NAKUAPIJIKUENE BEYAPÜTANETSI
ESTADOS UNIDOS NAKUA
Ángeles tomarata ruba semáforomonae najüpaeya pebutujainej̈a. Bejamatabü 4.500 j̈uabeje rubena, 1.215 j̈uatobeje pakilómetrobeje (469 pamillabeje). Bajaraj̈ua jumaitsi petsibaebibaj̈uto The New York Times, “paayaitomara kopiaya ej̈ana maj̈uaje daj̈itanakuanü pijiwiwekua”.
DAJ̈ITANAKUA PIJIKUENE
Científicomonae penakujarubiwi saludjawakuene, bajarapamonae jumaitsi bejamatabü 1990-2010 jawabelia jiwimonae bajarapamatakabianüta bitso nasitanajetarubena. Penasitsijawa bitso bajaraj̈ua biji rajane jiwi yatüpaeyaej̈ana. Penasitsijawa jiwimonae bajaraj̈ua bitso jiwi yatüpaeyaej̈ana pejiopaejawawekua. “Itsanakuanüjawa apoj̈ainae ata bitso pej̈aejawamonae 20 pawaibejekujinae j̈ainatsi pej̈aejawamonae itsiata piabejejawakuene itsajawata ayaitomaraj̈anetonüjawanüta tüpanajetarubenatsi”, jai Majid Ezzati, científiconü penakujarubinü bajarapaliwaisijawanü yabara.
ISLAS MIDWAY
“Pinijiperuju baratsuito ikatsia baja pej̈i j̈aina, ikatsia baja natobüjeba”. Bajarapapiniji baratsuito pesorowato, Albatros-Laysanwününü bajarapapinijibaratsuito 1956 matakabianüta j̈ua j̈aina cinco pawaibeje torutatsi petoyoroto, nej̈ata bajaraj̈ua yabara jumaitsi aekonoj̈aeta baja j̈aina 60 pawaibeje. Bajarapapinijibaratsuito puna meta bitso ayaijawamonae 2 yajawa 3 pamillabeje tsipae, bajaraj̈ua meta bejamatabü tsipae pakuenia ponaejitsipa juametojawabetsia 4 yajawa 6 j̈uatobeje.
SUDÁFRICA NAKUA
Liwaisijawanü penakujarubiwi jumaitsi bejamatabü kaepetiriwa akueyabipowabeje sudáfricawanü naej̈ababiaba jabónjawanüta peniojaiyaej̈anaenej̈atsi. Itsiata, maj̈uajawanüje bitso piayaijawakuene itsa nakuanüjawa bajaraj̈ua baja itaweta penaitsinej̈a tsipaji j̈ainaejitsipa domaekuenejawanü, cáncerjawakuene, pijariñónjawata penajamatabüj̈ainaekuene ata, perabüfurubijitsipatsi yajawa j̈ainaejitsipa peperabütota cicatrizkuene.