Apolo—Keristani Herevadia Harorolaia Namonamo Tauna
HEREVANA Basileia harorolaia taudia be Keristani kongregesen lalonai idia noho laganidia be momo eiava lasi, namona be idia iboudiai ese sivarai namona harorolaia gaukarana lalonai do idia goada idia lao dalana do idia ura henia. Unai ena anina be, iseda diba Dirava ena Hereva dekenai bona ma haida hadibaia karana dekenai, be do ita habadaia. Reana anina be ita haida be hahetoho do ita davaridia, hekwakwanai do ita hanaidia, eiava iseda gaukara do ita habadaia.
Baibel lalonai be idaunegai taudia edia sivarai; unai tatau bona hahine ese Dirava idia badinaia, unai kara lalonai idia goada idia lao momokani, bona edia hekwarahi ena anina namona idia davaria. Idia ta be Apolo. Baibel ese ia sivarailaia matamaia neganai, ia gwau ia be Keristani hahediba herevadia ia diba momokani lasi tauna. To lagani momo lasi murinai, ia be Keristani ekalesiana ena gwaukau tauna ta ai ia lao vadaeni. Badina be dahaka unai bamona ia goada ia lao? Badina be ia be mai ena kara namodia, ita ibounai ese do ita tohotohodia be namo karadia unai.
“Buka Helaga Ia Diba Momo”
Lagani 52 C.E. bamona ai ia vara gauna ena sivarai be Baibel torea tauna Luka ese inai bamona ia gwauraia: “Iuda tauna ta, ena ladana be Apolo, be ia lao Efeso dekenai. Ia be Alesandria tauna, mai ena aonega, bona Buka Helaga ia diba momo. Inai tau Apolo be haida ese Lohiabada ena dala idia hadibaia, bona ia ese Iesu ena sivarai ia gwauraia mai siahu danu, bona iena hadibaia hereva be maoromaoro. To ia be Ioane ena bapatiso sibona ia diba. Iuda edia dubu lalonai hereva ia gwauraia mai goada danu, gari ta lasi.”—Kara 18:24-26.
Unai nega ai, Alesandria, Aigupito ai, be tanobada ena siti bada hereana ta, Roma sibona ese ia hereaia. Iuda taudia bona Greek taudia danu ese idia laloa bada, ia be aonega momo gabuna dainai. Apolo be Heberu Revarevadia ia diba momo bona ia hereva namonamo diba, reana badina be unai siti idia noholaia Iuda taudia momo bogaraginai ia sikuli dainai. Apolo ese Iesu sivaraina ia kamonai gabuna ita laloa davari be auka. Diba tauna F. F. Bruce ia gwau: “Toana be ia be laolao tauna—reana ia be hoihoi loaloa tauna, bona ia lao henia gabudia momo dekenai Keristani haroro taudia ia hedavari henia diba.” To, ena be Iesu ia gwauraia bona ia hadibaia maoromaoro, to toana be Pentekoste 33 C.E. be do lasi neganai idia haroro henia, badina be “ia be Ioane ena bapatiso sibona ia diba.”
Iesu ia gunalaia tauna, Ioane Bapatiso, ese Israela besena ibounai ia haroro henia goadagoada, bona momo ia bapatisoa, edia helalo-kerehai toana. (Mareko 1:5; Luka 3:15, 16) Unai nega ena sivarai torea taudia haida idia gwau, Roma Basileiana lalonai idia noho Iuda taudia bogaraginai, momo be Iesu sivaraina taina sibona idia diba, Ioane Bapatiso be Ioridane Sinavaina ena isena ai ia harorolaia herevadia unai. W. J. Conybeare bona J. S. Howson idia gwau: “Edia Keristani abidadama be Lohiabada ena haroro negana ena matamatana ai ia hedinarai gauna hegeregerena. Keriso ena mase ena anina ibounai be idia diba lasi; reana idia diba lasi ia toreisi lou vadaeni.” Toana be Apolo ia diba lasi Pentekoste 33 C.E. ai lauma helaga ia bubua diho vadaeni. To Iesu ia herevalaia hereva maorodia haida ia diba vadaeni, bona unai hereva ia dogoatao lasi iena. Do ia gwauraidia hedinarai daladia ia tahua mai ena gari lasi. To ena lalo-goada be do diba maoromaoro hegeregerena lasi.
Ena Lalona Ia Goada, to Ia Manau
Luka ese ma ia sivarailaia, ia gwau: “Prisikila bona Akwila ese Apolo ena haroro idia kamonai, vadaeni edia ruma dekenai idia hakaua lao, bona idia ruaosi ese Dirava ena dala ibounai idia hadibaia maoromaoro.” (Kara 18:26) Akwila bona Prisikila idia diba Apolo ena abidadama be edia hegeregerena vaitani lasi, to idia aonega dainai, Apolo ia diba goevagoeva lasi gaudia be taunimanima vairadiai idia hamaoromaoroa toho lasi. Reana idia ruaosi sibodia ese Apolo idia hereva henia loulou, durua totona. Vadaeni, Apolo, “Buka Helaga dekenai ena diba . . . ia goada” tauna, be edena bamona ia kara? (Kara 18:24, Kingdom Interlinear) Toana be nega taina daudau lalonai ia ese Iesu ena sivarai ena kahana sibona be taunimanima vairadiai ia harorolaia, Akwila bona Prisikila ida ia do hedavari lasi neganai. Hekokoroku tauna ese ena kerere hamaoromaoroa sisibana ia dadaraia be haraga, to Apolo ena lalona ia manau, bona ia moale, badina be ena diba ia hagugurua diba.
Apolo ena lalo-manau ia hedinarai dalana ma ta be inai: Ena lalona ia hegeregere, Efeso kongregesen taudia ese Apolo ia hanamoa revarevana be Korinto kongregesen taudia do idia tore henia gauna ia abia dae. Sivarai be inai: “Gabeai Apolo ia ura lao Akaia, inai dainai Efeso Keristani taudia ese leta ta Keristani taudia Akaia dekenai idia torea, Apolo do idia abia dae totona.” (Kara 18:27; 19:1) Apolo ese ia doridia lasi, sibona ena aonega dainai do idia abia dae, to Keristani ekalesiana ese ia lailaia dalana ia badinaia mai ena lalo-manau ida.
Korinto Dekenai
Matamanai, Apolo ena gaukara Korinto dekenai ese anina namo hereana ia havaraia. Kara bukana ia gwau: “Ia ginidae, vadaeni Dirava ena hariharibada dainai, ia ese Iesu badinaia taudia dekenai durua bada ia henia. Badina be Apolo ese taunimanima edia vairanai, iena hereva goada dekena amo Iuda taudia ia halusia. Ia ese Buka Helaga dekena amo ia hedinaraia momokani Iesu be Keriso.”—Kara 18:27, 28.
Apolo ese kongregesen ena hesiai ia lao henia, bona ena hegaegae bona ena lalo-goada amo tadikaka ia hagoadadia. Iena kwalimu ena badina be dahaka? Apolo be momokani mai ena diba, bona taunimanima vairadiai herevahereva lalonai Iuda taudia ia halusia diba. To gau badana be inai: Buka Helaga amo ena hereva ia hamomokania.
Ena be Apolo ese Korinto taudia ia durua bada, to ena haroro gaukarana ese anina dikana ia havaraia danu, ia laloa guna lasi gauna unai. Edena bamona? Paulo bona Apolo ruaosi ese Basileia ena hereva momokanina ena uhena be Korinto dekenai idia hadoa bona idia dairia neganai, namo bada idia havaraia. Paulo be unuseniai ia haroro vadaeni, lagani 50 C.E. bamona ai; unai be lagani rua bamona idia do noho ela bona Apolo ia ginidae neganai. Gabeai, lagani 55 C.E. bamona ai, Paulo ese ena revareva ginigunana Korinto taudia dekenai ia torea neganai, edia kongregesen ia parara vadaeni. Haida idia laloa Apolo be edia hakaua tauna, to ma haida ese Paulo o Petero idia laloa bada, eiava idia laloa Keriso sibona be edia Hakaua Tauna. (1 Korinto 1:10-12) Idia haida ta ta idia gwau: “Lau be Apolo ena.” Dahaka dainai?
Paulo bona Apolo ese idia harorolaia herevana be tamona, to edia kara be idau. Paulo sibona ia gwau “iena hereva be mamina lasi”; to Apolo be idau, ia hereva namonamo. (2 Korinto 10:10; 11:6) Iena diba dainai, Iuda taudia haida Korinto dekenai ese idia kamonai henia. “Iena hereva goada dekena amo Iuda taudia ia halusia,” to nega sisina gunanai Paulo ese edia dubu Korinto dekenai lao henia karana ia hadokoa vadaeni.—Kara 18:1, 4-6.
Haida ese Apolo idia laloa bada ena badina be unai, a? Unai idia torelaia taudia haida idia gwau, Greek taudia ese aonega herevadia herevahereva karana idia ura henia bada dainai, reana idia haida ese Apolo ena hereva goada idia ura henia bada. Giuseppe Ricciotti ia gwau: “Reana [Apolo] ena hereva ena mamina namo hereana bona ena parabole namo hereadia dainai, momo ese ia idia ura henia bada, bona Paulo idia ura henia maragi, badina be ia haroro neganai ia hereva manau bona ena hereva ena mamina be namo momokani lasi.” Bema momokani haida edia ura unai bamona dainai tadikaka idia hapararadia, Paulo ese “aonega taudia edia aonega” abia isi karana ia gwauraia dika ena badina ita lalo-pararalaia be haraga.—1 Korinto 1:17-25.
To Paulo ena hereva ese ia hahedinaraia lasi ia bona Apolo idia hepapahuahu. Ena be haida be sibodia edia lalohadai kavakava hegeregeredia idia laloa unai haroro taudia ruaosi ese Korinto taudia edia lalona idia veria helulu bona idia badu heheni, to Baibel ese unai ia herevalaia lasi. Apolo be sibona kongregesen ena kahana ena kwarana ai ia halaoa toho lasi, to Korinto ia rakatania vadaeni, Efeso ia lou henia vadaeni, bona ia be Paulo ida idia noho, Paulo ese ena revareva ginigunana be unai lalo-tamona lasi kongregesen ia tore henia neganai.
Idia ruaosi idia hepapahuahu lasi bona idia gaukara helulu lasi; to toana be idia abidadama heheni bona idia gaukara hebou, Korinto kongregesen ena hekwakwanai haoredia totona. Reana Paulo ese Korinto taudia haida ia daradaralaia, to ia ese Apolo ia daradaralaia lasi, lasi vaitani. Unai tatau ruaosi idia gaukara mai edia lalo-tamona momokani; edia hahediba herevadia idia hamomokania heheni. Ruaosi be ‘Dirava ena gaukara idia karaia hebou noho’ dainai, Paulo sibona ia gwau: “Lau ese uhe lau hadoa, Apolo ese ranu dekenai ia dairia.”—1 Korinto 3:6, 9, 21-23.
Paulo hegeregerena, Korinto taudia ese Apolo idia matauraia bada, bona idia ura do ia vadivadi henidia lou. To Paulo ese Apolo ia noia Korinto do ia lou henia neganai, unai Alesandria tauna ia ura lasi. Paulo ia gwau: “Iseda varavara tauna, Apolo lau noia goadagoada, ia bona varavara taudia haida ese umui dekenai do idia vadivadi henia, lau gwau. To ia be ia ura lasi . . . To nega namona do ia davaria neganai umui dekenai do ia lao.” (1 Korinto 16:12) Apolo ia ura lasi do ia giroa lou, reana badina be ia gari, ia dainai kongregesen do ia parara lou garina, eiava badina be idau gabuna ta dekenai ia bisi dainai.
Apolo ena sivarai Baibel lalonai ena dokona ai, ia be Kerete bona reana ma gabu haida danu ia lao henia noho. Paulo ese ia hahedinaraia lou ena turana bona ena bamona ia laloa bada; Tito ia noia, Apolo bona ena bamona Sena edia laolao dalana do ia lailaia, gau ta ai do idia dabu lasi. (Tito 3:13) Unai neganai, lagani 10 bamona lalodiai Keristani dalana dekenai idia idia hadibaia murinai, Apolo be ia goada ia lao vadaeni dainai, ekalesia ena gwaukau tauna ai idia halaoa vadaeni, bona unai dagi gaukarana lalonai ia laolao.
Lauma Dalanai Tubu Karana Idia Haharagaia Karadia Namodia
Unai Alesandria haroro tauna ena haheitalai namona be hari inai negai sivarai namona idia harorolaia taudia bona lauma dalanai do idia goada idia lao urana idia ura taudia iboudiai danu ese do idia tohotohoa be namo. Reana ita hereva namonamo lasi, ia hereva bamona, to ena diba bona Baibel ia gaukaralaia dalana be momokani ita tohotohoa diba, unai amo hereva momokani idia tahua momokani taudia ita durua diba. Apolo ese gaukara goadagoada dalana ia hahedinaraia, unai amo “Iesu badinaia taudia dekenai durua bada ia henia.” (Kara 18:27) Iena lalona ia manau, sibona ena namo ia tahua lasi, bona ena lalona ia hegeregere haida edia hesiai do ia lao henia. Ia diba momokani gaukara helulu karana bona sibona abia isi lalohadaina be mai edia gabu lasi Keristani ekalesiana lalonai, badina be ita ibounai be ‘Dirava ena gaukara ita karaia hebou noho.’ —1 Korinto 3:4-9; Luka 17:10.
Apolo hegeregerena, ita be lauma dalanai ita goada ita lao diba. Iseda lalona idia hegeregere a, iseda hesiai gaukarana helagana do ita hanamoa o do ita habadaia, bena unai dainai Iehova bona ena orea ese ita do idia gaukaralaia badabada diba, a? Bema unai bamona, Keristani hereva momokanina do ita stadilaia goadagoada bona do ita harorolaia goadagoada.