Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
SEPTEMBER 4-10
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | ESTER 1-2
“Wuu Ester La, Mina Ho Paŋa Beene”
w17.01-E 25 ¶11
Ho Wan Ta’an Mina Ho Paŋa Beene La San Puɣum Kpe’em Bo Ho
Nɛreba san ba’ɛ pɛ̃ɣera tɔ, la ta’an kpe’em bo to ti to mina to paŋa beene. Geele bisɛ Ester n yuun eŋɛ makesonɛ se’em, se’em ma’a ti yɛla yuun tee a vom poan la. Ester yuun som mɛ paa ge ti ba me yuun bɔ’ɔra en ninnɔm lɔɣɔrɔ ti a wan tara nɔna amea paɛ yuunɛ. Pugeto zo’e zo’e n boi Persia Sɔ’ɔlum la yuun boti la naba la loe ba. Ester me yuun naɛ la pugeto wa bɔna mɛ daarewoo. Ge la bala za’a, a yuun ma’ɛ la amea ge me bɔ’ɔra nɛreba gilema. Hali la naba la n yuun loe en ti a dɛna a pɔɣa la, Ester yuun kelum mina a paŋa beene mɛ.—Ester 2:9, 12, 15, 17.
ia-E 130 ¶15
A Yuun Tɔɣɛ Po’e Naayinɛ Nɛreba Mɛ
Saŋa la n yuun paɛ ti Ester kɛ̃ naba la zɛ’an la, ba yuun bo en la yɔ’ɔ ti a loe lɔɣeseto ti a wan kelum tara nɔna amea. Ge eŋa n yuun sirege amea la zuo, a yuun ka soke sɛsɛla san daɣena sɛla ti Hegai pa’alɛ en la. (Ester 2:15) A yuun bɔkɛ ti daɣɛ a soŋa la ma’a zuo ti naba la wan loe en ge naba la yuun ta’an ɛɛra se’em n siregeri amea nayire la poan. Nɛreba zo’e zo’e me yuun ka siregeri bamea. La yuun sirum dela bala yoi?
w17.01-E 25 ¶12
Ho Wan Ta’an Mina Ho Paŋa Beene La San Puɣum Kpe’em Bo Ho
To san mina to paŋa beene, la wan soŋɛ tɔ ti to yɛɛra to lɔɣɔrɔ ge maala tomea ti la makɛ ma’a. La me wan soŋɛ tɔ ti to tara tomea soŋa ge bɔ’ɔra nɛreba gilema. To baŋɛ ti nɛreba wan nɔŋɛ tɔ to san ana ‘baalam, tara sumama’ ge daɣɛ ton zɛkeri tomea bii pa’ala tomea. (Kaalɛ 1 Peter 3:3, 4; Yer. 9:23, 24) To san zɛkera tomea to suuren, la wan ba’asum niɛ peelumi ti nɛreba nyɛ. Makerɛ, to ta’an bɔta ti nɛreba baŋɛ ti tomam tari la yɔ’ɔ n boi de to’ore bii to mi la yelese’a ti nɛreba zo’e zo’e ka mina bii to mi la mabiisi n tari yɔ’ɔ to tigere la poan. Bii tomam la nɛreba san laɣum tum tuunɛ, to ta’an tɔɣɛ ti la ana wuu tomam ma’a n tum de la. Yezu me yuun eŋɛ la makesonɛ bo to. Saŋa zo’e zo’e la, Yezu yuun ni tɔɣɛ la yelese’a n boi Hebru Gulesegɔ la poan. Sɛla n sɔi ti a yuun eŋɛ bala dela, a soŋɛ a kɛleseriba la ti ba baŋɛ ti eŋa n tɔɣeri sɛla la ze’ele la Yehowa zɛ’an ge daɣɛ eŋa mea.—Yon 8:28.
Vo’osum Poan Yɛla
Hon Mi?
Viisegɔdoma la yuun nyɛ la Persia lɔkɔ n tɔɣeri buraa ayima yu’urɛ n de Marduka (Frafra poan, Mordekai) yele. A yuun dela tuuntuna, daanse’ere ligeri bisegadaana Susa tiŋa. Arthur Ungnad n mi zɛkaŋa diimi yɛla gulesɛ yeti sankaŋa la, “gɔnkuna ma’a n ka pa’asɛ Baabule gɔnɔ poan la n tɔɣɛ Mordekai yele.”
Kɔ’ɔn ze’ele sansɛka ti Ungnad gulesɛ a lasebaarɛ la, gɔnmi’ileba lerege Persia bunbɔrisi gulesegɔ ase’a zo’e zo’e mɛ (cuneiforms). Lɔɣɔrɔ wa toseto dela kugelama seto n boi Persepolis daboo la poan. Ba yuun nyɛ ba la Tuulum Lɔɣɔrɔ Biŋere Zɛ’an la n lɛm tiŋa la lalesi la. Kugelama wa yuun boi la se’em ma’a ti Xerxes I yuun dɛna naba la. Ba gulesɛ a la Elam yetɔɣum poan ge me tara yu’ura zo’e zo’e n boi Ester gɔŋɔ la poan.
Persepolis kugelama zo’e zo’e tɔɣɛ la Marduka yele ti, a yuun dela gɔngulesa n boi Susa nayire la poan se’em ma’a ti Xerxes I yuun dɛna naba la. Kugelama ayima yeti Marduka yuun dela leregeredaana. Wana kɔ’ɔn makɛ mɛ la Baabule la n tɔɣɛ Mordekai yele se’em la. A yuun dela Naba Ahasurus (Xerxes I) tuuntuna ge me yuun ta’an tɔɣera yetɔɣum sugumnɔɔrɛ buyi. Mordekai yuun ni zĩ’a la naba la yaŋan, Susa nayire la poan. (Ester 2:19, 21; 3:3) Yaŋa wa yuun kãregɛ mɛ ti la ka tana ita. Naba tuuntuneba la yuun boi la bilam tuna.
Kugelama la n tɔɣɛ Marduka yele se’em la kɔ’ɔn makɛ mɛ la Baabule la n tɔɣɛ Mordekai yele se’em la. Ba yuun boi la saŋa kayima, kɛ̃’ɛra zɛyiŋa ge me dɛna tuuntuneba n tuni zɛ’an kayima poan. Yele ana za’a pa’alɛ ti daanse’ere, Marduka la Mordekai yuun dela nɛreyinɛ mea nɔɔ.
SEPTEMBER 11-17
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | ESTER 3-5
“Soŋɛ Nɛreba Ti Ba Ta’an Nyɛ Nɛŋa Tɔlega”
it-2-E 431 ¶7
Mordekai
A Ka Ku’ure Tiŋa Bo Haman. Bala pooren, naba Ahasurus yuun loe la Haman n de Agag nɛra ti a dɛna a podɔla. Naba la yuun bo nɔɔrɛ ti sɛba woo n boi naba la yaŋa nɔɔrɛ la ku’ure bo Haman, la eŋa n nyaa tari kpe’eŋo la. Mordekai yuun kɔ’ɔn zaɣesɛ mɛ ti eŋa kan eŋɛ bala, sɛla n sɔi la eŋa dela Yuda nɛra. (Es 3:1-4) Bala pa’alɛ ti Mordekai n de Yuda nɛra n kã amea bo Yehowa la zuo ti a yuun ka ku’ure bo Haman. Israeldoma la yuun ni ku’ure mɛ bo kpɛ’ɛndoma ti la pa’alɛ ti ba bo’ori ba la gilema. Ge Mordekai yuun baŋɛ ti, a san ku’ure bo Haman, bala ka pa’alɛ ti a yeen bɔ’ɔra en la gilema. (2Sa 14:4; 18:28; 1Na 1:16) De vuurɛ n yuun boi n sɔi ti Mordekai yuun ka ku’ure bo Haman. Daanse’ere Haman yuun dela Amalek nɛra. Yehowa me yuun yeti, eŋa wan zabera la Amalekdoma wa ‘la bala saŋa woo poan.’ (Yɛh 17:16; bisɛ HAMAN.) Mordekai n tari birikinte bɔ’ɔra Yehowa la n sɔi ti a yuun ka ku’ure bo Haman.
it-2-E 431 ¶9
Mordekai
Naayinɛ Yuun Doose La A poan Faaɛ Israeldoma Basɛ. Ban yuun bo nɔɔrɛ ti ba sa’am Israeldoma la, Mordekai yuun tari sakerɛ ti, sɛla n sɔi ti Ester yuun dɛna pɔɣenaba sankaŋa dela a faaɛ Yudadoma la basɛ. A yuun yele Ester ti a tum tuunkatɛ ge le yele en ti a belum naba la ti a soŋɛ Israeldoma la. La boi bim ti dɛŋa yuun boi bim mɛ ge Ester yuun sakɛ mɛ.—Es 4:7–5:2.
ia-E 133 ¶22-23
A Yuun Tɔɣɛ Po’e Naayinɛ Nɛreba Mɛ
Ester n yuun wum yele wa la, a paleŋa n yuun ɛ̃kɛ. Yele ka tabelɛ kpe’em bo en wana wuu yele dena. A yuun yele Mordekai ti dabeem n tari eŋa ge tĩɛ en naba la lɔɔ la. Nɛra san keŋɛ naba la zɛ’an ge ti la daɣɛ la naba la mea n yi en, ba wan ku en. Naba la san zɛ̃kɛ a salema doore tɔ nɛra la, daaŋɔ kan paɛ en. Yɛm yuun boi bim ti Ester ti’isɛ ti naba la wan zɔ a nimbu’ɔ yoi, yele yele wuu a san tĩɛ sɛla n yuun paɛ Vasti se’em ma’a ti naba la yuun yi en ti a zaɣesɛ la? Ester yuun yele Mordekai ti dabesa pitã n wana ti naba la ka yi en! Naba la n ka yi en la yuun ta’an basɛ ti a ti’isa ti naba la tamɛ a yele mɛ.—Ester 4:9-11.
Mordekai yuun kpemese Ester giila mɛ. A yuun basɛ ti Ester baŋɛ ti a san ka eŋɛ sɛla, Yudadoma wan nyɛ fãarɛ sore deyima poan. Ge ba san pɔsɛ mɛlesa Yudadoma la, a wan ta’an pĩɛ? Mordekai yuun tari sakerɛ ti Yehowa wan faaɛ A nɛreba basɛ ge basɛ ti A pu’ulumbiŋ’a la woo tum tuuma. (Yos. 23:14) Mordekai yuun nyaa soke Ester yeti: ‘Ani n mi daanse’ere yele dena wa zuo ti ho nyɛ fole dɛna naba pɔɣekeema wa.’ (Ester 4:12-14) La nari ti to tɔɣesa Mordekai makesonɛ la. A yuun kɔ’ɔn dekɛ amea delum la Yehowa Naayinɛ. Tomam me nari ti to dekɛ tomea delum la Yehowa.—Mag. 3:5, 6.
Vo’osum Poan Yɛla
kr-E 160 ¶14
To Tiregeri Ti To Tara Fai Bɔŋa Pu’usa
Wuu Ester la Mordekai la, Yehowa yamesi zina beere wa kɔ’ɔn tiregera mɛ ti ba bɔna fai pu’usa Yehowa wuu eŋa n boti se’em la. (Ester 4:13-16) Ho wan ta’an eŋɛ la bem soŋɛ? To ta’an zusera bɔ’ɔra mabisɛba ti ba ka gãkɛ ba soŋa ti ba namesa la. Ho zusega la ta’an soŋɛ to mabisɛba ti wuŋerɛ la yaarɛ paara ba la. (Kaalɛ Yames 5:16.) Yehowa leregere zusega ana taaba yoi? Ton nyaŋɛ tɔɣɛ di buurɔ kootin la pa’alɛ ti Yehowa keleseri mɛ!—Heb. 13:18, 19.
SEPTEMBER 18-24
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | ESTER 6-8
“Yele N Pa’alɛ Tɔ To Wan Sɔsera Soŋa Se’em”
ia-E 140 ¶15-16
A Yuun Tari La Yɛm, Sukpe’ene Ge Me Ka Ti’isa A Ma’a Yele
Ester n yuun ma’ɛ amea ge gura daanyinɛ pa’asɛ ge nyaa tɔɣɛ bo naba la yuun basɛ ti Haman eŋɛ pa’alɛ ti a sirum nari la kum. La ta’an dɛna ti la dela Yehowa Naayinɛ n yuun basɛ ti naba la koŋe guum? (Mag. 21:1) Yɛm boi bim mɛ la Baabule la n kpemese to giila ti, to ma’ɛ tomea ‘gura la’! (Kaalɛ Mikah 7:7.) To san ma’ɛ tomea gura Naayinɛ, to wan baŋɛ ti eŋa n ni maalɛ to yele la se’em la gani tomam mea n ni ti’isɛ ti to maalɛ de se’em la.
A Yuun Tɔɣɛ Mɛ La Sukpe’ene
Yele yuun wan paɛ Ester, a yuun san le gu’um ni ge ka yele naba la. Eŋa n yuun le beem ba ti ba wa’ana di la, la yuun nari ti a tɔɣɛ sɛla woo. Ge a wan tɔɣɛ la wani? Naba la yuun bo en yɔ’ɔ mɛ ge le soke en sɛla ti a bɔta. (Ester 7:2) ‘Saŋa paɛ ya ti Ester tɔɣɛ.’
ia-E 140 ¶17
A Yuun Tari La Yɛm, Sukpe’ene Ge Me Ka Ti’isa A Ma’a Yele
To ta’an makɛ bisɛ ti Ester yuun zusɛ la gi’a gi’a ge nyaa yele naba la yeti: ‘Naa, hon naba san sirum nɔŋɛ mam mɛ ge me pee la ho puurɛ ti ho wan eŋɛ sɛla woo ti mam bɔta bo mam, mam n boti sɛla dela, ho da ku mam, la n buuri la.’ (Ester 7:3) Daalɛ basɛ ti a yuun basɛ ti naba la baŋɛ ti, eŋa nam naba la n wan gãkɛ yele la se’em mɛ. Bisɛ Ester n yuun boi a tɔka se’em la Vasti n yuun kɔ’ɔn mina fii ge basɛ ti nyanɛ di a sira la! (Ester 1:10-12) Leyɛ’ɛsa, Ester yuun ka zɛregɛ naba la ti a dela gerego la eŋa n dekɛ amea delum Haman la. Ge a yuun belum naba la mɛ ti a te’ele en.
ia-E 141 ¶18-19
A Yuun Tari La Yɛm, Sukpe’ene Ge Me Ka Ti’isa A Ma’a Yele
Ester n yuun yele sɛla la yuun daam naba la mɛ. Ani n bala n yuun boti a ku eŋa pɔɣa? Ti Ester nyaa tɔ̃kɛ yeti: ‘Ba koose mam, la n buuri la tisɛ mɛ ti ba sa’am tɔ, ba ku tɔ, ge fã to lɔɣɔrɔ. Ba san puɣum koose ni mam nɛreba wa, ba buraasi la ba pɔɣɔba tisɛ ni ti ba dɛna yamesi, la ka daani ni mam, ge lan eŋɛ se’em la, la wan tari daaŋɔ paɛ naba la.’ (Ester 7:4) Daalɛ basɛ ti Ester yuun kɔ’ɔn tɔɣɛ la yele la n ani se’em. Ge a le yeti, la san de ni yamenɛ ma’a zuo, eŋa kan yele ni sɛsɛla. A san sina ti ba ku Yudadoma la, la wan sa’am naba la yɛla. Bala zuo la a kan sina.
Ester makesonɛ la pa’alɛ la to wan tɔɣera se’em ti la kɛ̃’ɛra nɛreba suure. La san ta dɛna ti hon la ho suɔ bii kpɛ’ɛma sɔsɛ ninmɔ’ɔrɛ yele, sɛla n wan soŋɛ ho paa dela ho di’isa suure, bɔ’ɔra gilema ge tɔɣera yelemɛŋɛrɛ.—Mag. 16:21, 23.
Vo’osum Poan Yɛla
w06-E 3/1 11 ¶1
Ester Gɔŋɔ La Yelekpina
7:4—Sodeni poan ti ba wan ‘sa’am naba la yɛla’ ba san ku yudadoma la? Ester n yuun doose guŋerɛ poan tɔɣɛ la, a yuun basɛ ti la niɛ peelumi ti ba san sa’am Yudadoma la, la wan sa’am naba la yɛla. Haman yuun yeti, a wan bo naba la salenpɛɛlesi tusa pia, ge bala daɣɛ sɛsɛla ho san dekɛ makɛ la Haman n wan nyɛ ni ligeri se’em a san nyaŋɛ koose ni Yudadoma la. Haman yuun san nyaŋɛ sa’am ni Yudadoma la, bala pa’alɛ ti a wan ku pɔɣenaba la me.
SEPTEMBER 25–OCTOBER 1
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | ESTER 9-10
“A Yuun Dekɛ A Kpe’eŋo La Soŋɛ La Nɛreba”
it-2-E 432 ¶2
Mordekai
Mordekai n yuun nyaa soe Haman dɛna naba podɔla, ge me to’e naba la nutu’a ta’an ni di’e nu’o tiŋa la gɔnɔ poan. Naba la yuun dekɛ Haman yire eŋɛ la Ester nu’usin ti eŋa me dekɛ eŋɛ Mordekai nu’usin. Naba la yuun bo Mordekai la kpe’eŋo ti a ta’an bo nɔɔrɛ la wan eŋɛ se’em ti Yudadoma la zabɛ po’e bamea. Yudadoma la yuun nyaa nyɛ la yɔ’ɔ ti ba faaɛ bamea. La yuun dela pupeelum yele. Nɛreba zo’e zo’e n yuun boi Persia Sɔ’ɔlum la, yuun pa la Yudadoma la poore. Adar ka dabesa pia la atã, dabese’ere ti lɔɔ la wan tum tuuma la, Yudadoma la yuun maasum mɛ. Mordekai kpe’eŋo la zuo, kpɛ’ɛndoma zo’e zo’e yuun pa ba poore mɛ. Susa tiŋa poan, zaberɛ la yuun tɔ̃kɛ mɛ ta loŋe dabeserɛ pa’asɛ. Ba yuun ku la Yuda dindoma n gaŋɛ tusa piyopɔi la tusa anuu (75,000) Persia Sɔ’ɔlum la poan ti Haman dayɔɔsi pia la me pa’asɛ. (Es 8:1–9:18) Ester yuun sakɛ mɛ ti Mordekai bo nɔɔrɛ ti ba de’em yuunɛ woo ‘Purim dabesa’ de’eŋo la, Adar ŋmarega la, ka dabesa pia la anaasi, la dabesa pia la anuu. Ba yuun nyɛɛni mɛ, dita, bɔ’ɔra bo’olum ge tɔ̃ta ban tari sɛla la bɔ’ɔra nasedoma. Yudadoma la yuun sakɛ mɛ ge yele ba kɔma la nɛresɛba n wan wa’an pa’asɛ ba poan ti ba dita de’eŋo wa. Mordekai n yuun de naba podɔla la zuo, Naayinɛ nɛreba la yuun bo’ori en gilema mɛ, ti a me yuun kelum bisera ba soŋa soŋa.—Es 9:19-22, 27-32; 10:2, 3.
it-2-E 716 ¶5
Purim
Sɛla n sɔi ti ba dita ka. Gɔnmi’ileba basɛba yeti, yɔɔma beere Yudadoma yeen dita Purim De’eŋo wa mɛ ge la daɣɛ pu’usegɔ yɛla zuo n sɔi ti ba dita ka. Saŋa ase’a ba ni ita la yeleyooro de’eŋo la poan ge la yuun ka ani bala se’em ma’a ti ba yuun pɔsɛ de’eŋo wa diimi sa la. Mordekai la Ester yuun dela yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ Yehowa yamesi. Bala la, ba yuun de’eni de’eŋo wa ti la na’asa la Yehowa. To wan ta’an yeti, Yehowa n yuun faaɛ Yudadoma la basɛ, se’ere n sɔi la, la dela Mordekai n yuun tari birikinte pu’usa Yehowa la n sɔi ti yeledaaŋɔ la yuun paɛ ba la. Daanse’ere Haman yuun dela Amalek nɛra. Yehowa yuun pɔ basɛ ba zuo mɛ ti ba wan nyɛ sa’aŋɔ. Mordekai yuun nam la Naayinɛ nɔɔrɛ la ge yuun ka ku’ure bo Haman. (Es 3:2, 5; Yɛh 17:14-16) Leyɛ’ɛsa, Mordekai n yuun tɔɣɛ sɛla bo Ester la (Es 4:14) yuun pa’alɛ ti a yuun dekɛ amea delum la Yehowa ti a faaɛ Yudadoma la basɛ. Ester me n yuun lu nɔɔrɛ ge nyaa keŋɛ naba la zɛ’an ta beem en ti a wa’ana di la, pa’alɛ ti a yuun dekɛ amea delum la Yehowa ti a soŋɛ en.—Es 4:16.
cl-E 101-102 ¶12-13
“Tɔɣesɛ Ya Naayinɛ” La Yan Tari Ya Kpe’eŋo La Tuna Se’em
Yehowa loe la keendoma ti ba bisera Krista tansugere la. (Hebru 13:17) Keendoma wa nari ti ba tara kpe’eŋo sɛka ti Yehowa dekɛ bo ba la bisera piisi la soŋa soŋa. Keendoma wa nari ti ba tara ba kpe’eŋo la pɛ̃regera mabiisi yoi? La daɣɛ bala la fii me! Keendoma nari ti ba tara putɛsonɛ ge siregera bamea la bamam n tuni tuunsɛka tansugere la poan la. (1 Peter 5:2, 3) Baabule la yele keendoma yeti: ‘Biseri ya Naayinɛ tansugere la wuu dunkeendoma n biseri ba piisi se’em la, se’ere n sɔi la Naayinɛ mea Dayɔa n ki bo ba.’ (Tooma 20:28) Gulesegɔ wa pa’alɛ la, la yele n pakɛ se’em ti keendoma tara giile bisera piisi la.
To makɛ yeti, ho zɔ n bo ho tuulum lɔkɔ ti ho bisera bɔ’ɔra en. Ho mi ti ho zɔ la dekɛ la ligeri zo’e zo’e da lɔkɔ la. Bala wan basɛ ti ho bisera lɔkɔ la soŋa soŋa, daɣɛ bala? Bala mea nɔɔ ti Naayinɛ dekɛ tuulum lɔkɔ bo keendoma la ti ba bisera. Tuulum lɔkɔ la dela mabiisi la n boi tansugere la poan la. (Yon 21:16, 17) Yehowa nɔŋɛ a piisi la mɛ, hali basɛ ti a Dayɔyiŋa n de Yezu Krista ki faaɛ ba. Sɛla ka boi n gaŋɛ Yezu ziim la ti Yehowa dekɛ da a piisi la. Keendoma ni tɛ̃ra yele dena wa mɛ ge siregera bamea bisera Yehowa piisi la.
Vo’osum Poan Yɛla
w06-E 3/1 11 ¶4
Ester Gɔŋɔ La Yelekpina
9:10, 15, 16—La boi bim ti ba yuun bo Yudadoma la nɔɔrɛ ti, ba ta’an to’e nɛreba la lɔɣɔrɔ ge beni n sɔi ti ba yuun ka eŋɛ bala? Yudadoma la n yuun zaɣesɛ ka to’e nɛreba la lɔɣɔrɔ la pa’alɛ ti, ba yuun zabɛ mɛ ti ba faaɛ bamea ge daɣɛ ti ba nyɛ taresum.
OCTOBER 2-8
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YOB 1-3
“Kɔ’ɔn Ita Pa’ala Hon Nɔŋɛ Yehowa Se’em”
w18.02-E 6 ¶16-17
Tɔɣesa Noah, Daniel, La Yob N Yuun Tari Sakerɛ Ge Nana Se’em La
Daaŋɔ seto n yuun paɛ Yob. Yob vom poan yɛla pa’alɛ la nɛra vom n wan ta’an tee se’em. Yob yuun dela ‘nɛrezure gana nɛresɛba woo n boi dapɔya bɔba la’ ge ti daaŋɔ nyaa pɔsɛ paara en. (Yob 1:3) A yuun dela buntata ti nɛreba mina en ge me bɔ’ɔra en gilema. (Yob 29:7-16) Ge la bala za’a, Yob yuun ka zɛkeri amea bii a ti’isa ti Naayinɛ yele ka pakɛ eŋa. Hali, Yehowa yuun yeti Yob dela ‘eŋa yameŋa’ ge le yeti: ‘A dela tontɔɔdaana n de birikina, zɔta Naayinɛ ge yaɛ be’em.’—Yob 1:8.
La yuun ka yu’e ti Yob vom kɔ’ɔn tee buyina. Nɔŋɔ n yuun kɛ̃ en ge ti a me ana bura. To mi ti la yuun dela Sitaana n yuun sa’am Yob yu’urɛ ti a lɔɣɔrɔ la n sɔi ti a pu’usa Naayinɛ. (Kaalɛ Yob 1:9, 10.) Yehowa yuun geele yele wa ti la dela ninmɔ’ɔrɛ. Bala la, a yuun bo Yob la yɔ’ɔ ti a eŋɛ pa’alɛ ti eŋa n nɔŋɛ Naayinɛ la zuo ti a tara birikinte pu’usa Naayinɛ.
w19.02-E 5 ¶10
Kɔ’ɔn Tara Ho Birikinte La!
Sitaana me pareni la yele ana wa bɔ’ɔra tɔ. Yele wa pakɛ hon la wani? Sitaana boti la a yeti, sɛla n sɔi ti ho pu’usa Yehowa dela ho boti la ho faaɛ homea basɛ ge daɣɛ ti ho sirum nɔŋɛ en mɛ. A me le yeti, ho ka tari birikinte! (Yob 2:4, 5; Lil. 12:10) Yele wa basɛ ti la ana hon la wani? La daam ho mɛ, daɣɛ bala? Ge ti’isɛ yele wa bisɛ: Yehowa bisɛ nam ho mɛ, bala n sɔi ti a bo ho yɔ’ɔ kãtɛ wa. Yehowa bo Sitaana la yɔ’ɔ ti a gurɛ ho bisɛ nyaa ho tari birikinte bii ho ka tari. Yehowa mi ti ho wan tara ho birikinte la ge basɛ ti la niɛ peelumi ti Sitaana dela pumpɔrema. Yehowa yeti, A wan soŋɛ hɔ ti ho tara ho birikinte la. (Heb. 13:6) Bisɛ lan de yɔ’ɔ se’em bɔ’ɔra tɔ la Sɔ’ɔlum Za’adaana la n bisɛ nam to la! Ho nyaa baŋɛ sɛla n sɔi ti birikinte yele ba’ɛ pakɛ? To birikinte la n pa’alɛ ti Sitaana yetɔɣum la dela pumpɔreŋɔ. La me pa’alɛ ti to zɛkeri la to Sɔ Naayinɛ yu’urɛ ge me pa A Na’am la poore. Ho wan eŋɛ la wani ta’an tara birikinte?
Vo’osum Poan Yɛla
w21.04-E 11 ¶9
To Zamesɛ Sɛla Yezu Ba’asegɔ Yetɔɣum La Poan
Yezu yuun yeti bo? Lan yuun gee fii la Yezu ki la, a yuun yeti: ‘Mam Naayinɛ, mam Naayinɛ, bem zuo ti ho zaɣesɛ mam?’ (Mt. 27:46) Baabule la ka pa’alɛ sɛla n sɔi ti Yezu yuun yele bala. Ge geele bisɛ a yetɔɣum la n pa’alɛ to sɛla. Yele deyima dela, Yezu n yuun tɔɣɛ sɛla la basɛ ti yetɔɣebiŋere seko n boi Yooma 22:1 la tum la tuuma. Leyɛ’ɛsa, Yezu yetɔɣum la basɛ ti la niɛ peelumi ti, Yehowa yuun ka eŋɛ sɛla ti la ‘gu’ura’ a Dayɔa wa. (Yob 1:10) Yezu yuun bɔkɛ ti a Sɔ la yuun dekɛ en eŋɛ la a dindoma la nu’usin ti ba gurɛ en bisɛ ta paɛ a kum. Gurebisɛ kaŋa taaba ka tabelɛ paɛ asaala. Leyɛ’ɛsa a yetɔɣum la pa’alɛ ti a yuun ka tum be’em n nari ti ba ku en.
OCTOBER 9-15
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YOB 4-5
“Bisɛ Homea Soŋa La Pumpɔreŋɔ Yɛla”
it-1-E 713 ¶11
Elifaz
2. A yuun dela Yob zɔdoma batã la poan ayima. (Yob 2:11) A yuun dela Teman buraa. Daanse’ere a yuun dela Esau dayɔkeema yaaŋa. Bala la, a yuun dela Abraham yaaŋa ge me dɛna Yob yire nɛra. Eŋa la a yaasi yuun ŋmɛ’ɛri la ba nyu’ɔ la bamam n tari yɛm se’em la. (Yer 49:7) Elifaz yuun pa’asɛ sɛba n yuun keŋɛ ti ba ta ‘buɣelɛ’ Yob suure la mɛ. Elifaz n yuun nyɛ yu’urɛ paa a tadaandoma la poan, ti la pa’alɛ ti a yuun ta’an dɛna keema ba poan. Eŋa n yuun ni tɔɣɛ yia ba sɔsega la poan. Eŋa me yetɔɣum n wɔɣɛ gaŋɛ ba za’a.
w05-E 9/15 26 ¶2
Zaɣesɛ Putɛbe’ero!
Elifaz yuun nyɛ la yelekirega ge tɔɣɛ de yele yeti: ‘Sabeo n ŋmɛ mam tole ti mam inya kɔberɔ lɔbera. Ku daa ani la bala zɛ’a ge mam ka nyaŋɛ pa’alɛ ku ani se’em; ti la ana suram, ti mam wum kunkore.’ (Yob 4:15, 16) Bem n yuun tɔɣeri bɔ’ɔra Elifaz? Eŋa n yuun wum sɛla pooren la paalɛ ti, la daɣɛ Naayinɛ maleka n yuun tɔɣɛ bo en. (Yob 4:17, 18) La yuun dela kolekpabɛ’a n tɔɣɛ bo en. La san daɣɛ ni bala, beni n sɔi ti Yehowa yuun zɛregɛ Elifaz la a zɔdoma bayi la ti ba tɔɣɛ la pumpɔreŋɔ yɛla? (Yob 42:7) Yelemɛŋɛrɛ la dela, kolekpabɛ’a n yuun pã’asɛ Elifaz. A yuun ka tɔɣɛ Naayinɛ puti’irɛ.
w10-E 2/15 19 ¶5-6
Zaɣesɛ Sitaana Yɛla
Elifaz yuun dela Yob zɔdoma batã la poan ayima. Sitaana yuun doose la Elifaz wa poan yeti, nɛresaaleba ka tari vuurɛ. A le yele Yob yeti, ‘ge sɛba n nyaa kɛ̃’ɛra tɔnɔ yɛa poan, ti ba ɛ̃berɛ dɛna tontɔnɔ wa! Sɛba ti guŋa wan mɔɣɛ wa nyaa dela bem? Ba ta’an ki bulika bii zanɔɔrɛ. Ba dela sɛla sa’aŋɔ n ka tɔi.’—Yob 4:19, 20.
Baabule kaalegɔ zɛ’an ayima dekɛ nɛreba makɛ la ‘yɔɣerɔ duɣɔrɔ’ n ka tari paŋa se’em la. (2 Ko. 4:7) Ton ka di mi’a la n sɔi ti to tara inbũulegɔ. (Arom 5:12) Tomam mea ka tari paŋa n wan ta’an zabɛ la Sitaana. Tomam n de Kristakɔma la zuo Naayinɛ soŋeri to mɛ. La boi bim ti to tari la inbũulegɔ ge to tari tuulum mɛ Naayinɛ nɛŋan. (Isa. 43:4) Leyɛ’ɛsa Naayinɛ tari a zilam vo’osum la soŋera la sɛba n zuseri en la. (Lu. 11:13) A vo’osum la ta’an bo to ‘pansɛka n gani asaala paŋa’ ge soŋɛ tɔ ti to ŋmibe ze’ele daaŋɔ seto woo ti Sitaana tara paara to la. (2 Ko. 4:7; Flp. 4:13) To san ze’ele kankaŋi giisɛ Sitaana ge basɛ ti to ‘sakerɛ kpe’em,’ Naayinɛ wan basɛ ti to kpe’em ge tara paŋa. (1 Pe. 5:8-10) Bala zuo, la ka nari ti to zɔta dabeem la Sitaana Kolekpabɛ’a la.
mrt-E 32 ¶13-17
Gu Homea Pumpɔreŋɔ Poan
● Geele bisɛ lasebaarɛ la n ze’ele zɛ’an, la lan tɔɣeri sɛla yele
Baabule la yeti: ‘Ya san wum yelese’ere woo, maɣesɛ ya de bisɛ.’—1 Tesalonika 5:21.
Ge ti ho sakɛ yele bii ho tɔɣɛ de bo nɛra, hali lasebaarɛdoma san puɣum tɔɣera yele la, la nari ti ho geele de bisɛ nyaa, la dela yelemɛŋɛrɛ? Ho wan eŋɛ la wani eŋɛ bala?
Geele bisɛ nyaa ho wan ta’an tɔresɛ lasebaarɛ la n ze’ele zɛ’an la? Nalɛɣerɛ yɛla bii leebego yɛla zuo, lasebaarɛdoma bii tiga ase’a ta’an parum yɛla. Ho san wum lasebaarɛ, ni dekɛ makɛ la lasebaarɛ tiga ase’a me n tɔɣɛ yele la poan se’em. Saŋa ase’a, daanse’ere ho zɔdoma ta’an ka mina ge doose email bii social media poan bo ho lasebaarɛ n daɣɛ yelemɛŋɛrɛ. Bala zuo la, da tɔresɛ yele, san daɣɛ ti ho viisɛ baŋɛ lasebaarɛ la n ze’ele zɛ’an.
Viisɛ baŋɛ nyaa yele la dela yelemɛŋɛrɛ, la sansɛka ti yele la eŋɛ. Bisɛ sansɛka ti yele la eŋɛ, la yelese’a n pa’alɛ ti sɛla ti ba tɔɣera la sirum dela yelemɛŋɛrɛ. Bisɛ homea soŋa yele yele wuu ba san tɔɣera yele la wuu la dela de’eŋo yele la, bii ba san tɔɣera yele la ti la basɛ ti ho kɔ’ɔn ti’isa de yele.
Vo’osum Poan Yɛla
w03-E 5/15 22 ¶5-6
Kɔ’ɔn Zɛ’a Kankaŋi Ta’an Ta Nyɛ Daarewoo Nyɔvore
Ton pa’asɛ tingole wa za’a waabi mabinɔɔrɛ la poan la, soŋeri to mɛ paa ti to ta’an zɛ’a kankaŋi. Bisɛ lan de kã’a se’em ti to pa’asɛ tingole wa za’a mabinɔɔrɛ n tari nɔŋerɛ la poan! (1 Peter 2:17) To me kpemeseri to mabiisi giila mɛ ti ba zɛ’a kankaŋi.
Geele bisɛ Yob n de tontɔɔ nɛra la n yuun eŋɛ sɛla. Hali Elifaz n yuun ka tɔɣeri yelemɛŋɛrɛ la yuun koŋe mɛ ge yeti: ‘Hon yetɔɣum n sɛ sɛba n daa ka ta’an zɛ’ɛta ti ba zɛ’a. Hon kpemese sɛba nama n gbi’iri ti ba zɛ’a.’ (Yob 4:4) Tomam tɔɣeseri Yob halesonɛ wa? To za’a waabi tari la zugbere tuunɛ ti to soŋɛ to mabiisi ti ba ta’an ŋmibera pu’usa Naayinɛ. To san naɛ la ba bɔna, to ta’an dekɛ Baabule la n yele sɛla la tum tuuma. Baabule la yeti: ‘Kpemese ya nu’usi se’esi n bãlɛ la, la duma se’esi n gbi’iri la.’ (Isaiah 35:3) Bala, tiregɛ kpɛmesa mabiisi giila se’em ma’a ti ho ni seke ba la. (Hebru 10:24, 25) To san pɛ̃ɣera ba la ban kɔ’ɔn mɔɔra pu’usa Naayinɛ se’em la, bala wan soŋɛ ti ba ta’an zɛ’a kankaŋi ta’an ta nyɛ daarewoo nyɔvore la.
OCTOBER 16-22
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YOB 6-7
“Yɛla San Gaam Be’ero Ho Vom Poan”
w06-E 3/15 14 ¶10
Yob Gɔŋɔ La Yelekpina
7:1; 14:14—‘Pɛ̃regerɛ tuuma’ la vuurɛ? Yob suure n yuun ba’ɛ sa’am ti a yuun ti’isa ti vom dela pɛ̃regerɛ tuuma n kpe’em. (Yob 10:17) Nɛra san ki, la dela pɛ̃regerɛ ti a gã a Yɔɔ la poan ta paɛ se’em ma’a ti Naayinɛ wan isige en. Bala ti Yob yeti la dela pɛ̃regerɛ tuuma la.
w20.12-E 16 ¶1
‘Yehowa Lɛm Mɛ La Sɛba Giila N Kɔ’ɔsɛ’
SAŊA ase’a, to ta’an ni fabela ti to vom dabesa ka zo’e ge me ‘pirɛ la daaŋɔ.’ (Yob 14:1) Bala la, bɔkerɛ boi bim mɛ la to giila n ni kɔ’ɔsɛ la. Diimi sa, Yehowa yamesi basɛba giila tabelɛ kɔ’ɔsɛ mɛ hali ti basɛba yuun bɔta ti ba ki. (1 Na. 19:2-4; Yob 3:1-3, 11; 7:15, 16) Ge saŋa zo’e zo’e la, ba yuun dekɛ bamea delum la Yehowa ti a me yuun kpemese ba giila. Ba gulesɛ ba yɛla eŋɛ Baabule la poan mɛ ti la buɣelɛ to suure ge pa’alɛ tɔ to wan vɔna se’em.—Arom 15:4.
g-E 1/12 16-17
La San Ana Ho Wuu Ho Ki Ge Vo’ose
La boi bim ti, la ta’an ana ho wuu ho yele la ba’ɛ gaam la be’ero ge tɛ̃ra ti la daɣɛ hon ma’a. Nimbãalega yele la dela, yeledaaŋɔ paari nɛra woo mɛ zina beere wa. Baabule la yeti: ‘Naaŋɔ woo kɔ’ɔn si’ina mɛ ge me bɔna wuŋerɛ poan ta paɛ nananawa.’ (Arom 8:22) La ta’an dɛna ti ho kan ta’an maalɛ ho yele la nananawa ge saŋa zo’e zo’e la, la ta’an ni ta sɔna bɛ’ɛna mɛ pooren. Ge bem n wan ta’an soŋɛ hɔ nananawa?
Tɔɣɛ la ani ho se’em bo ho zɔ n kãsegɛ ti ho tɔresɛ. Baabule la yeti: ‘Zɔsonkɔ dela se’em n tari nɔŋerɛ saŋa woo ge me dɛna suɔ n boi la hɔ wuŋerɛ poan.’ (Magaha 17:17) Se’em ma’a ti la yuun wuna Yob la, a yuun tɔɣɛ lan ani en se’em mɛ bo a zɔdoma. Yob n yuun yeti ‘eŋa taregɛ mɛ la vom’ la, a yuun le yeti: ‘Mam wan nyɔna la n yɛm me, mam wam tɔɣera la bala, n too wa poan!’ (Yob 10:1) Ho san tɔɣɛ la ani ho se’em bo nɛreba, la ta’an basɛ ti la ana ho buɣa buɣa ge me basɛ ti ho tara putɛsonɛ ho yele la poan.
Tɔɣɛ sɛla n boi ho suuren bo Naayinɛ. Nɛreba basɛba ti’isɛ ti zusega yeen dɛna la malema ge Baabule la ka yele bala. Yooma 65:2 tɔɣɛ Yehowa Naayinɛ yele yeti, a dela ‘Se’em n keleseri zusega,’ ti 1 Peter 5:7 me yeti: ‘A fabeli ya yele mɛ.’ Sugumnɔɔrɛ zo’e zo’e ti Baabule la pa’alɛ la yele n pakɛ se’em ti to dekɛ tomea delum Naayinɛ. Yɛla ase’a n wana:
‘Dekɛ ho suure za’a delum Yehowa ge da dekɛ homea delum homea bɔkerɛ. Ho sɛla woo poan, mina Naayinɛ, bala ti a wan tĩɛ ho sore woo tontɔɔ.’—MAGAHA 3:5, 6.
‘Yehowa bo’ori sɛba n zoti en la bamam n boti sɛla. A keleseri ba kaasega mɛ ge fãara ba basera.’—YOOMA 145:19.
‘To me tari la sakerɛ a poan ti to san yeen zusɛ en sɛla ti la makɛ la a puti’irɛ, a keleseri to mɛ.’—1 YON 5:14.
‘Yehowa zaaɛ mɛ la potɔpa, ge a keleseri tontɔɔdoma zusega mɛ.’—MAGAHA 15:29.
Ho san yele Naayinɛ yele la n kpe’em bo ho se’em, a wan soŋɛ hɔ. Bala n sɔi ti Baabule la kpemese ho giila ti, ‘ho dekɛ homea delum en saŋa woo ge tɔɣɛ sɛla n boi ho suuren bo en.’—Yooma 62:8.
Vo’osum Poan Yɛla
w20.04-E 16 ¶10
Kelese, Zamesɛ Ge Tara Giile
To san tiregɛ bɔkera taaba, to tɔɣeseri la Yehowa. Baŋɛ ho mabiisi la soŋa soŋa. Sɔsera la ba ge ti ya nyaa pɔsɛ zamesegɔ, la ya san ba’asɛ zamesegɔ. Naɛ la ba tuna na’am mɔɔlegɔ poan. La me san wan ta’an eŋɛ, beem ba ti ba wa’an ho yire na ti ya di. Ho san eŋɛ bala, ho wan baŋɛ ti mabipɔka sɛka ti ho daa ti’isɛ ti a ka nɔŋɛ nɛreba la zoti la valum, mabisɛka ti ho daa ti’isɛ ti a nɔŋɛ la ligebɔrɛ la, to’oseri la saama soŋa soŋa bii deodoma sɛba n ni ka kena zamesegɔ kalam la, yaarɛ n paari ba. (Yob 6:29) Yelemɛŋɛrɛ la dela, to kan bɔta ti to tara ‘tomea kɛ̃’ɛra nɛreba yɛla poan.’ (1 Tim. 5:13) Ge la wan ana soŋa ti to baŋɛ yelese’a n eŋɛ to mabiisi vom poan, la yelese’a n ta’asɛ ti ba tara halese’a ti ba tara la.
OCTOBER 23-29
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YOB 8-10
“Naayinɛ Nɔŋerɛ La Gu’uri To Mɛ Sitaana Pumpɔreŋɔ Yɛla Poan”
w15-E 7/1 12 ¶3
To Wan Ta’an Sirum Tum Pee Naayinɛ Puurɛ?
Yeledaaŋɔ zo’e zo’e n yuun paɛ Yob. A yuun tue mɛ la eŋa n yuun ti’isɛ ti eŋa tari sakerɛ bii a ka tari sakerɛ woo, la yele ka pakɛ Naayinɛ. (Yob 9:20-22) Yob yuun ba’ɛ nam amea mɛ. Bala yuun basɛ ti nɛreba ti’isa ti a boti a yeti, eŋa dela tontɔɔdaana gaŋɛ Naayinɛ.—Yob 32:1, 2; 35:1, 2.
w21.11-E 6 ¶14
Yehowa Yelemɛŋɛrɛ Nɔŋerɛ La Vuurɛ Dela Bem Bo Ho?
Naayinɛ nɔŋerɛ la gu’uri to mɛ vo’osum poan. David yuun zusɛ Yehowa yeti: ‘Hon n de mam suka zɛ’an; hon gu’uri mam n daaŋɔ saŋa. Hon pirɛ mam mɛ la fãarɛ yuuma. Naayinɛ nɔŋerɛ, la A som n kaɛ sɛba n delum en la mum.’ (Ym. 32:7, 10) Wuu lalesi n yuun ni gu tisi diimi se’em la, bala mea nɔɔ ti Yehowa nɔŋerɛ la kaɛ to mum ge gu’ura to vo’osum poan la wan eŋɛ se’em ti to kelum tara to birikinte la. Leyɛ’ɛsa, Yehowa nɔŋerɛ la zuo ti a ve’e to lɛm amea.—Yer. 31:3.
Vo’osum Poan Yɛla
w10-E 10/15 6-7 ¶19-20
“Ani N Baŋɛ Yehowa Puti’irɛ?”
To zamesɛ baŋɛ ‘Yehowa puti’irɛ’ la wani wani? La nari ti to basɛ ti Baabule la soŋɛ tɔ ti to bɔkɛ Yehowa puti’irɛ. To da makɛ ti’isa ti Yehowa paŋa pɔ’ɛ mɛ wuu tomam la. To me da tara tomam n ti’iseri se’em gãkera en. Yob yeti: ‘Naayinɛ daɣɛ nɛresaala wuu tomam n de nɛresaala se’em wa, ti n wan ta’an lerege en. A daɣɛ nɛresaala ti to wan ta’an keŋɛ kootin.’ (Yob 9:32) Wuu Yob la, to san bɔkɛ Yehowa puti’irɛ, la wan kɛ̃ to suure ti to me yeti: ‘Bisɛ! Yele ana wa puɣum dɛna la yele piɣisi n bala. To wum la a waaseŋɔ n bala. Ge san dɛna a paŋa la n tãseri wuu saa la, ani n wan ta’an ze’ele?’—Yob 26:14.
To san kaala Baabule la ti bɔbese’ere bɔkerɛ kpe’em, yele yele wuu Yehowa n ti’iseri yɛla se’em, bem ti la nara ti to eŋɛ? To san viisɛ yele la ge kelum ka nyɛ lebesego n niɛ peelumi, la ta’an basɛ ti la kpe’em bo to ti to dekɛ tomea delum Yehowa. Tɛ̃ra ti saŋa ase’a, yɛla ase’a ni bo to la yɔ’ɔ ti to eŋɛ pa’alɛ ti, to tari sakerɛ ti Yehowa yɛla woo ani soŋa mɛ. Basɛ ya ti to sirege ya tomea ge sakɛ ti to ka bɔkeri sɛla woo ti Naayinɛ ita. (Pa. 11:5) Bala wan basɛ ti to sakɛ tuuntuna Paul n yuun yeti: ‘Naayinɛ kɔ’ɔn iti la som bɔ’ɔra nɛreba. A me ni kɔ’ɔn dɛna la yɛmdaana ge me tara putɛsonɛ! Bala, ani n wan ta’an baŋɛ Naayinɛ puti’irɛ? Ani n wan ta’an bɔkɛ Naayinɛ n ti’iseri se’em? Ani n mi to Daana Naayinɛ puti’irɛ n de se’em? Ani n wan ta’an kã’am en? Ani n tabelɛ bo en ti a wan lebese en? Se’ere n sɔi la Naayinɛ n daa naam sɛla woo. Sɛla woo n boi wa dela eŋa zuo ti la bɔna ge me le dɛna a denɛ. Bala, pɛ̃ɣeri ya Naayinɛ daarewoo. Taarɛ.’—Arom 11:33-36.
OCTOBER 30–NOVEMBER 5
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YOB 11-12
“Sarɔtɔ Totã Poan Ti To Wan Ta’an Tara Yɛm Ti La Soŋɛ Tɔ”
w09-E 4/15 6 ¶17
Yob Yuun Zɛ̃kɛ Yehowa Yu’urɛ La Mɛ
Bem n yuun soŋɛ Yob ti a kɔ’ɔn tara a birikinte la? La niɛ peelumi ti, a yuun puɣum tara la bɔnsoŋa la Yehowa ge ti a daaŋɔ la nyaa pɔsɛ. Sɛla ka boi n pa’alɛ ti Yob mi ti Sitaana zɛregɛ Yehowa mɛ ge a yuun kelum tara la yelemɛŋɛrɛ. A yuun yeti: ‘Mam kan makɛ basɛ n birikinte la ta paɛ n kum!’ (Yob 27:5) Yob yuun eŋɛ la wani tara bɔnsoŋa la Yehowa bala? Nɔkpe’ene kai ti a suure yuun sukɛ mɛ la eŋa n yuun wum Naayinɛ n eŋɛ yelese’a bo a yire nɛreba n de wuu Abraham, Isaak la Yakob la. Yob me yuun zamesɛ Yehowa hala zo’e zo’e yese la a naaŋɔ lɔɣɔrɔ poan.—Kaalɛ Yob 12:7-9, 13, 16.
w21.06-E 10 ¶10-12
Yehowa Zuo, Ho Ka Boi Ho Ma’a
Nyɔɣɛ zɔtɔ n de yelemɛŋɛrɛ Kristakɔma. Nyɔɣɛ zɔtɔ la sɛba n tari halesoma tansugere la poan hali ba yuuma bii ba bɔŋa zɛ’ɛsi san bɔna de to‘ore. Baabule la tĩɛ to ti ‘kuregerɛ n de yɛm.’ (Yob 12:12) Mabisɛba n kuregɛ wan ta’an zamesɛ sɛla bunbilipaalesi zɛ’an. Yonatan yuun keem David zo’e mɛ ge ba yuun kelum ana la tapilapi la taaba. (1 Sa. 18:1) David la Yonatan yuun soŋeri la taaba ta’an pu’usa Yehowa, la ka pakɛ la daaŋɔ seto n yuun paɛ ba la. (1 Sa. 23:16-18) Mabipɔka yu’urɛ n de Irina ti eŋa ma’a dɛna Sɛɛradaana a yizuo la poan yeti: “To mabiisi wan ta’an dɛna to vo’osum poan dɔɣereba bii suurɔ. Yehowa wan ta’an doose ba poan soŋɛ tɔ.”
La daɣɛ naana ti ho nyɔɣɛ zɔtɔ, yele yele wuu ho san zɔta valum. Ratna dela mabipɔka sɛka n zoti valum. A yuun zamesɛ yelemɛŋɛrɛ la mɛ, la ka pakɛ la yaarɛ n yuun paɛ en la. A yeti “La yuun dela n sakɛ ti, la nari ti n basɛ ti mabiisi la soŋera mam.” La ta’an kpe’em ti ho yele nɛra, la ani ho se’em ge hon la ho zɔdoma san sɔsera soŋa soŋa, bala n wan basɛ ti ya zɔtɔ nyɔka la kpe’em. Ho zɔdoma boti la ba kpemese ho giila ge me soŋɛ hɔ ge la nari ti ho yele ba, ban wan ta’an soŋɛ ho se’em.
To san naɛ la mabiisi kena na’am mɔɔlegɔ, la wan soŋɛ ti to ta’an nyɔɣɛ ba zɔtɔ. Carol ti to tɔɣɛ a yele la yeti: “Mam n naɛ la mabipɔɣesi tuna na’am mɔɔlegɔ, la tiokrasi tuuma ase’a poan la soŋɛ mam mɛ ti n ta’an nyɔɣera zɔtɔ zo’e zo’e. Yehowa doli la n zɔdoma wa poan soŋera mam yuuma zo’e zo’e n wana.” Ho san nyɔɣɛ zɔtɔ la Kristakɔma, ho wan nyɛ nyuurɔ zo’e zo’e. Yehowa ni doose la to zɔdoma wa poan soŋɛ tɔ, to suure san sa’am ti la ana to wuu to boi la to ma’a la.—Mag. 17:17.
it-2-E 1190 ¶2
Yɛm
Naayinɛ Yɛm. Yehowa ‘ma’a n de yɛmdaana.’ (Arom 16:27; Lil 7:12) Mi’ilum dela sɛla ti to zamesɛ baŋɛ. Yehowa n de Naaŋɔdaana n ‘kɔ’ɔn bɔna wuusa’ la zuo, a mi sɛla woo n boi saazuo la tinparɛ wa mɛ (Ym 90:1, 2) ge me mina yelese’a n eŋɛ saazuo la tinparɛ wa zuo ta paɛ zina beere wa. Naayinɛ n naam yelese’a la, ti asaala me ni bisɛ dekɛ viisɛ yɛla ge maalɛ lɔɣɔrɔ. Naayinɛ san ka naam ni yele ana wa, asaala kan ta’an maalɛ ni sɛsɛla. (Yob 38:34-38; Ym 104:24; Mag 3:19; Yer 10:12, 13) Bala zuo la, a sareŋɔ yɛla la soŋeri to mɛ ti to tara vom somɔ ge gãkera yɛla tontɔɔ. (Tɛ 32:4-6; bisɛ JEHOVAH [A God of moral standards].) A bɔkeri sɛla woo mɛ. (Isa 40:13, 14) La boi bim ti saŋa ase’a a ta’an ni bo yɔ’ɔ ti yelebe’ero ita, ti la ta’an ni ana wuu yelebe’ero la n tuɣum ana soŋa la ge eŋa ma’a n wan ta’an pa’alɛ sɛla n wan eŋɛ beere sa’am. La me ni makɛ mɛ la a puti’irɛ n de sɛla. Sɛla woo ti a tɔɣɛ la ‘wan sirum tum bala.’—Isa 55:8-11; 46:9-11.
Vo’osum Poan Yɛla
w08-E 8/1 11 ¶5
Hon Wan Sɔsɛ La Ho Kɔma Se’em
▪ ‘Hon bɔkɛ ba yetɔɣum la vuurɛ?’ Yob 12:11 yeti: ‘Tuberɛ ni ka to’e yele mɛ bisɛ, wuu zɛleŋa n ni lem dia bisɛ se’em la?’ Nananawa n nari ti ho ‘gɛɛla’ ho kɔma n tɔɣeri yelese’a la. Saŋa zo’e zo’e poan, kɔma ni zɛɛra mɛ tɔɣera yɛla. Makerɛ, ho bia ta’an yele ho yeti, “Ho ni kɔ’ɔn ita mam wuu n dela bia la!” bii “Ho ka makɛ kɛlesa mam!” Da bɔta ti ho pa’alɛ ti ho bia la n tɔɣɛ sɛla la daɣɛ yelemɛŋɛrɛ ge mina ti a boti a yele ho la sɛla. Makerɛ, a san yele ho yeti, “Ho ni kɔ’ɔn ita mam wuu en dela bia la,” a boti a yeti, “Ho ka tɔresɛ mam.” A me san yeti, “Ho ka makɛ kɛlesera mam,” la vuurɛ ta’an dɛna ti, a boti la a yele ho lan ani en se’em. Tiregɛ la ho bɔkɛ ban tɔɣeri sɛla la vuurɛ.