Pigera Zontua INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Pigera Zontua
INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Farefare
Ɛ
  • ã
  • ɛ
  • ɛ̃
  • ɣ
  • ŋ
  • ɔ
  • ɔ̃
  • BAABULE
  • GƆNƆ
  • ZAMESEGƆ
  • mwbr19 December gɔn. 1-8
  • Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ

Vidiyo ka boi kalam.

Gaafara, daaŋɔ fii n boi vidiyo la poan.

  • Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ
  • Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ-2019
Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ-2019
mwbr19 December gɔn. 1-8

Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ

DECEMBER 2-8

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | LILIGERE 7-9

“Nɛrekuuŋɔ Ti Yehowa Kã Bo Ba”

it-1-E 997 ¶1

Nɛrekuuŋɔ

Sokere la dela: La san dɛna ti “nɛrekooŋɔ” la dela sɛba n wan nyɛ faarɛ yee teŋgɔŋɔ wa zuo, beni n sɔi ti la yeti ba ‘ze la na’am gɔŋɔ la, la Pebila la nɛŋan’? (Lil 7:9) Saŋa ase’a Baabule la san yeti nɛra n ‘ze,’ la pa’alɛ ti nɛra la tari la bɔnsoŋa la mina ti a zɛ’a a zɛ’an la. (Ym 1:5; 5:5; Mag 22:29, AT; Lu 1:19) Yelemɛŋɛrɛ la dela, Liligere gɔŋɔ la zuo se’ere n tole la pa’alɛ ti, “nadoma teŋa wa zuo, la sɛba n sɔe nɛreba teŋa wa zuo behera, la pɛɛntɛɛnreba zuodoma la, la bontateba la sɛba n gane zan’an, la nɛreba woo, la yamehe la sɛba n dagɛ yamehe” eeri ti ba suɣɛ bamesi mɛ la “Se’emdaana n zin na’am gɔŋɔ la poan la la sunsunsɛka te Pebila la tara kena na wa, ba sunsunyiim ninmɔ’ɔrɛ dabaherɛ la [san] paɛ, ane n wan ta’an yelese’ere?” (Lil 6:15-17; dekɛ makɛ Lu 21:36.) La nyaa niɛ peelum ti “nɛrekooŋɔ” la laɣum dɛna la sɛba n nyɛ faarɛ a sunsua saŋa la ge ta’an tara bɔnsoŋa ‘zɛ’a’ Naayinɛ la Pebila la nɛŋa.

it-2-E 1127 ¶4

Mɛlesegɔ

Yerusalem n nyɛ sa’aŋɔ yuun pitã bɔba la, ti ba tɔɣɛ nɛrekuuŋɔ la n ze’ele tisi woo, buuri woo la nɛreba woo poan la yele bo tuntuna Yon yeti: ‘Bamam n nyaŋɛ piɛ mɛlesekãtɛ la poan.’ (Lil 7:13, 14) La yeti nɛrekuuŋɔ la ‘n nyaŋɛ piɛ mɛlesekãtɛ la poan’ la pa’alɛ ti ba nyaŋɛ vo’e mɛ. Tooma 7:9, 10 n tɔɣɛ sɛla la pa’alɛ ti yele wa sirum dela yelemɛŋɛrɛ ti: “Yenɛ daa boe la [Yosɛf], ge daa soŋɛ en la yelese’a woo n daa nyɔkɛ [en] la.” Yosɛf n nyɛ faarɛ yese a mɛlesegɔ la woo la pa’alɛ ti a nyɛ paŋa nyaŋɛ ŋmibe mɛ ge kelum vɔna la mɛlesegɔ la woo n paɛ n la.

it-1-E 996-997

Nɛrekuuŋɔ

Hon Wan Eŋɛ Se’em Baŋɛ Ba. Sɛla n wan basɛ ti to baŋɛ “nɛrekooŋɔ” la dela ba tɔɣɛ ba yele se’em Liligere a zuo 7 la zɛse’a n pa’ali yele aŋa la. Liligere 7:15-17 pa’alɛ ti Naayinɛ ‘yaregɛ la a tɛnti pĩ ba,’ tara ba yea “bulega sɛka ko’om n bo’ore vom,” kelum pa’alɛ ti Naayinɛ n duuseri “ba nintam.” Liligere 21:2-4 tɔɣɛ yele aŋa taaba mɛ: ‘Yenɛ nya bo mɛ la nɛreba,’ eŋa n ‘duuhe ba nintam ba nini poan bahɛ’ ge ti ‘kum kan le bɔna.’ Liligere yele wa ka tɔɣeri la sɛba n boi saazuo yele, zɛsɛka ti ‘Yerusalem Paalega zɛ’ɛta na’ la ge la dela teŋgɔŋɔ wa zuo, asaala poan.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

re-E 115 ¶4

Naayinɛ Israel La Taaseŋɔ La

Nɔkpe’ene kai ti malesi banaasi la ze’ele bo la malesi tiga anaasi, sɛba ti Yehowa loe ba ti ba gu sa’aŋɔ la ta paɛ tɛm sɛka ti eŋa mɛŋa loe la. Malesi la san basɛ kusebogo se’a n yeti bu sa’am teŋgɔŋɔ saazuo bɔba, teŋanɔɔrɛ bɔba, dapɔya la zaɣenɔya bɔba za’a la, sa’aŋɔ la kan tara makerɛ. La wan ana wuu Yehowa n yuun dekɛ kusebogo seko taaba sa’am diimi Elamdoma la ge sa’aŋɔ kana wan gana bala, la wan basɛ ti sɛla woo sa’am puga. (Yeremia 49:36-38) La yeti la dɛna la sabekãtɛ n vukeri gana “sabeo” sebo ti Yehowa yuun dekɛ sa’am Ammon teŋa la. (Amos 1:13-15) Sitaana tigere la n boi teŋa wa zuo la kan piɛ Yehowa dabeserɛ la, A wan zekɛ a sɔ’ɔlum la ti la bɔna bala wuusa.​—Yooma 83:15, 18; Isaiah 29:5, 6.

it-1-E 12

Abadon

Abadon, boko kãtɛ malaka la​—dela ani?

Liligere 9:11 poan la, yetɔɣebire la n de “Abadon” dela yu’urɛ sɛka ti ba dekɛ bo “Yenɛ soŋera se’em n sɔe boko kantɛ la behera.” Greek yetɔɣum poan yu’urɛ wa n de Apolion la vuurɛ dela “Sa’ana.” Yuun kɔbesɛka n pa’asɛ 19 la, nɛreba yuun tiregeri tɔɣera ti yetɔɣebiŋere wa tum tuuma la Naba Vespasian, Muhammad, hali la Napoleon poan ge ti ba yuun sakɛ ti malaka la dela “sitaana.” Ge la nari ti to daalɛ basɛ ti Liligere 20:1-3 pa’alɛ ti malaka la n tari “boko kantɛ la kparehega la zɔnrekantɛ” la dela Naayinɛ tuntuna n boi saazuo, tuntuna wa daɣɛ “sitaana” ge eŋa n tuɣum nyɔkɛ Sitaana la basɛ boko kãtɛ la poan. The Interpreter’s Bible n pa’alɛ Liligere 9:11 yele se’em n wana: “Abadon, daɣɛ Sitaana malaka ge a dela Naayinɛ malaka ti Naayinɛ yele en ti a sa’am lɔɣɔrɔ.”

Hebru gulesegɔ wa ti to nan kɔ’ɔn geele wa poan, la niɛ peelum ti ba dekɛ ʼavad·dohnʹ makɛ la Yɔɔ la kum. Krista Yezu tɔɣɛ ti la bɔna Liligere 1:18 yeti: “N vɔe mɛ, bɔna wuuha. Mam n sɔe kum la ke’endoma n boe zen’an la behera.” Luke 8:31 pa’alɛ ti eŋa n sɔi boko kãtɛ la. La kelum niɛ peelum ti a tari paŋa n wan sa’am hali ta’an sa’am Sitaana wuu la yele se’em Hebru 2:14 la, bilam pa’alɛ ti Yezu yuun lebege la nɛresaala la wan eŋɛ se’em “te a han ki, a wan ta’an sagom sagona se’em n tare sɛla n bahere te nɛreba kiira paŋa la.” Liligere 19:11-16 pa’alɛ ti la niɛ peelum ti a dela se’em ti Naayinɛ loe en ti a dɛna Sa’ana.​—Bisɛ APOLION.

DECEMBER 9-15

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | LILIGERE 10-12

“Sɛɛradoma Bayi Ti Ba Ku Ba Ti Ba Le Vo’e”

w14-E 11/15 30

Sokese’a Ti Nɛreba Sɔkera

Bani n de sɛɛradoma bayi n boi Liligere a zuo 11 la?

Liligere 11:3 pa’alɛ ti sɛɛradoma bayi wan dekɛ 1,260 tɔɣɛ yetɔɣebiŋere. Gulesegɔ la pa’alɛ ti goo duŋa la wan “nyaŋɛ ba ge ko ba.” Ge “dabeha atan la girigo” pooren sɛɛradoma bayi la wan lebe vom poan na, ti la eŋɛ ba woo pakerɛ.​—Lil. 11:7,11.

Bani n de sɛɛradoma bayi la? Gulesegɔ la n tɔɣɛ yele la nima nima se’em la soŋɛ tɔ mɛ ti to baŋɛ ba. Yia, ba yele to ti ba ze’ele bo la “kaam tiihe seyi la butoleladoma bayi.” (Lil. 11:4) Wana tiɛ to la kaam tiisi seyi la butoleladoma ti Zekaria tɔɣɛ de yele a yetɔɣebiŋere la poan la. Kaam tiisi wa ze’ele bo la “nɛresɛba bayi te ba sɔ ba kaam” la n de Gɔmena Zerubabel la Malema Nɛŋadaana Yosua, ‘ti ba zɛ’a la teŋgɔŋɔ wa za’a Daana la.’ (Zek. 4:1-3, 14) N yi’i, la pa’alɛ ti sɛɛradoma bayi la tuni la tunkirisi se’a ti Moses la Eliya yuun tum la.​—Dekɛ Liligere 11:5, 6 makɛ la Kanlɛ 16:1-7, 28-35 la 1 Nadoma 17:1; 18:41-45.

Bem yelekpine n boi viisegɔ wa woo poan? Viisegɔ wa woo poan, gulesegɔ la pa’alɛ la Naayinɛ looredoma sɛba n yuun boi nɛŋa biɣɛ biɣi saŋa. Loore mabiisi la n yuun boi nɛŋa sansɛka ti Naayinɛ Na’am la pɔsɛ bisega yuun 1914 la, yuun yɛ la “sunsagaŋɔ futo” mɔɔlɛ yuuma atã la girego. Yele aŋa wa basɛ ti Liligere a zuo 11 yuun tum tuuma mɛ.

Looredoma wa n yuun yɛ susa’aŋɔ futo wa n mɔɔlɛ ba’asɛ la, ba yuun ku ba mɛ vo’osum poan, ti la pa’alɛ la se’em ma’a ti ba yuun paɣɛ ba saŋa fii wa n de vo’osum poan dabesa atã la girego la. Sɛba n dini Naayinɛ nɛreba la puurɛ yuun pee mɛ se’ere n sɔi la, la yuun ani wuu ba tuunɛ la sa’am mɛ.​—Lil. 11:8-10.

Wuu yetɔɣebiŋere la n yele se’em la, dabesa atã la girego la pooren ti ba isige sɛɛradoma bayi la lebe vom poan na la. Ba yuun yu’ɛ looredoma wa mɛ sarega poan basɛ ge ti Naayinɛ doose ba Daana Yezu Krista poan bo ba tuunɛ n boi de to’ore. Yuun 1919 poan, ba yuun laɣum pa’asɛ sɛba ti ba loe ba ti ba dɛna “sakerɛ la yɛm yameŋa” bisa Naayinɛ nɛreba vo’osum poan ba’asegɔ dabesa wa.​—Mt. 24:45-47; Lil. 11:11, 12.

Yelesonɛ la dela, Liligere 11:1, 2 dekɛ yɛla wa makɛ la sansɛka ti ba wan makɛ bii viisɛ vo’osum poan pu’usegɔ deo la. Malaki a zuo 3 tɔɣɛ la pu’usegɔ deo viisegɔ mea yele ge ti ba wan duuse de pooren. (Mal. 3:1-4) Viisegɔ la duusego tuunɛ wa yue paɛ la wani? La pɔsɛ la yuun 1914 ta paɛ yuun 1919 pɔsega bɔba. Sankaŋa wa laɣum dɛna la dabesa 1,260 (ŋmaresi 42) la vo’osum poan dabesa atã la girego la ti Liligere a zuo 11 tɔɣɛ de yele la.

Bisɛ to puurɛ n pee se’em ti Yehowa n maasum vo’osum poan demesego tuunɛ wa ti a ta’an duuse a nɛreba ti ba tum tuunsoma! (Titus 2:14) Leyɛ’ɛsa, to puurɛ pee mɛ la sakerɛ looredoma la makesonɛ la, bamam n yuun boi nɛŋa tuna gurebisɛ saŋa la poan ge yuun tum vo’osum poan sɛɛradoma bayi la tuuma.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

it-2-E 880-881

Gɔŋɔ, Gɔnkile

La Vuurɛ N De Se’em Vo’osum Sore Poan. Baabule la dekɛ ‘gɔnkile’ tum sugumnɔɔrɛ zo’e zo’e mɛ vo’osum sore poan. Ezekiel la Zekaria yuun laɣum nyɛ la gɔnkile ti ba gulesɛ eŋɛ de nɛŋa la de poore za’a. Ba yuun ni gulesɛ eŋɛ la gɔnkile la nɛŋa ma’a ge ba san gulesɛ eŋɛ nɛŋa la poore za’a la pa’alɛ ti gãkerɛ yetɔɣum la n boi gɔnkile la poan la tibegɛ mɛ ge dɛna ninmɔ’ɔrɛ. (Eze 2:9–3:3; Zek 5:1-4) Liligere gɔŋɔ la poan, mina n zĩ na’am kuka la zuo zãli la gɔnkile ti ba tabɛ ku sugumnɔɔrɛ buyopɔi, la wan eŋɛ se’em ti nɛnɛra kan baŋɛ sɛla n gulesɛ bɔna bim san daɣɛ na Naayinɛ Pebila la n yu’ɛ gɔnkile la. (Lil 5:1, 12; 6:1, 12-14) Pooren, liligere yele la poan ba yuun dekɛ la gɔŋɔ bo Yon ge bo en nɔɔrɛ ti a obe ka. Gɔŋɔ la yuun za’asum a nɔɔren mɛ ge la yuun basɛ ti a puurɛ n duna. Gɔŋkile kuna yuun ka tabɛ, bala la pa’alɛ ti de dela gɔŋɔ ti nɛreba wan bɔkɛ. La yuun ‘za’asum’ mɛ bo Yon la eŋa n baŋɛ sɛla n boi bim la ge le tara yeletooro ti la nara ti a tɔɣɛ de yele wuu ba pa’alɛ en se’em la. (Lil 10:1-11) La me yuun ani Ezekiel la bala se’em ma’a ti ba yuun dekɛ gɔnkile n kɔ’ɔn tara “fabelegɔ la kɛlega, la namehegɔ” yɛla bo en la.​—Eze 2:10.

it-2-E 187 ¶7-9

Dɔɣum Induma

Tuntuna Yon liligere yelesum la n boi Liligere gɔŋɔ la poan la, a nyɛ la saazuo pɔka ti a kaasa “a iŋduŋa la la namehe seko te a nyɛta yɛhera la a dɔgom la poan.” Bia la ti a dɔɣɛ la dela bodibila. “Bodibila [dayɔa] wa yeti a dekɛ la kurugo doore sɔna teŋhe woo behera.” Seerigo la eŋɛ a nia ti a nyɔkɛ bia la ge “ba zɛ en tare en keŋɛ Yenɛ zen’en la a na’am gɔŋɔ la poan.” (Lil 12:1, 2, 4-6) Bia la n nyaa boi Naayinɛ zɛ’an la pa’alɛ ti Naayinɛ sakɛ ti bia la dela eŋɛ bia, wuu diimi ti ba yuun ni tara bilia na bo a sɔ la. (bisɛ BIRTH.) La vuurɛ dela “pɔka” la dela Naayinɛ “pɔɣa,” n de ‘saazuo Yerusalem,’ Krista la a vo’osum poan suurɔ la “ma” n bala.​—Ga 4:26; Heb 2:11, 12, 17.

Naayinɛ saazuo “pɔka” wa ani la kasi ge me kan ta’an dɔɣɛ ti induma bɔna bim. Bala la dɔɣum la induma la vo’osum poan pa’alɛ ti “pɔka” wa wan baŋɛ ti a dɔɣum la pɔ̃rɛ mɛ; a wan ti’isa ti la kan yue ti a dɔɣɛ.​—Lil 12:2.

‘Bodibila bii dayɔa la’ dela ani? A yeti “a dekɛ la kurugo doore sɔna teŋhe woo behera.” Ba tɔɣɛ Naayinɛ Messiah Naba wa yele ti la bɔna Yooma 2:6-9. Ba yuun dɔɣɛ Krista teŋgɔŋɔ wa zuo ge ti a ta ki ge isige a kum poan, la yuun dekɛ la yuuma zo’e zo’e ge ti Yon nyaa nyɛ liligere wa. Bala la, liligere la pa’ali la Messiah Na’am la pɔsega ti Naayinɛ Dayɔa Yezu Krista wan sɔna, mina ti ba isige en kum poan ge ti a nyaa “zin’ire la Na’ayenɛ zuɔ nu’o, A zin la bilam mea gura Na’ayenɛ ta nyaŋɛ a dinedoma bo en.”​—Heb 10:12, 13; Ym 110:1; Lil 12:10.

DECEMBER 16-22

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | LILIGERE 13-16

“Da Zɔta Goo Dusi La N Tari Dabeem La”

w12-E 6/15 8 ¶6

Yehowa Dela “Se’emdaana N Liligere Sɛla N Sogɛ La”

Yuun kɔbesɛka n deŋɛ la K.P. ba’asegɔ bɔba la, Yezu mina n yuun isige a kum poan la yuun lilige la wɔ̃sum yɛla bo tuntuna Yon. (Lil. 1:1) Liligere ayima poan, Yon yuun nyɛ la Kolekpabɛ’a la, n ze’ele bo seerigo la, ti a zɛ’a ateko nɔgbene. (Kaalɛ Liligere 13:1, 2.) Yon kelum nyɛ la goo duŋa ayima me n ze’ele ateko ko’om poan na ti Kolekpabɛ’a la bo en kpe’eŋo. Pooren malaka ayima yele Yon yeti goo duŋa bunmɔlega la n tari zuto toyopɔi la, se’em n de goo duŋa seko n boi Liligere 13:1 la, ze’ele bo la “nadoma bayopɔe” bii gɔmɛtdoma. (Lil. 13:14, 15; 17:3, 9, 10) Se’em ma’a ti Yon yuun gulesa yɛla wa la, nadoma banuu la puɣum lui mɛ, ti ayima yuun kelum bɔna ge ayima “nan ka wa’ana.” To wan eŋɛ la wani baŋɛ nadoma wa bii kpe’eŋodoma wa? Basɛ ya ti to sɔsɛ ya goo duŋa wa zuto wa woo ayima ayima ti la bɔna Liligere gɔŋɔ la poan la. To wan le baŋɛ Daniel n yuun gulesɛ nadoma wa zo’e zo’e yɛla biŋe yuun kɔbesi zo’e zo’e n tole ge ti ba yuun puɣum ka bɔna la.

re-E 194 ¶26

Zabera La Goo Dusi Bayi

A wan dɛna la ani? Britain La America Dunia Kpe’eŋo La—dela yia goo duŋa zuo sɛka n pa’asɛ buyoopɔe la ge me tara tuunɛ n boi de to’ore! To san loe eŋa ma’a tɔɣɛ a yele liligere la poan bala wan soŋɛ tɔ ti to bɔkɛ eŋa n zɛkɛ a mea se’em teŋgɔŋɔ wa poan. Vo’osum poan goo duŋa n tari iila ayi la ze’ele bo la teŋkãra ayi n sɔĩ bamea ge naɛ nɔɔrɛ laɣum tara ba paŋa la tuna tuuma. A iila ayi la n ani “wo pebila” iila la, pa’alɛ ti a eŋɛ a mea wuu a ani la mama la ge ti a nini yu’ɛ gɔmɛt na’am bisega woo poan ti teŋgole wa zuo za’a nara ti ba tɔɣesa en. Ge a tɔɣeri wuu “seerigo” la sɛla n sɔi la, a pɛgeri mɛ ge vuusa hali dɔla zaberɛ poan daana tisi ba san ka dɔla eŋa bisega la taaba. A ka yeti nɛreba ti ba nam Naayinɛ Na’am la ti Naayinɛ Pebila bisera la ge a tuɣum ita la sɛla ti Sitaana n de seerigo la bɔta. A basɛ ti yelesego la diŋo n bɔna tisi poan ti ba nyaa kɔ’ɔn pu’usa la yia goo duŋa la.

re-E 195 ¶30-31

Zabera La Goo Dusi Bayi

Yelese’a n eŋɛ diimi yɛla poan pa’alɛ ti duŋa wa dela tigere ti Britain la United States sɔna ku bisera ti nɛreba yuun mina ti pɔsega poan la ku yuun dela League of Nations. Pooren, Liligere a zuo 17, a wɔ̃sum la tee mɛ, nyaa dɛna bɔnvɔa, goo dunmɔlega n sɔi a mea bisera. Nɛregile bana wa n boi teŋgɔŋɔ wa poan la ‘tɔɣeri mɛ,’ sɛla n sɔi la, a paɣeri mɛ ti eŋa ma’a n wan ta’an basɛ ti suma’asum la fai bɔŋa bɔna teŋgɔŋɔ wa zuo. Ge yelemɛŋɛrɛ la dela, ku yeen dɛna la zɛ’an ti ba laɣesa sɔsa ge tuura taaba. Ku vuuseri la tinse’a bii nɛresɛba n ka nam bo en la ti ba wan nyɛ wuŋerɛ n ani wuu kum la. League of Nations yuun sirum sa’ɛ tinse’a n ka doli a bisega yɛla la. Mɛlesekãtɛ la pɔsega poan, goo duŋa la wɔ̃sum “iila” la wan dekɛ a zaberɛ lɔɣɔrɔ la zabɛ sa’am mɛ paa.​—Liligere 7:14; 17:8, 16.

Teŋgɔŋɔ Wa Za’a Waabi Zaberɛ II, goo duŋa la wɔ̃sum​—United Nations organization nananawa​—kɔ’ɔn ku nɛreba mɛ paa. Makerɛ n wana, yuun 1950 poan, UN soogɛpa yuun kɔ’ɔn keŋɛ ta soe la North Korea la South Korea zaberɛ la zabera. UN soogɛpa la South Korea soogɛpa la, yuun ku la North Korea la China nɛreba n paɛ wuu 1,420,000. Kɔ’ɔn pɔsɛ 1960 ta paɛ 1964, United Nations soogɛpa me yuun pɔsɛ mɛ zabera la Congo (Kinshasa). Leyɛ’ɛsa, teŋgɔŋɔ la nɛŋadoma, hali la pope Paul VI la John Paul II, laɣum tɔɣera mɛ ti tigere kana wa n de asaala tigere za’a daana ti ba tara puti’irɛ ti ku wan basɛ ti suma’asum bɔna. Ba kɔ’ɔn pɛgera la nɛreba tɔɣera ti asaala san ka dɔla tigere kana wa, ba wan ku bamea ta ba’asɛ. Vo’osum poan ti ba ku sɛba woo n zaɣesɛ ti ba kan dɔla ge na’asa ku la.​—Tɛɛnhegɔ 5:8, 9.

w09-E 2/15 4 ¶2

Liligere Gɔŋɔ La Yelekpina​—II

13:16, 17. La boi bim ti la wuni to mɛ ge to tuna to tuuma daarewoo, ‘da’ara bii koosa sɛla’ hali la bala za’a to kan basɛ ti goo duŋa la pɛregɛ tɔ ti to ita sɛla ti a bɔta. To san sakɛ to’e ‘goo duŋa la dãalesum la to nu’o poan bii to gbera zuto,’ bala wan pa’alɛ ti to bo en la yɔ’ɔ ti a sɔna to bisera, to ti’isegɔ la to itigɔ poan.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

w09-E 2/15 4 ¶5

Liligere Gɔŋɔ La Yelekpina​—II

16:13-16. ‘Bunbɛ’ɛsi yetɔɣum la’ ze’ele bo la kolekpabɛ’a la pumpɔreŋɔ yɛla ti a yeti dabeem ka tari teŋgɔŋɔ wa nadoma, la Naayinɛ n wan basɛ ti a sunyiisum la n de laasi siyoopɔi la ka’ɛ teŋgɔŋɔ wa zuo ge ba tuɣum naara la taaba zabera la Yehowa.​—Mt. 24:42, 44.

w15-E 7/15 16 ¶9

“Ho Faarɛ Pɔ̃ri Mɛ”!

Sankana wa ka nari ti to “mɔɔlɛ Sɔ’ɔlom yelesoma” la. Sankaŋa la tole mɛ. “Ba’ahegɔ” saŋa la n nyaa paɛ. (Mt. 24:14) Nɔkpe’ene ka boi ti Naayinɛ nɛreba wan nyaa tɔɣera la yelese’a n tɔi bɔ’ɔra nɛreba la. Yele dena ta’an dɛna la to mɔɔli yɛta ti Sitaana la a teŋgɔŋɔ be’o la ba’asɛ ya. Baabule la dekɛ yele ana ta makɛ la sakuga ge nyaa yɛta ti: “Saakuga kanra ze’ele saŋgbanɛ zuo lu nɛreba zuto na. Saakuga deyena woo tibegɛ mɛ wo ki botere la. Bala, nɛreba kan kan’be’ero bo Yenɛ yɛhera la saakuga wa n tare namehegɔ wa’ana wa zuo.”​—Lil. 16:21.

DECEMBER 23-29

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | LILIGERE 17-19

“Naayinɛ Zaberɛ Se’ere N Wan Ki’ilum Zaberɛ Woo”

w08-E 4/1 8 ¶3-4

Naayinɛ Wan Dekɛ La Armagedon Zaberɛ Ki’ilum Zaberɛ Woo

Nɛrebɛ’ɛsi la n kelum tara paŋa la basɛ ti tontɔɔ nɛreba la ka tara suma’asum la fai bɔŋa. (Magaha 29:2; Pa’ala 8:9) Yelemɛŋɛrɛ la dela, to kan ta’an pɛregɛ nɛresɛba n tuni kinkinsum la putotuuma la ti ba pisega a basɛ. La niɛ peelum ti, to ta’an nyɛ suma’asum la tontɔɔ bɔŋa see sɛla eŋɛ​—nɛrebɛ’ɛsi la dela ba yese ba. Solomon gulesɛ​—Magaha 21:18 yeti ‘Putɔpa kum n wan faaɛ tontɔɔdoma basɛ.’

Naayinɛ n de Gãkerɛ daana la, to mi ti sɛla woo poan a wan gãkɛ putɔpa la yelemɛŋɛrɛ sore poan. Abraham yuun yeti, “Hom n de teŋparɛ wa zuo yele gankera. Ho wan eŋɛ sɛla n ane soŋa?” Abraham n yuun baŋɛ sɛla la dela, Yehowa kɔ’ɔn ita sɛla woo la tontɔɔ! (Pin’ileŋɔ 18:25) Leyɛ’ɛsa, Baabule la basɛ ti to baŋɛ ti Yehowa ka boti putɔpa la kum ge a iti bala la koŋeri zuo.​—Ezekiel 18:32; 2 Peter 3:9.

it-1-E 1146 ¶1

Yeho

Tuntuna Yon liligere yele la poan, a nyɛ ti Yezu Krista bã la yeho pɛɛlega ge ti lengima basɛba me ta a poore, ba za’a me bã la yiiri pɛɛla. Liligere yele wa ti Yon yuun nyɛ la ze’ele bo la tontɔɔ la yelemɛŋɛrɛ zaberɛ la ti Krista wan isige zabɛ a Sɔ la a Naayinɛ, Yehowa dinedoma la za’a. (Lil 19:11, 14) Pɔsega poan, Krista isige tuna la nabiine tuuma ti yiiri bã’areba tɔka tɔka me wan basɛ ti wuŋerɛ bɔna.​— Lil 6:2-8.

re-E 286 ¶24

Naba La N De Zabɛ Zabera La Zabɛ Nyaŋɛ Armagedon Poan

Goo duŋa la n tari zuto toyopɔi la iila pia la n ze’ele ateko poan dɔɔra na la, ze’ele bo la Sitaana nalɛɣerɛ tigere, ba nyaa kɔ’ɔn tamɛ eŋa la a pumpɔreŋɔ nɔdɛ’ɛsa la n de teŋgɔŋɔ wa za’a waabi kpe’eŋo n pa’asɛ buyopɔi la yele mɛ. (Liligere 13:1, 11-13; 16:13) Ge eŋa n kelum “bɔna la” bii kelum naɛ nɔɔrɛ zabera la Naayinɛ nɛreba teŋa wa zuo la, ti ba dekɛ ba basɛ ‘bugum mɔɣerɛ la’ poan. Bu dela bugum mɛnka? Aayi, pumpɔreŋɔ nɔdɛ’ɛsa la goo duŋa la daɣɛ dunmɛnsi. Ge, la ze’ele bo la sa’aŋɔ za’a za’a ti ba kan le ta’an lebena vɔna. Kalam mea nɔɔ ti ba wan dekɛ kum la Yɔɔ la Kolekpabɛ’a la lobe basɛ bim. (Liligere 20:10, 14) La daɣɛ zɛ’an ti bugum kɔ’ɔn bɔna bala dita putɔpa la daarewoo, sɛla n sɔi la yele dena wa dela yelegaasa bɔ’ɔra Yehowa.​—Yeremia 19:5; 32:35; 1 Yon 4:8, 16.

re-E 286 ¶25

Naba La N De Zabɛ Zabera La Zabɛ Nyaŋɛ Armagedon Poan

‘Mina n bã yeho la ku ba mɛ la a sɔwoko la’ nɛresɛba woo n ka laɣum pa’asɛ gɔmɛt na’am la poan la ge me zaɣesɛ ti ba kan tee la. Yezu wan bisɛ ti ba nari kum. Nɛrebana wa ti ba ka purɛ bugum yele la, la dela to ti’isa ti ba wan nyɛ kum isigere? Zɛ’an ka boi n pa’alɛ ti Yehowa Gãkerɛdaana la san sa’am nɛra a wan le nyɛ kum isigere. Yezu mea yeti, sɛba n ka pa’asɛ “piise” la poan la dela sɛba “te ba wan dige bahɛ la bugum sebo n ka kiŋire poan, zen’an te ba maahom bo sagona la la a soŋoreba la,” bala vuurɛ dela, ba wan ‘sa’am ba ti ba kan le bɔna.’ (Matu 25:33, 41, 46) Bala n wan tari sɛla woo wa’an ba’asegɔ na “daanse’ere daarɛ te a ta gankera nɛresɛba n ka zote Yenɛ la.”​—2 Peter 3:7; Nahum 1:2, 7-9; Malaki 4:1.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

re-E 247-248 ¶5-6

Yele Nyalema Yele La Nyaa Tari Bɔkerɛ

“Goo duŋa la yuun . . . boi.” Ɛɛ, kɔ’ɔn pɔsɛ January 10, 1920 yɛ’ɛsa, a yuun dela League of Nations ti tisi 63 laɣum pa’asɛ a poan. Ge Japan, Germany la Italy yuun yese bamea mɛ bala n ta’asɛ ti ba yese Soviet Union me League tigere la poan basɛ la. September 1939 poan, Nazi tɔɣɛ kan lebese nɛŋadaana la n boi Germany la yuun basɛ mɛ ti Teŋgɔŋɔ Wa Za’a Waabi Zaberɛ II isige. Tigere la n yuun ka nyaŋɛ basɛ ti suma’asum bɔna teŋgɔŋɔ wa zuo la, bala yuun basɛ mɛ ti League of Nations nyaa lu la boko poan ta ma’ɛ buruu. Yuun 1942 la poan, a yetɔɣum za’a dela wuu to puti’irɛ la n de se’em la. Daɣɛ la pɔsega la poan bii pooren dabesa la poan​—ge biɣe biɣe saŋa la​—ti Yehowa basɛ ti a nɛreba bɔkɛ liligere yɛla la vuurɛ paa! New World Theocratic Assembly laɣesegɔ la, N. H. Knorr yuun yeti, wuu yetɔɣebiŋere la n yele se’em ti, ‘goo duŋa la ka le vɔna.’ Ge nyaa soke yeti, “League tigere la wan yee boko la poan?” Eŋa n yuun tɔɣeri sɛla n boi Liligere 17:8 la, a lebese yeti: “Teŋgɔŋɔ la tigere la wan le isige na.” Ku me sirum kɔ’ɔn eŋɛ la bala mea nɔɔ​—ti Yehowa Yetɔɣum la sirum tum tuuma ti la niɛ peelum!

Ze’ele Boko Kãtɛ La Poan Dɔɔra Na

Goo dunmɔlega la yuun sirum ze’ele boko kãtɛ la poan doo me na. June 26, 1945, ti ba yuun tɔɣɛ voole San Francisco, U.S.A., teŋa poan se’em la, tisi 50 n yuun sakɛ Di’e nu’o biŋe United Nations organization tigere la. Tigere wa tuunɛ yuun dela ku basɛ “ti suma’asum la fai bɔŋa bɔna teŋgɔŋɔ wa zuo.” League tigere la tuuma la UN tigere la tuuma wɔ̃ni mɛ. The World Book Encyclopedia yeti: “Yɛla zo’e zo’e poan, UN wɔ̃ni la League of Nations, mina ti ba yuun pɔsɛ ka Teŋgɔŋɔ Wa Za’a Zaberɛ I . . . Teŋse’a n laɣum naɛ nɔɔrɛ ti ba biŋe UN la, bamam mea nɔɔ n yuun biŋe League tigere la. Wuu League tigere la, UN tigere la dela ku basɛ ti tisi woo tara nɔyinɛ ti suma’asum bɔna ba teŋasuka. UN tigere la yila kɔ’ɔn ana wuu League tigere yila la.” Yele la za’a dela, UN, kɔ’ɔn dɛna la goo dunmɔlega la n le vo’e isige la. A tari la tisi 190 n boi ku poan ti la gana League tisi n de 63; UN tigere la tari la zugbere tuuma ti la gana League tigere la.

w12-E 6/15 18 ¶17

Yehowa Lilige Pa’alɛ “Sɛla N Wan Eŋɛ Nananawa”

Pumpɔreŋɔ pu’usegɔ kan ba’asɛ bala kalam. Pɔɣeyaaleŋa la wan kelum tuna a tuuma, a wan pɛregɛ nadoma ti ba dɔla a puti’irɛ la ta paɛ se’em ma’a ti Naayinɛ wan dekɛ puti’irɛ eŋɛ kpɛ’ɛndoma la suuren. (Kaalɛ Liligere 17:16, 17.) La kan yue Yehowa wan basɛ ti Sitaana teŋgɔŋɔ la nalɛɣereba la n ze’ele bo United Nations la, isige zabɛ la pumpɔreŋɔ pu’usegɔ. Ba wan sa’am a taresum la za’a ge zaɣesɛ a yɛm la. La ani wuu yuuma zo’e zo’e n tole la, nɛra kan zaasum ti bala wan eŋɛ. Zina beere wa, pɔɣeyaaleŋa la n bã goo dunmɔlega la, gelege mɛ. Hali la bala za’a la, a kan fulegɛ duŋa la zuo lui. La wan dĩ’i en mɛ ti a lu papi.​—Lil. 18:7, 8, 15-19.

DECEMBER 30–JANUARY 5

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | LILIGERE 20-22

“Nananawa, N Ete Sɛla Woo Te La De’a Paalega”

re-E 301 ¶2

Saazuo Paalega La Teŋpaalega

Yuun kɔbesi zo’e zo’e ge ti Yon dabesa nyaa paɛ la, Yehowa yuun yele Isaiah yeti: “Behɛ, n wan maale la saazuo paalega la teŋa paalega. Ba kan le tɛnra yele kɛgehe la yele.” (Isaiah 65:17; 66:22) Yetɔɣebiŋere wa yuun pɔsɛ tum tuuma la se’em ma’a ti Yudadoma la tulege lebe Yerusalem teŋa yuun 537 G.T.K.W, ti ba yuun ba’asɛ ba yuun 70 yamenɛ bɔŋa poan la. Ba yuun lebena la, ba yuun dela nɛreba n ani fa’a, “teŋpaalega,” tara bisegadaana paalega, n de “saazuo paalega” la. Tuntuna Peter, le malum tɔɣɛ la sɛla n wan tum tuuma yetɔɣebiŋere wa poan yɛta yeti: “Ge to mam gure la sɛla te Na’ayenɛ biŋɛ a nɔɔrɛ te a eŋɛ la. Sɛla te a biŋɛ a nɔɔrɛ te a eŋɛ la dela a yete a maan naam la saazuo paalega la teŋa wa zuo paalega. Bilam te tontɔɔ bɔŋa wan bɔna.” (2 Peter 3:13) Nananawa, Yon pa’alɛ ti yetɔɣebiŋere wa tum tuuma la Daana la dabeserɛ la. ‘Saazuo kɛka la teŋkɛka la,’ Sitaana tigesego la a gɔmɛt la ti eŋa la a kolekpabɛ’ɛsi la sɔna bisera la wan mɛlum. ‘Mɔɣerɛ’ la n gbirigeri la dela putɔpa la, la nɛresɛba tuba n kpa la kan le bɔna. Sɛla n wan tee soe dela “saazuo paalega la teŋa paalega”​—nɛresɛba n ani fa’a ti gɔmɛt paalega wan bisera ba la, Naayinɛ Na’am la.​—Dekɛ makɛ Liligere 20:11.

w13-E 12/1 11 ¶2-4

“Nananawa, N Ete Sɛla Woo Te La De’a Paalega”

“[Naayinɛ] wan duuhe ba nintam ba nini poan bahɛ.” (Liligere 21:4) Bem nintam ti a wan duuse? La daɣɛ pupeelum nintam bii nintam se’a n boi to nini poan la. Naayinɛ pu’ulumbiŋere la tɔɣeri la yelese’a n basɛ ti namesegɔ la fabeligɔ bɔna la. Naayinɛ ka yeen yeti a duuse la to nintam ge a wan yese yelese’a woo n basɛ ti nintam bɔna​—namesegɔ la fabeligɔ basɛ.

“Kum ka maan bɔna.” (Liligere 21:4) Sɛla boi basɛ ti asaala nintam sige gana kum n de to dima la? Yehowa wan faaɛ nɛresɛba n nani en la yese kum poan basɛ. Wani wani? A wan kɔ’ɔn sa’am kum: n de be’em ti Adam basɛ ti la taɛ to za’a la. (Arom 5:12) Yehowa wan basɛ ti nɛresɛba n nani en la tee ana kasi doose la Yezu lua bunɔ la poan. Sankaŋa la, kum n de to dima za’adaana la “wan mɛlum.” (1 Korint 15:26) Nɛresɛba n tari sakerɛ la wan vɔna wuu Naayinɛ n boti asaala vɔna se’em la​—daarewoo la imma’asum n ani kasi.

“Iŋduŋa ka maan bɔna.” (Liligere 21:4) Bem induma n kan le bɔna? Be’em la to ka ani kasi la n basɛ ti to tu’usa yeledaaŋɔ to puti’irɛ poan, to suure poan la to inganɛ poan ti nɛreba tustusa vom kɔ’ɔn ana bura la wan mɛlum.

w03-E 8/1 12 ¶14

Yehowa Yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ La

To dekɛ sɛla ti Yehowa yele to a Yetɔɣum la poan la ti la dɛna ninmɔ’ɔrɛ. Sɛla ti a yele la bala n boi a suuren ge me wan kɔ’ɔn eŋɛ la sɛla ti a yeti a eŋɛ la. La ani soŋa ti to dekɛ tomea delum Naayinɛ. To tari sakerɛ ti Yehowa “wan namehɛ nɛresɛba n zagahɛ [En ] la la sɛba n ka nani yelesoma la yɛhera enŋa to [Daana] Yesu yɛla la.” (2 Tesalonika 1:8) To me kelum sakɛ ti sɛla ti Yehowa yele la dela yelemɛŋɛrɛ ge le mina ti a nɔŋɛ la sɛba n boti tontɔɔ tuuma la. Yehowa yeti a wan yese induma, kaasega la kum basɛ ge dekɛ daarewoo nyɔvore bo sɛba n tari sakerɛ la. Yehowa mi ti pu’ulumbiŋere wa wan tum tuuma, bala n sɔi ti a yele Yon yeti: “Golehɛ dena wa. Se’ere n sɔe la, yele ana wa dela yelemɛŋɛrɛ ge te ba wan ta’an dɛla a.”​—Liligere 21:4, 5; Magaha 15:9; Yon 3:36.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

it-2-E 249 ¶2

Vom

Naayinɛ n yuun dekɛ a nɔɔrɛ yelesum bo Adam la, la pa’alɛ ti Adam yuun san nam ni a kan ki. (Pin 2:17) Asaaleba sɛba n nani la, Naayinɛ san yese kum n de to dima za’adaana la basɛ, be’em la n boi to inya poan ti to kiira la kan le bɔna. Ba wan kɔ’ɔn bɔna la bala wuuha kan malum ki. (1Ko 15:26) Naayinɛ n yeti a sa’am kum za’a za’a la wan ta dɛna la Krista bisega la ba’asegɔ poan, Liligere gɔŋɔ la yeti la wan dɛna la yuun 1,000. Bala ma’a la ti sɛba n wan ta naɛ la Krista dɛna nadoma la malemadoma la wan “vo’e ba kum la poohen ge lagom la Yesu Krista sɔna behera wo nadoma tara tara la yuun tuhure.” ‘Sɛba n kelum bɔna kum poan la’ ka vo’e isige “han dagɛna la yuun tuhure la n ta paɛ” ge nɛrebana wa dela sɛba n puɣum vɔna yuun tusere la ba’asegɔ poan ti ba nyaa wan yu’ɛ Sitaana boko kãtɛ la poan basɛ ti a gurɛ asaala woo bisɛ. Yuun tusere la ba’asegɔ poan, asaala woo n boi teŋgɔŋɔ wa zuo wan ana kasi, wuu Adam la Hawa n yuun boi bɔnsɛka poan ge nyaa tum be’em la. Sankaŋa la ti ba wan tara vom n ani kasi. Ba wan yese Sitaana boko kãtɛ la poan ti a dekɛ gurebisɛ paɛ nɛra woo ti sɛba n wan ŋmibe ze’ele gurebisɛ la poan la, wan nyɛ vom somɔ daarewoo.​—Lil 20:4-10.

it-2-E 189-190

Bugum Mɔɣerɛ La

Liligere gɔŋɔ la ma’a n tɔɣɛ bugum mɔɣerɛ la yele, ku me dela makerɛ. Baabule la mea n pa’alɛ makerɛ la vuurɛ ti: “Yi’i kum la [bugum mɔɣerɛ la].”​—Lil 20:14; 21:8.

Bugum mɔɣerɛ la makerɛ la n kɔ’ɔn di mi’a se’em la, niɛ la peelum la ba tɔɣɛ de yele se’em Liligere gɔŋɔ la poan la. Ti ba dekɛ kum lobe basɛ bugum mɔɣerɛ la poan. (Lil 19:20; 20:14) Bugum kan nyaŋɛ di kum. Leyɛ’ɛsa, Kolekpabɛ’a la dela vo’osum nɛra ti ba dekɛ en basɛ bugum mɔɣerɛ poan. Eŋa n de vo’osum nɛra la, bugum kan nyaŋɛ eŋɛ en sɛsɛla​—Lil 20:10; Dekɛ makɛ Yɛh 3:2 la Ke 13:20.

To mi ti bugum mɔɣerɛ la ze’ele bo la “yi’i kum la” ge ti Liligere 20:14 me yeti ba dekɛ “kum la [Yɔɔ] la lobe” basɛ bim la, niɛ peelum pa’alɛ ti mɔɣerɛ la kan ta’an ze’ele bo Adam kum la n taɛ asaala la (Arom 5:12), bii la dɛna Yɔɔ. Bala, la wan dɛna la kum ayima makerɛ n bala, kum sebo ti ho kan ta’an le nyɛ kum isigere. Zɛ’an ka boi Baabule la poan n yeti ‘mɔɣerɛ’ la basɛ ti sɛba n ki a poan la yese me na wuu Adam poan ti nɛreba kiira ti ba laara ba Yɔɔrɔ poan se’em la. (Lil 20:13) Bala zuo la, sɛba yu’ura n ka boi “vom gɔŋɔ la poan” la, dela sɛba n ka nani bɔ’ɔra Naayinɛ sɔ’ɔlum la, bamam ti ba wan dekɛ ba basɛ bugum mɔɣerɛ la poan ti la pa’alɛ ti, la wan dɛna la sa’aŋɔ za’a za’a bɔ’ɔra ba bii yi’i kum la.​—Lil 20:15.

    Frafra Gɔnɔ (2000-2025)
    Yese
    Yu'ɛ
    • Farefare
    • Tɔ̃rɛ
    • Hon boti sɛla
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Yelese'a N Nari Ti Ho Mina
    • Suɣelum Yɛla
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Yu'ɛ
    Tɔ̃rɛ