Pigera Zontua INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Pigera Zontua
INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Farefare
Ɛ
  • ã
  • ɛ
  • ɛ̃
  • ɣ
  • ŋ
  • ɔ
  • ɔ̃
  • BAABULE
  • GƆNƆ
  • ZAMESEGƆ
  • w25 December gɔn. 26-30
  • Sɛba N Kuregɛ Wa, Ya Dela Tuulum Nɛreba Tansugere La Poan

Vidiyo ka boi kalam.

Gaafara, daaŋɔ fii n boi vidiyo la poan.

  • Sɛba N Kuregɛ Wa, Ya Dela Tuulum Nɛreba Tansugere La Poan
  • Pigera Zontua N Mɔɔli Yehowa Na’am La—2025
  • Zupiɣesi
  • Ka Taaba
  • BEM TI YEHOWA BƆTA TI HO EŊƐ?
  • HO ZI’IREGO POAN YƐLA WAN TA’AN SOŊƐ NƐREBA
  • YEHOWA PUURƐ PEE MƐ LA HON ITI YELESE’A BƆƆRA EN LA
  • KƆ’ƆN TUULEGERA TA’AN SOŊƐ NƐREBA
  • Kelum Tara Pupeelum Ho Kuregerɛ Poan
    Pigera Zontua N Mɔɔli Yehowa Na’am La—2025
Pigera Zontua N Mɔɔli Yehowa Na’am La—2025
w25 December gɔn. 26-30
Fɔɔra: Mabiisi n kuregɛ ge kelum tara pupeelum pu’usa Yehowa. 1. Mabia puurɛ n pee la eŋa n tari beere sa’am puti’irɛ la. 2. Mabipɔka n zĩ kɔɔreŋɔ keekee zuo ge dekɛ gɔnpika bɔ’ɔra nɛɛsi. 3. Mabipɔka n bo’ori lebesego zamesegɔ poan. 4. Mabipɔka n gurɛ mabia n de bunbilipaalega nu’o ti ba bɔna na’am mɔɔlegɔ poan. 5. Mabia n naɛ la mabipɔka la a kɔma bayi sɔsera Na’am Pu’usegɔ Deo poan.

Sɛba N Kuregɛ Wa, Ya Dela Tuulum Nɛreba Tansugere La Poan

“Mam san ti’isɛ mam n yuun de bunbilipaalega ta’an ita yelese’a la, la ni eŋɛ mam la pakerɛ. Ge nananawa mam n nyaa kuregɛ la, mam ka le ta’an ita yelese’a ti mam yuun ni ita la.”—Connie n de yuun 83.

Daanse’ere hon me ka ta’an tuna wuu hon yuun de bunbilipaalega tuna se’em la. La boi bim ti ho tari yelemɛŋɛrɛ bɔ’ɔra Yehowa mɛ yuuma zo’e zo’e ge ho san dekɛ hon yuun tuni se’em la makɛ la nananawa, ho giila ta’an kɔ’ɔsɛ. La san ana ho bala, bem n wan soŋɛ hɔ ti ho kelum tara pupeelum?

BEM TI YEHOWA BƆTA TI HO EŊƐ?

Soke homea yeti, ‘Bem ti Yehowa bɔta ti n eŋɛ?’ Tɛɛnhegɔ 6:5 wan ta’an buɣelɛ ho suure. La yeti: “Nɔŋɛ Na’ayenɛ ho Yenɛ la la ho suunre zan’an la ho sea zan’an la ho paŋa zan’an.”

Kaalegɔ zɛ’an wa pa’alɛ ti Yehowa boti la ho pu’usa en la ho suure za’a, ho sia za’a, la ho paŋa za’a. Bala wan soŋɛ hɔ ti ho kan tara hon ta’an ita sɛla la makera la basɛba bii tara makera hon yuun de bunbilipaalega ge ta’an ita yelese’a la.

Daanse’ere hon yuun de bunbilipaalega la, ho yuun tuni la kpe’eŋo kpe’eŋo bɔ’ɔra Yehowa. Ge nananawa ti ho bɔŋa la nyaa tee la, ho kelum muura mɛ tuna ho paŋa beene. Ho san ti’isa bala, la wan soŋɛ hɔ ti ho baŋɛ ti ho kelum muura mɛ wuu hon yuun iti se’em la. Ho yuun tuni la ho paŋa beene, ho me kelum ita la bala.

Fɔɔra: Mabipɔka n pu’usɛ Yehowa yuuma zo’e zo’e. 1. Yuuma zo’e zo’e n tole, a dela bunbilipaalega ge tɔɣera bɔ’ɔra pɔka ayima na’am mɔɔlegɔ poan. 2. Mabipɔka la n nyaa kuregɛ la zuo, a dekɛ la fon ti eŋa la mabipɔka n de bunbilipaalega tara dita sɛɛra.

Ho san kuregɛ ge tuna ho paŋa beene la kɔ’ɔn makɛ mɛ la hon yuun de bunbilipaalega tuna se’em bɔ’ɔra Yehowa la

HO ZI’IREGO POAN YƐLA WAN TA’AN SOŊƐ NƐREBA

Lan wan tuɣum deni ti ho ti’isa sɛla ti ho kan ta’an eŋɛ la, la nari ti ho ti’isa ti ho tari yɔ’ɔ zo’e zo’e mɛ ti ho soŋɛ basɛba. Nananawa ti ho nyaa dɛna bunkutɛ la, ho wan ta’an eŋɛ yɛla ase’a ti hon yuun de bunbilipaalega la ho kan ta’an eŋɛ. Makerɛ, ho wan ta’an eŋɛ yele ana wa:

Tɔɣɛ ho zi’irego poan yɛla bo nɛreba. Geele yelese’a n boi Baabule gulesegɔ wa poan:

Naba David: “Mam n de bia tara tara ta korogɛ wa, mam ka tabelɛ nyɛ te Na’ayenɛ bahɛ tontɔɔdoma wa, bii ba kɔma ɛɛra soha dia.”—Ym. 37:25.

Yosua: “Nananawa, mam gee la n sige teŋa wa. Ya mɛhe sunya la ya sea mi te yelesoma deyena te Na’ayenɛ ya Yenɛ bo ya [ka] gee ka tom. Yelese’a woo te Na’ayenɛ ya Yenɛ biŋe nɔɔrɛ te a tom bo ya la la deyena me ka gee ka tom.”—Yos. 23:14.

Daanse’ere hon yuun de bunbilipaalega la, ho yuun tɔɣɛ yɛla n ani wuu wana kpemese nɛreba giila. Ge David la Yosua yuun nyɛ yele ana mɛ yuuma zo’e zo’e poan, bala n basɛ ti ba yetɔɣum la tara vuurɛ bɔ’ɔra tɔ.

Ho san pu’usɛ Yehowa ti la yue, ho wan ta’an tɔɣɛ pa’alɛ Yehowa n kã bo ho se’em, la eŋa n kã bo basɛba me se’em. Hon tɛ̃ri sansɛka ti Yehowa kã bo a yamesi sose’ere n boi de to’ore poan? Tɔɣɛ de yele bo basɛba me! La me wan ta’an kpemese ba giila. Ho san tɔɣera ho zi’irego poan yɛla bɔ’ɔra ho mabiisi, la wan kpemese ba giila.—Arom 1:​11, 12.

Sore deyima ti ho wan ta’an le kpemese mabiisi giila dela ho tiregɛ kena zamesegɔ Na’am Pu’usegɔ Deo la poan. Ho san ita bala, ho wan kpemese ho mabiisi la giila ge ti homea me puurɛ pee. Connie ti to puɣum tɔɣɛ a yele la yeti: “Mam san ni keŋɛ Na’am Pu’usegɔ Deo la poan, mam giila n ni kpeŋe. Mabiisi la n ni eŋɛ pa’alɛ ti ba nɔŋɛ mam se’em la ni basɛ ti mam puurɛ n pee. Mam me ni eŋɛ la sɛla bo ba ti la pa’alɛ ti mam puurɛ pee ya. Mam kɔ’ɔn tiregera mɛ tuna vo’osum poan tuuma ge me ni naɛ la n mabiisi la bɔna.”

YEHOWA PUURƐ PEE MƐ LA HON ITI YELESE’A BƆƆRA EN LA

Baabule la tɔɣɛ nɛreba zo’e zo’e n yuun ka nyaŋɛ tum zo’e wuu ban boti se’em la ge ti Yehowa kelum nɔŋɛ ba. Geele Simeon yele bisɛ. A yuun dela bunkutɛ se’em ma’a ti ba dɔɣɛ Yezu la. Simeon n yuun keni pu’usegɔ yire la, daanse’ere a yuun nyɛti bunbilipaalesi n tuni ninmu’urɛ tuuma pu’usegɔ yire la poan. Daanse’ere Simeon yuun ti’isɛ ti eŋa ka le tara vuurɛ bɔ’ɔra Yehowa sɛla n sɔi la, a ka le ta’an tuna wuu bunbilipaalesi wa n tuni se’em la. Ge Yehowa yuun ka geele en bala. Yehowa yuun bisɛ ti Simeon dela “nɛresoŋɔ ge dɛna se’em n sohore Na’ayenɛ.” Bala la, a yuun kã bo en mɛ ge bo en yɔ’ɔ ti a nyɛ Yezu. Yehowa yuun le basɛ ti Simeon tɔɣɛ biŋe ti Yezu n wan ta dɛna Mɛzaaya la! (Lu. 2:​25-35) La niɛ peelumi ti Yehowa yuun ka biseri la Simeon inganɛ n ani se’em. A yuun tuɣum bisera la a sakerɛ n kpe’em se’em ge ti “Yenɛ Sea la” me bɔna la en.

Yosef la Mary puurɛ n pee ti ba dekɛ Yezu n de bilia la ta pa’alɛ Simeon.

Yehowa yuun kã bo Simeon, bo n yɔ’ɔ ti a nyɛ Yezu ge basɛ ti a tɔɣɛ biŋe ti Yezu n wan ta dɛna Mɛzaaya la

Ho me ta’an tara suure lua ti Yehowa puurɛ pee mɛ la hon tari sakerɛ se’em pu’usa en, la ka pakɛ la hon ka le ta’an tuna zɔ’ɔra la. “Na’ayenɛ behera la sɛla te ya tara te ya bo la ge tɔ’ɔra ya bo’olom la. Ge a kan behera la sɛla te ya ka tara te ya bo la.”—2 Ko. 8:12.

Bala la, basɛ ti ho puti’irɛ bɔna hon wan ta’an eŋɛ sɛla la poan. Makerɛ, ti’isɛ bisɛ hon wan ta’an doose sarɔse’a mɔɔla hali la san puɣum dɛna la saŋa fii. Leyɛ’ɛsa, ho wan ta’an kpemese mabiisi giila ho san yi ba fon poan bii ho gulesɛ sɛla eŋɛ kaatɛ poan bo ba. Ho san puɣum eŋɛ sɛla fii pa’alɛ ti ho nɔŋɛ ho mabiisi la, la wan ta’an kpemese ba giila paa yele yele wuu hon de bunkutɛ ge ta’an eŋɛ bala la.

Basɛba tari la inganɛ poan tɔregɔ. Bisɛ zi’irego poan yele n eŋɛ East Africa n boi daka la zuo n de “Mabipɔka Ayima Dekɛ La Baabule La Faaɛ Nɛra Vom Basɛ.”

Tɛ̃ra ti hon pu’usɛ Yehowa yuuma zo’e zo’e ge kelum tara sakerɛ pu’usa en la dela makesonɛ n wan ta’an kpemese mabiisi giila. Hon ŋmibe se’em la dela makesonɛ. La me wan basɛ ti ho tara suure lua ti Naayinɛ “mi te ya daa soŋɛ ya sɔɔnrɔ ge kelom soŋora ba yan eŋɛ dena wa pa’alɛ mɛ te ya nɔŋɛ ba la Na’ayenɛ zuo.”—Heb. 6:10.

KƆ’ƆN TUULEGERA TA’AN SOŊƐ NƐREBA

Viisegɔ pa’alɛ ti buranya’asi la pɔɣenya’asi sɛba n soŋeri nɛreba tari la imma’asum, ti’isa soŋa ge me vɔna yuura.

Yelemɛŋɛrɛ, ho san tuna tunsoma bɔ’ɔra nɛreba bala kan gu hɔ to ho kan kuregɛ. Naayinɛ Na’am la ma’a n wan nyaŋɛ yese be’em sebo woo ti Adam dekɛ taɛ to la.—Arom 5:12.

Nananawa, to san ita yelese’a ti Yehowa yele to ti to ita n de wuu to soŋɛ nɛreba ti ba baŋɛ en, la wan soŋɛ tɔ ti to beere sa’am puti’irɛ la kpe’em ge ti to me tara imma’asum. Bunkureba wa, mina ya ti Yehowa puurɛ pee mɛ la yan pu’useri en la ge ti ya sakerɛ la me dɛna makesonɛ bɔ’ɔra mabiisi la.

Mabipɔka n kuregɛ n tari gɔnɔ toroko dita sɛɛra. A kaalɛ la Baabule gulesegɔ bo pɔka ayima n kaaseri.

Mabipɔka Ayima Dekɛ La Baabule La Faaɛ Nɛra Vom Basɛ

Pɔɣesa’arɛ n yuun keŋɛ paɛ to gɔnɔ toroko la zɛ’an. Ti to mabipɔka la n kuregɛ la pu’usɛ en ge soke en nyaa a wan ta’an kaalɛ Baabule gulesegɔ bo en ti la kpemese a giila? Mabipɔka la kaalɛ la Yeremia 29:11 n yeti, Yehowa ti’iseri la suma’asum yɛla bɔ’ɔra tɔ ge daɣɛ daaŋɔ yɛla. Mabipɔka la nyaa soke n yeti, “Hon nyɛ Naayinɛ n tari putɛse’a bɔ’ɔra hɔ beere sa’am?”

Pɔɣesa’arɛ wa puurɛ yuun pee mɛ la eŋa n wum yele wa la. A yuun pɔsɛ kaasa mɛ ge yeti: “Naayinɛ boti la mam beere sa’am ta tara suma’asum. N pu’usɛ ya la hon kaalɛ sɛla bo mam wa. Mam n kɔ’ɔn zusera ɛɛra sɛla n bala. Yeledaaŋɔ zo’e zo’e n paari mam. Yɛla la ba’ɛ kpe’em bo mam mɛ ti mam ti’isa ti n ku n mea. Bulika wa ti mam zusɛ Naayinɛ ti a eŋɛ sɛla pa’alɛ ti a nɔŋɛ mam. Hon de saana ka mina mam wa n yi mam ge kaalɛ gulesegɔ n pa’alɛ Naayinɛ n ti’iseri se’em bɔ’ɔra mam la basɛ ti mam baŋɛ ti Naayinɛ boti la a soŋɛ mam.”

Mabipɔka la pa’alɛ en la gɔnɔ zo’e zo’e n boi jw.org poan ti a baŋɛ Baabule la n wan ta’an soŋɛ en se’em a san ti’isa ti a ku amea. Mabipɔka la tɔɣɛ pa’alɛ en ton iti to Baabule zamesegɔ se’em ge beem en ti a wa’an zamesegɔ na. Bakwai sɛka n taɣelɛ la ti a wa’an zamesegɔ na ge pɔsɛ zamesa Tara Vom Somɔ Daarewoo! gɔnlɛmlɛm.

La ka pakɛ la ho yuuma n paɛ se’em, ho wan ta’an dekɛ na’am mɔɔlegɔ toroko la keŋɛ ta mɔɔlɛ.

    Frafra Gɔnɔ (2000-2025)
    Yese
    Yu'ɛ
    • Farefare
    • Tɔ̃rɛ
    • Hon boti sɛla
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Yelese'a N Nari Ti Ho Mina
    • Suɣelum Yɛla
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Yu'ɛ
    Tɔ̃rɛ