“Sau Cov Pejxeem Tuaj Ua Ke”
1. Cov rooj sib txoos loj thiab cov rooj sib txoos rau ntau tebchaws zoo ib yam li hnub uas cov Yixayee sib sau ua ke rau ntawm roob Xinai li cas?
1 Tsis ntev tom qab cov Yixayee tawm hauv Iyi tebchaws los, Yehauvas tau hais rau Mauxe kom “sau cov pejxeem tuaj ua ke” rau ntawm lub roob Xinai tuaj mloog Nws tej lus xwv lawv thiaj paub ntshai Nws thiab thiaj paub qhia Nws tej kevcai rau lawv tej menyuam. (Kc. 4:10-13) Hnub ntawd yog ib hnub uas txhawb tau sawvdaws txojkev ntseeg kawg li! Ob peb lub hlis tom ntej no, Yehauvas cov tibneeg yuav mus koom cov rooj sib txoos loj thiab cov rooj sib txoos rau ntau tebchaws mus mloog nws tej lus qhuab qhia. Peb yuav tau ua li cas es peb thiaj mus koom tau thiab mus mloog tau?
2. Peb yuav tau ua li cas es thiaj npaj txhij mus lub rooj sib txoos?
2 “Npaj Kom Txhij”: Yehauvas tau sam hwm kom cov Yixayee “npaj kom txhij” rau hnub uas yuav mus sib txoos rau ntawm roob Xinai. (Kh.D. 19:10, 11) Niaj hnub no los peb yuav tau npaj mus cov rooj sib txoos tib yam li ntawd thiab, tsis yog cov uas muaj feem qhuab qhia thiab ua yeeb yam thiaj npaj xwb. Piv txwv, yog koj ua haujlwm, koj yuav tau thov sijhawm so rau lub caij mus lub rooj sib txoos. Tej zaum koj txoj haujlwm kuj zoo li Nehemi txoj thiab. Nehemi xav so nws tes haujlwm thiab cawv rau Vajntxwv Athaxawxi es mus rau lub nroog Yeluxalees mus tsim kho tus ntsa loog, tiamsis nws paub tias tej zaum vajntxwv yuav tsis pom zoo nws mus. Txawm li ntawd los, Nehemi thov Vajtswv pab nws ua siab loj mus thov kom vajntxwv tso cai rau nws mus. Vajntxwv thiaj tso cai rau Nehemi mus thiab tseem pab ntau yam rau Nehemi mus tsim kho tus ntsa loog. (Nhm. 2:1-9) Tsis yog koj yuav thov so haujlwm xwb, koj yuav tau npaj seb yuav mus li cas thiab yuav so qhov twg thaum mus lub rooj sib txoos. Yog koj xav tau kev pab txog tej no, cov txwj laus yuav zoo siab hlo pab. Npaj mus kom txog ntxov txhua hnub, thiab npaj kom koj ‘yimhuab yuav tsum muab siab rau mloog heev dua qub.’—Hnpl. 2:1.
3. Peb yuav npaj peb lub siab li cas mus koom lub rooj sib txoos?
3 Ib qho ntxiv uas peb yuav tsum tau npaj yog npaj peb lub siab xwv peb thiaj mloog tau thiab kawm tau. (Exl. 7:10) Yuav muab daim kom tswj rau cov rooj sib txoos tso rau hauv peb lub Vej xaij (Web site) jw.org ua ntej cov rooj sib txoos ntawd pib. Daim kom tswj muaj cov lus qhuab qhia thiab cov nqe Vajlugkub uas txhawb tej lus qhuab qhia ntawd. Yog li, zoo rau peb kawm tej ntawd rau hmo tsev neeg pe hawm Vajtswv ua ke ua ntej peb mus lub rooj sib txoos. Ib txhia kuj muab daim kom tswj luam tawm xwv thiaj tau nqa mus sau tom lub rooj sib txoos.
4. Cov niam txiv siv tau lub caij mus koom lub rooj sib txoos los qhia lawv cov menyuam li cas?
4 ‘Qhia Nej Tej Menyuam’: Tseem ceeb rau cov Yixayee mus sib sau ua ke ntawm roob Xinai, rau qhov yuav pab tau cov niam txiv “qhia lawv tej menyuam.” (Kc. 4:10) Cov rooj sib txoos niaj hnub no los kuj yog ib lub sijhawm zoo rau cov niam txiv cob qhia lawv cov menyuam thiab. Yog li ntawd, cov niam txiv yuav tsum nrog lawv cov menyuam zaum ua ke thaum mus lub rooj sib txoos xwv lawv thiaj pab tau lawv cov menyuam mloog tej lus qhuab qhia. Txhua hnub tom qab lub rooj sib txoos tas lossis thaum tsev neeg pe hawm Vajtswv ua ke, zoo rau tsev neeg tham txog tej uas tau mus kawm tom lub rooj sib txoos.
5. Cov rooj sib txoos tseem yuav muaj no yuav pab tau peb li cas?
5 Tom qab hnub uas cov Yixayee mus sib sau ua ke ntawm roob Xinai, lawv zoo siab heev tias lawv yog Yehauvas cov tibneeg. (Kc. 4:7, 8) Cov rooj sib txoos niaj hnub no los kuj zoo tib yam li ntawd thiab. Peb hnub uas peb mus koom lub rooj sib txoos peb yuav zoo siab heev tias peb tau nrog peb cov kwvtij nkauj muam ua ke. Lub sijhawm ntawd peb yuav tau mloog Yehauvas tej lus qhuab qhia thiab yuav tau kev txhawb zog. (Yxy. 35:7-9) Vim hnub kawg twb los ze lawm, yog li ntawd, cia peb npaj tiag kom mus koom tau lub rooj sib txoos rau xyoo no es ib leeg thiaj txhawb tau ib leeg lub zog!—Hnpl. 10:24, 25.