñañeñandúma vaʼekue apóstol Pablo oñeñandu haguéicha. Haʼe heʼi vaʼekue: “Ajapose jave iporãva, pe ivaíva chestira” (Rom. 7:21).
Umi tentasión ikatu oñepresenta oimeha óra ha oimehápe (Ehecha párrafo 2)c
3. ¿Mbaʼéichapa sapyʼánte ikatu peteĩ persóna oñeñandu?
3 Oimérõ nde hetáma relucha peteĩ deséo vai kóntrape ikatu derrepénte eju eñandu ndaikatumoʼãiha voi ndepuʼaka upéare. Avei ikatu epensa ndaiporiveimaha esperánsa ndéve g̃uarã, ha Jehová ndaikatumoʼãiha voi ndeguerohory ereko haguérente upe deséo vai. Péro natekotevẽi ningo reñeñandu péicha. ¿Mbaʼérepa? Jaikuaa hag̃ua upéva ko artíkulope ñambohováita mokõi porandu: 1) ¿Mávapa la oipotáva ñapensa ndaikatumoʼãiha ñandepuʼaka umi deséo vaíre ha ndaiporiha esperánsa ñandéve g̃uarã? 2) ¿Mbaʼéichapa ikatu ñandepuʼaka umi deséo vaíre?
¿MBAʼÉICHAPA SATANÁS OIPOTA ÑAÑEÑANDU?
4. a) ¿Mbaʼérepa Satanás oipota ñapensa ndaikatumoʼãiha ñandepuʼaka umi deséo vaíre? b) ¿Mbaʼérepa ikatu ñaĩ segúro ñandepuʼakataha umi tentasiónre?
4 Satanás oipota ñañandu ndaikatumoʼãiha ñandepuʼaka peteĩ tentasiónre. Jesús oikuaa vaʼekue Satanás ñanemoñuhãsetaha. Upévare heʼi vaʼekue idisipulokuérape oñemboʼe hag̃ua kóicha: “Ani reheja roʼa ñuhãme, síno oresalva Satanásgui” (Mat. 6:13). Satanás heʼi vaʼekue ñande jahejataha Jehovápe oñepresentárõ peteĩ tentasión (Job 2:4, 5). ¡Ajépa hovaʼatãite la Satanás! ¿Mbaʼérepa jaʼe upéva? Pórke haʼe ningo la ndaikatúi vaʼekue ipuʼaka pe deséo vai oreko vaʼekuére, ha haʼe la ndaikatúi vaʼekue osegi ifiél Jehovápe. Jahechaháicha Satanás oimoʼã ñande jajoguaha avei chupe ha ensegidaite jahejataha Jehovápe oñepresentárõ peteĩ tentasión. Péro ndahaʼéi voi upévante, Satanás opensa vaʼekue Ñandejára Raʼy perféktope jepe ikatúta hague oity iñuhãme (Mat. 4:8, 9). ¿Péro sera piko la ndaikatuiete voi ñandepuʼaka umi deséo vaíre? Ndaupeichaiete hína. Ñande jaʼe avei apóstol Pablo heʼi haguéicha: “Che chembarete ambohovái hag̃ua entéro mbaʼe Ñandejára omeʼẽgui chéve podér” (Filip. 4:13).
5. ¿Mbaʼérepa jaʼekuaa Jehová oĩha segúro ikatuha ñandepuʼaka umi deséo vaíre?
5 Jehová ndojoguaiete Satanáspe, haʼe oĩ segúro ñande ikatuha ñandepuʼaka umi deséo vaíre. ¿Mbaʼéichapa jaikuaa upéva? Pórke Jehová heʼíma vaʼekue voi peteĩ aty guasu osegitaha ifiél chupe ha ojesalvataha pe jehasa asy guasúpe. Epensamína mbaʼépa heʼise upéva: Jehová ndaikatúi ijapu ha haʼe heʼíma hetaiterei hénte, ndahaʼéi voi mbovymínte oiketaha pe múndo pyahúpe. Umi hénte oĩva ko aty guasúpe “ojohéi ijao pe Ovecha Raʼy ruguýpe ha ijaokuéra opyta morotĩ asy”. Upéva ohechauka Jehovápe g̃uarã haʼekuéra ipotĩha (Apoc. 7:9, 13, 14). Jahechaháicha Jehová okonfia ñande ikatuha jalucha umi deséo vai kóntrape ha ñaganataha.
6, 7. ¿Mbaʼérepa Satanás oipota ñapensa ndaiporiha esperánsa ñandéve g̃uarã?
6 Satanás oipota avei ñapensa jareko haguérente umi deséo vai ndaiporiha esperánsa ñandéve g̃uarã ha Jehová ndaikatumoʼãiha ñandeguerohory. ¡Ajépa hovaʼatãite la Satanás! Haʼe ningo la ndorekóiva esperánsa ha Jehová heʼíma haʼe nomereseiha oikove pára siémpre (Gén. 3:15; Apoc. 20:10). Péicha jahecha Satanás ipochyetereiha pórke ñande si ikatu jaiko pára siémpre, upévare haʼe ogueroviakase ñandéve ñaĩha isituasiónpe esperansaʼỹre. Péro ndaupeichaiete hína. La Biblia oasegura ñandéve Jehová ñanepytyvõseha jaiko hag̃ua pára siémpre. Haʼe “ndoipotái avave oñehundi, síno oipota enterove oñarrepenti” (2 Ped. 3:9).
7 Jagueroviáramo ndaikatuiha voi ñandepuʼaka umi deséo vaíre ha ndaiporiha esperánsa ñandéve g̃uarã, entónse ñapensáma hína Satanás oipotaháicha ñapensa. Jarekórõ enkuénta upéva jajedesidivéta ñañemoĩ mbarete Satanás kóntrape (1 Ped. 5:8, 9).
¿MBAʼÉICHAPA IKATU ÑAÑEÑANDU ÑANEIMPERFÉKTO RUPI?
8. ¿Mbaʼépa heʼise avei pe palávra “pekádo” algúno téxto bíblicope? (Salmo 51:5). (Ehecha pe nóta “Mbaʼépa heʼise”).
8 ¿Mbaʼérepa avei ikatu ñapensa ndaikatumoʼãiha ñandepuʼaka umi deséo vaíre ha ndajarekoiha esperánsa? Ñaneimperfékto rupi. Ha upe pekádo ñagueronase ñande tuakuéra ypykue káusare (Job 14:4; elee Salmo 51:5).a
9, 10. a) ¿Mbaʼéichapa oñeñandu vaʼekue Adán ha Eva opeka rire? (Ehecha pe taʼanga). b) ¿Mbaʼéichapa ñande ñañeñandu ñagueronase rupi pe pekádo?
9 Jahechamína mbaʼéichapa oñeñandu vaʼekue Adán ha Eva opeka rire. Haʼekuéra ou vaʼekue naiñeʼẽrenduvéi Jehovápe ha upe rire okañy chugui ha oñehaʼã omoʼã hikuái la hete. Pe lívro Perspicacia para comprender las Escrituras, oñeʼẽ pe témare ha heʼi: “Pe pekádo káusare Adán ha Eva oñepyrũ oñeñandu kulpávle, okyhyje ha opyta otĩ hikuái”. Adán ha Eva núnka ndaikatumoʼãvéima kuri oreko jey peteĩ amista imbaretéva Jehovándi. Tahaʼe haʼéva la ojapóva hikuái siémpre oñeñandúta kulpávle, okyhyjéta ha otĩta hikuái iñimperfékto rupi.
10 Ñane situasión ningo ndahaʼéi elmímo. ¿Mbaʼérepa? Pórke pe rreskáte ndahaʼéi vaʼekue Adán ha Évape g̃uarã. Péro ñande kásope pe rreskáte rupive ikatu oñeperdona ñandéve ñande pekádo ha upéicha rupi ikatu jareko peteĩ amista Ñandejárandi (1 Cor. 6:11). Upéicharamo jepe ñande ñagueronaséma pe pekádo ha ñaneimperfékto, upévare ñande avei ñañeñandu kulpávle, jakyhyje ha ñatĩ japytávo la jajapóvare. La Biblia heʼi voi pe pekádo osegiha odomina umanokuérape ha upéva oiko enterovére, “ndopekáiramo jepe Adán opeka haguéicha” (Rom. 5:14). Ñambyasýramo jepe pe situasión, natekotevẽi ñapensa ndaikatuiha voi jajapo iporãva ha nañanepohãveimaha. ¿Mbaʼépa ikatu jajapo ani hag̃ua ñañeñandu upéicha?
Adán ha Eva opeka rire oñeñandu kulpávle, okyhyje ha otĩ (Ehecha párrafo 9)
11. Ñañandúramo jepe ndaikatuiha ñandepuʼaka umi mbaʼe ñandestirávare, ¿mbaʼépa ñande ikatu hína jajapo ohechaukaháicha Romanos 6:12?
11 Ñaneimperfékto rupi sapyʼánte ikatu ñañandu ndaikatumoʼãiha voi ñandepuʼaka umi deséo vaíre. Haʼete voi álgo ñande pyʼapýpe heʼíva ñandéve reiete jaluchataha umi mbaʼe vai kóntrape. Péro jaipeʼákena upéva ñane akãgui. ¿Mbaʼérepa? Pórke la Biblia heʼi ñande ikatuha jajapo álgo ani hag̃ua jaheja pe pekádo osegi ñanegoverna (elee Romanos 6:12). Upéva heʼise ikatuha ñandete jadesidi ndajajapomoʼãiha umi mbaʼe vai ñandestiráva (Gál. 5:16). Jehová ojerovia ñanderehe, upévarente la ojerure ñandéve jarrechasa hag̃ua umi tentasión (Deut. 30:11-14; Rom. 6:6; 1 Tes. 4:3). Péicha jahecha ñande ikatuha ñandepuʼaka umi mbaʼe vai ñandestirávare.
12. ¿Mbaʼépa jajapo vaʼerã ñapensárõ ndaiporiha esperánsa ñandéve g̃uarã?
12 Ñaneimperfékto rupi ikatu hína ñapensa ndaiporiha voi esperánsa ñandéve g̃uarã. Haʼete álgo ñande pyʼapýpe heʼíva ñandéve Jehová ndaikatumoʼãiha ñandeguerohory, péro jaipeʼákena upéva ñane akãgui. ¿Mbaʼérepa? Pórke la Biblia ñanemboʼe Jehová ontendeha ñande ñaneimperfektoha (Sal. 103:13, 14). Jehová ñandekuaa porãiterei, upévare ontende káda persóna káso ha mbaʼéichapa oafekta chupe pe imperfeksión (1 Juan 3:19, 20). Jehová renondépe ningo ñanepotĩta, nañañentregáima guive ha jasegíramo jalucha pono jajapo umi mbaʼe vai ñandestiráva. ¿Mbaʼérepa ikatu ñaĩ segúro upévagui?
13, 14. Jarekóramo jepe umi deséo vai, ¿mbaʼérepa upéva ndeʼiséi Jehová nañandeguerohoryiha? Emyesakã.
13 La Biblia ohechauka oĩha peteĩ diferénsia éntre jareko peteĩ deséo vai ha jajapo upe mbaʼe vai ñandestiráva. ¿Moõpa oĩ la diferénsia? Peteĩ deséo vai ikatu oúntema ñandéve pórke upéva sapyʼánte ndaikatúi jajoko, péro si ikatu ñadomina la jajapóva ha jajejoko pono jajapo upe mbaʼe vai. Por ehémplo algúno umi kristiáno Corintogua haʼe vaʼekue omosexuál, péro upéi okambia ha Pablo heʼi chupekuéra: “Pende apytépe oĩ umi yma oiko vaʼekue péicha”. ¿Heʼisépa upéva umi kristiánope núnka ndostiravéima hague la ojapo vaʼekue hikuái yma? Provávlemente ostira jeýne raʼe chupekuéra umi mbaʼe, pórke umichagua deséo imbareteterei jepi. Péro Jehová oguerohory vaʼekue umi kristiáno ojejokokuaávape ha ndohejáivape odomina chupe umi deséo vai. Ñandejárape g̃uarã haʼekuéra ipotĩma vaʼekue (1 Cor. 6:9-11). Ha ñandéve avei Jehová ikatu ñanderecha upéicha.
14 Tahaʼe haʼéva upe mbaʼe vai ndestiráva, nde ikatu ndepuʼaka hína hese. Ndaikatúiramo jepe eipeʼaite ndejehegui umi deséo vai, ikatu rejejokokuaa pono rejapo ‘umi deséo vai erekóva’ ha ani hag̃ua ejapo ‘umi mbaʼe vai epensáva’ (Efes. 2:3). ¿Mbaʼe mbaʼépa nepytyvõta ndepuʼaka hag̃ua umi deséo vaíre?
¿MBAʼÉPA JAJAPO VAʼERÃ PONO JAʼA PETEĨ ÑUHÃME?
15. Ñandepuʼaka hag̃ua umi deséo vaíre, ¿mbaʼérepa tekotevẽ ñanesinséro?
15 Ñandepuʼaka hag̃ua umi deséo vaíre, tekotevẽ ñanesinséro ha ñarrekonose mbaʼe devilidápa jareko. Aníkena reheja nembotavy umi mbaʼe repensáva (Sant. 1:22). Jahechamína koʼã ehémplo. Algúno ikatu omomichĩse la iprovléma ha heʼi: “Oĩ ningo ótro hetaiteve hoʼúva chehegui vevída”. Oĩ katu umi okulpáva ótrope ha heʼi: “Che ndaikomoʼãi kuri ahecha pornografía che rembireko chetrata porãvérire”. Eñepyrũramo epensa péicha ifasilvéta reʼa hag̃ua peteĩ ñuhãme. Upévare aníkena remomichĩ la provléma, ekulpase ótrope la rejapóvare térã eheka ládo eñedefende hag̃ua. Nde ningo hína la rresponsávle umi mbaʼe rejapóvare (Gál. 6:7).
16. ¿Mbaʼépa nepytyvõta ani hag̃ua reʼa peteĩ ñuhãme?
16 Jahecháma ningo tekotevẽha rerrekonose mbaʼe devilidápa ereko, péro avei rejedesidiete vaʼerã ndereʼamoʼãiha umi ñuhãme (1 Cor. 9:26, 27; 1 Tes. 4:4; 1 Ped. 1:15, 16). Ekalkulamína mbaʼépa hína pe tentasión ijetuʼuvéva ndéve g̃uarã ha mbaʼe moméntopepa ifasilve reʼa hag̃ua upe tentasiónpe. Por ehémplo, ¿hasyvépa ndéve ejejoko hag̃ua oñepresentáramo ndéve peteĩ tentasión nekaneʼõ jave térã oimérõ pyhare ha tárdema? Ejepreparákena la ikatúvape g̃uarã oñepresenta ndéve ha edesidimándi voi mbaʼépa rejapóta. Péro rejapo vaʼerã upéva oñepresenta mboyvéma pe tentasión (Prov. 22:3).
17. ¿Mbaʼépa ñanemboʼe José ehémplo? (Génesis 39:7-9). (Ehecha pe taʼanga).
17 Jahechamína mbaʼépa José ojapo vaʼekue Potifar rembireko heʼírõ guare chupe oñeno hag̃ua hendive. José upepete voi heʼi chupe ni mbaʼevéicharõ ndojapomoʼãiha upéva (elee Génesis 39:7-9). ¿Mbaʼépa ñaaprende Joségui? Potifar rembireko heʼi mboyve chupe oñeno hag̃ua hendive, José ojedesidietéma vaʼekue ojapotaha iporãva. Péicha avei nde ikatu ántema voi rejedesidi rejapotaha iporãva oñepresenta mboyve ndéve peteĩ tentasión. Péicha rejejopy vai jave, ifasilvéta ndéve rejapo hag̃ua upe redesidíma vaʼekue.
Ensegídakena emboyke umi tentasión José ojapo haguéicha (Ehecha párrafo 17)
“PESEGÍKENA PEÑATENDE PENDEJEHE”
18. ¿Mbaʼépa ikatu avei rejapo ndepuʼaka hag̃ua umi deséo vaíre? (2 Corintios 13:5).
18 Ndepuʼaka hag̃ua umi deséo vaíre tekotevẽ resegi reñatende ndejehe. Upéva heʼise kontinuadoite rehecha vaʼerãha mbaʼéichapa reĩ hína (elee 2 Corintios 13:5). Káda tánto eanalisa vaʼerã umi mbaʼe repensáva ha rejapóva ha ekambia tekotevẽhápe. Por ehémplo oiméramo jepe rerrechasáma raʼe peteĩ tentasión, lomímonte ikatu reñeporandu: “¿Ikatu piko pyaʼeve haʼe kuri ndajapomoʼãiha upe mbaʼe vai?”. Rehechakuaáramo ndererrechasái hague upe tentasión upepete voi, aníkena rerrenega ndejehe. Upéva rangue ehecha mbaʼépa ikatu remehora ótra vuéltape g̃uarã. Eñeporandumína koʼã mbaʼe: “Oúrõ chéve umi pensamiénto ikyʼáva, ¿ikatúpa añehaʼã pyaʼeve aipeʼa umíva che akãgui? ¿Noiméipa ijetuʼuve hína chéve aaguanta hag̃ua peteĩ tentasión aiporavo vai rupi aikóvo umi che diversionrã? Osẽrõ chéve peteĩ taʼanga tieʼỹ, ¿upepetépa ajere amaña ótro ládo? ¿Antendépa la Jehová ojeruréva siémpre iporãvetaha, tekotevẽramo jepe añehaʼãmbaite ajejoko hag̃ua?” (Sal. 101:3).
19. Ñandepuʼaka hag̃ua umi deséo vaíre, ¿mbaʼérepa nañapensái vaʼerã oĩha desisión naiñimportanteguasúiva?
19 Eñatendékena avei ani hag̃ua reiko ejapo peteĩ mbaʼe ivaíva ha upéi eheka ládo eñedefende hag̃ua. La Biblia heʼi: “Yvypóra korasõ itraisionerove oimeraẽ mbaʼégui ha ojedesespera” (Jer. 17:9). Jesús avei heʼi vaʼekue ‘umi hénte korasõgui osẽha umi deséo vai’ (Mat. 15:19). Por ehémplo peteĩ persóna ohecha vaʼekue anteve pornografía, ikatu tiémpo rire oñepyrũ opensa ndaipeligrosomoʼãiha ohecháramo umi taʼanga omoakãrakútava chupe ndojekuaáima guive pype peteĩ persóna opío. Térã ikatu hína haʼe opensa: “Ndaivaíri ningo añeimahina ajapoha hína umi mbaʼe chemoakãrakúva ndajapóima guive umi mbaʼe”. Peteĩ persóna opensáramo péicha, ikorasõ otraisiona hína chupe ha ‘okalkuláma mbaʼéichapa ojapóta umi mbaʼe vai ostiráva chupe’ (Rom. 13:14). ¿Mbaʼépa ikatu rejapo ani hag̃ua oiko nderehe upéva? Eñatende vaʼerã ani hag̃ua edesidi vai umi mbaʼe michĩvévape. Ani reimoʼã koʼã desisión ñaiñimportanteguasuiha, pórke upéi edesidi vaítama hína umi mbaʼe tuichavévape avei.b Emboyketékena oimeraẽ pensamiénto ikatúva reipuru edefende hag̃ua la rejapóva reikóvo.
20. ¿Mbaʼépa ñaneraʼarõ koʼẽrõitéma ha mávapa ñanepytyvõ koʼág̃arupi?
20 Ñaaprendéma haguéicha, Jehová ñanepytyvõ rupi ikatu jareko pe fuérsa ñaikotevẽva ñandepuʼaka hag̃ua umi tentasiónre. Avei Jesús sakrifísio rupive jareko pe esperánsa jaikóvo pára siémpre pe múndo pyahúpe. Koʼẽrõitéma natekotevẽmoʼãvéima jagerrea umi deséo vai kóntrape. Ajépa javyʼaitéta ikatu vove jaservi Jehovápe upéicha. Péro ñahaʼarõ aja upéva, aníkena ñapensa ndaikatumoʼãiha voi ñandepuʼaka umi deséo vaíre ha ndaiporiha esperánsa ñandéve g̃uarã. Jehová ñanepytyvõ rupi jasegíta jagerrea umi deséo vai kóntrape ha katuete ñaganáta.
PURAHÉI 122 ¡Jajepytaso Jehová ykére!
a MBAʼÉPA HEʼISE: La Bíbliape ojepuru jave pe palávra “pekádo” pyʼỹinte oñeñeʼẽ hína umi mbaʼe vai peteĩ persóna ojapóvare. Por ehémplo oporomondárõ, hekovaírõ térã oporojukárõ (Éx. 20:13-15; 1 Cor. 6:18). Péro algúno téxtope ojepuru jave pe palávra “pekádo” oñeñeʼẽ hína ñane imperfeksiónre, pórke ñande ñagueronaséma pe pekádo oimérõ jepe neʼĩra jajapo hína peteĩ mbaʼe vai.
b Pe mitãkariaʼy oñeñeʼẽvare Proverbios 7:7-23-pe odesidi vai vaʼekue unas kuánta kósa michĩvévape, ha upéicha rupi upéi odesidi vaíma peteĩ mbaʼe tuichavévape ha oúma hekovai.
c JAHECHÁVA PE TAʼANGÁPE: Iskiérda: Peteĩ ermáno imitãva oguapy hína peteĩ kafeteríape ha ohecha mbaʼéichapa mokõi kuimbaʼe oguapy ojováre ha onovillea ojuehe. Derécha: Peteĩ ermána ohecha mokõi persóna opitaha.