Što kaže Biblija?

Je li Bog misterij?

“Što je misterij? Općenito govoreći, misterij je istina koju je prirodno nemoguće razumjeti ili dokazati. (...) Što je vjerski misterij? To je jedna od Božjih istina u koje smo dužni vjerovati, iako je ne možemo niti razumjeti niti dokazati. Koji su glavni vjerski misteriji? To su misteriji Presvetog Trojstva, Utjelovljenja i Otkupljenja” (Abrégé de l’exposition de la doctrine chrétienne, 1901 [Skraćeno objašnjenje kršćanske nauke]).

GORE je navedeno kako je jedna knjiga, napisana početkom 20. stoljeća, sažela gledište katoličke crkve o misterijima. Nadalje, nedavno objavljeno djelo Guide des difficultés de la foi catholique (Vodič za teškoće katoličke vjere, 1989) pokazuje da su takve točke koje se tiču nauke još uvijek zanimljive, navodeći: “Kršćanin ne priznaje postojanje određenog broja misterija u svom religioznom Vjerovanju samo zbog osobne sklonosti prema nejasnim stvarnostima. Ako vjeruje u njih, to je sasvim na temelju Božje riječi.” No, što kaže ‘Božja riječ’? Je li Bog misterij?

Možemo li znati sve o Bogu?

Biblija nam pruža mnoge detalje o Bogu kao Osobi, o njegovim osobinama i o tome kako postupa s čovječanstvom. Ali ona objašnjava i to da su njegova mudrost i razum iznad ljudskog razumijevanja. Tako prorok Izaija kaže da su Božji putevi i misli mnogo viši od čovjekovih (Izaija 55:8, 9).

Nemogućnost upoznavanja baš svih stvari o Bogu ne treba nas iznenaditi. Naprimjer, iako naša spoznaja o svemiru stalno raste, znanstvenici priznaju da vjerojatno nikada neće prodrijeti do srži tajne beskrajno malog ili beskrajno velikog. Kako stoga može bilo koje stvorenje potpuno znati dubinu Božje mudrosti, onoga koji je Stvoritelj? Job je priznao Jehovi: “Nijesam razumijevao; čudesno je to za me, te ne mogu znati” (Job 42:3; usporedi Rimljanima 11:33). Dakle, potpuna spoznaja Boga je, u nekom pogledu, iznad našeg ograničenog razumijevanja. Međutim, nauke mnogih crkava idu iznad granica tih jednostavnih zapažanja.

Misteriozniji nego što je potrebno?

Nedavno objavljena katolička enciklopedija Théo kaže: “U crkvenim učenjima, izraz misterij može se primijeniti i na ono što Bog otkriva o sebi, naprimjer, obzirom na svoje trinitarijansko postojanje.” Poput mnogih drugih teoloških knjiga, misao koja je ovdje indirektno iznesena je da, ‘budući da je spoznaja Boga neizbježno misteriozna, ne bi nas trebalo iznenaditi da je Bog Trojstvo i da je to Trojstvo misterij’. Je li takvo razmišljanje dobro potkrijepljeno?

Kao prvo, mnoge knjige, kao što je The New Encyclopædia Britannica, priznaju da se “niti riječ Trojstvo, niti izričita nauka kao takva, ne pojavljuje u Novom zavjetu”. Osim toga, povijest te nauke pokazuje da je ona povezala mnoge zamisli uzete iz poganskih filozofija koje su mnogo desetljeća nakon smrti apostolâ bile uključene u vjerovanja crkve. Prema tome, ne postoji čvrsti dokaz da je misterij Trojstva utemeljen na Bibliji.a

Razmislite o sljedećem: Budući da je nemoguće znati sve o Bogu, da li bi imalo smisla da Jehova sakriva svoj identitet? Ne, on želi da ga znaju svi ljudi (Ivan 17:3; usporedi Jevrejima 8:11). I da li bi imalo smisla da onima koji mu zaista žele ugoditi skriva svoj identitet? Da to prikažemo: Ako netko može vidjeti krajolik neke divne zemlje samo kroz prozor, da li bi bilo mudro zamagliti prozor, govoreći: ‘Može biti i zamagljen, jer ionako ne možemo vidjeti detalje’? Naravno da ne bi! Biblija i zdravi razum pokazuju da je naša spoznaja o Bogu neizbježno ograničena. Ali te granice nikako ne opravdavaju pretvaranje naše spoznaje o Bogu u neku misterioznu nauku, kao što je Trojstvo, koja služi samo da zamrsi naše razumijevanje o njemu.

Misteriji — poganski i kršćanski

Osim toga, kad se izraz “misterij” pojavljuje u Pismima, on nema značenje “skrivene spoznaje”, kako se obično razumije. Kao što nas Théo ispravno podsjeća: “Izraz misterij ovdje nema isti smisao. Za kršćane on označava nešto što je prirodno skriveno ili nedostupno, ali što Bog želi da im kaže (...) i da dožive.”

Apostol Pavao je 20 puta u određenom smislu upotrijebio grčku riječ mystérion (“misterij”, ili “sveta tajna”). On ju je upotrijebio u povezanosti sa svetom tajnom koja je dugo bila skrivena, ali koju je Bog otkrio kad je poslao Isusa na Zemlju. Isus Krist, Spasitelj čovječanstva, bio je glavni dio obećanog ‘sjemena’ koje će Bog upotrijebiti da otkupi čovječanstvo, Onaj ‘u kome će se blagosloviti svi narodi na zemlji’ i koji će imati sunasljednike na nebesima (1. Mojsijeva 3:15; 22:18; Rimljanima 8:17). Te sakrivene, ili misteriozne, činjenice bile su skrivene od Božjih pretkršćanskih slugu ali ih je Jehova otkrio u pravo vrijeme (Efežanima 1:9; Kološanima 1:26). Nasreću, ta spoznaja nije sačuvana samo za nekolicinu izabranih — kao što je slučaj sa vjerskim misterijima u nekim religijama — već se bez razlike treba objaviti što je moguće većem broju ljudi (Efežanima 6:19, 20).

Obožavati Boga u istini

Biblija za nas sadrži dovoljno informacija da obožavamo Boga na način koji mu je prihvatljiv. Daleko od učenja Trojstva, ona veoma jasno otkriva nadmoć Jehove i podređeni položaj Isusa. Naprimjer, Isus je rekao: ‘Otac je veći od mene’ (Ivan 14:28; 1. Korinćanima 15:28). Biblija također pokazuje da je sveti duh Božja djelujuća sila, koja upravlja njegove vjerne sluge (Djela apostolska 2:1-4).

Kad je razgovarao sa Samarićankom, Isus je pokazao da netko, da bi ugodio Bogu, mora obožavati Boga “duhom i istinom”. On je dodao da “Otac traži takve da ga obožavaju” (Ivan 4:21-24, NW). Svi smo odgovorni da tražimo tu točnu spoznaju koja će nam donijeti blagoslove ako se oslonimo na Božju riječ, umjesto da prihvatimo misteriozne tradicije koje je načinio čovjek i koje je krše.

[Bilješke]

[Zahvala na stranici 14]

Sva prava pridržana