Prodani u ropstvo
Od dopisnika Probudite se! iz Afrike
OLAUDAH EQUIANO rođen je 1745. u današnjoj istočnoj Nigeriji. Život u njegovom selu bio je tipičan za to vrijeme. Obitelji su zajedno radile na uzgoju kukuruza, pamuka, jama i graha. Muškarci su čuvali goveda i koze. Žene su prele i tkale pamuk.
Equianov otac bio je uvaženi starješina klana i sudac u seoskoj zajednici. Bio je to položaj koji je jednog dana trebao naslijediti Equiano. To se nikada nije dogodilo. Equiano je, još kao dječak, otet i prodan u ropstvo.
Prodavan od trgovca do trgovca, nije se sreo s Evropljanima sve dok nije došao na obalu. Godinama kasnije, opisao je svoje dojmove: “Prvo što su mi oči zapazile kad sam stigao na obalu bilo je more, i brod za robove koji je bio usidren i čekao na svoj tovar. To dvoje ispunilo me čuđenjem koje se ubrzo pretvorilo u stravu kad sam ukrcan na brod. Neki članovi posade odmah su me ispipali i bacili uvis da vide jesam li zdrav i tada sam bio uvjeren da sam dospio u svijet zlih duhova i da će me oni ubiti.”
Pogledavši oko sebe, Equiano je vidio “mnoštvo crnih ljudi svakojakih izgleda kako su lancima vezani zajedno, a izraz lica na svakome od njih izražavao je potištenost i tugu”. Shrvan tim prizorom, Equiano se onesvijestio. Drugi Afrikanci su ga osvijestili i pokušali utješiti. Equiano kaže: “Pitao sam ih zar nas ti bijeli ljudi neće pojesti.”
Equiano je brodom otpremljen na Barbados, zatim u Virginiju, a kasnije u Englesku. Budući da ga je kupio jedan kapetan broda, puno je putovao. Naučio je čitati i pisati, a kasnije je otkupio svoju slobodu i odigrao jednu od vodećih uloga u pokretu za ukidanje ropstva u Britaniji. Godine 1789. objavio je priču o svom životu, jedan od nekoliko izvještaja (i možda najbolji) o trgovini robljem koje su napisale afričke žrtve te trgovine.
Milijuni drugih Afrikanaca nisu imali takvu sreću. Otrgnuti od svojih domova i obitelji, brodovima su prebačeni preko Atlantika u uvjetima velike okrutnosti. Oni su, zajedno s djecom koju su rodili, bili kupovani i prodavani kao stoka i bili su prisiljeni teško raditi bez plaće kako bi strancima povećali bogatstvo. Većina njih nije imala nikakva prava i mogla je biti kažnjena, zlostavljana ili čak ubijena za svaki hir svojih vlasnika. Za većinu tih potlačenih, jedino izbavljenje od ropstva bila je smrt.