Zadivljujuća azadirahta
OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ NIGERIJE
“SEOSKA apoteka” — tako u Indiji zovu drvo azadirahte. U toj zemlji ljudi već stoljećima koriste azadirahtu kao sredstvo protiv bolova, groznice i infekcija. Vjerujući da azadirahta pročišćava krv, mnogi hindusi na početku svake godine pojedu po nekoliko njenih listova. Ljudi ujedno čiste zube azadirahtinim grančicama, koriste sok od azadirahtinog lišća za liječenje kožnih oboljenja te piju čaj od azadirahte kao okrepljujući napitak.
Posljednjih godina znanstvenici pokazuju sve veći interes za azadirahtu. Međutim, jedan znanstveni izvještaj pod nazivom Neem—A Tree for Solving Global Problems upozorava: “Premda izgleda da postoje gotovo beskrajne mogućnosti, kod azadirahte još ništa nije definitivno. Znanstvenici koji su krajnje optimistični u pogledu te biljke i njezinih potencijala ipak priznaju da su u ovom trenutku dokazi koji podupiru njihova očekivanja nepouzdani.” No u izvještaju ujedno stoji: “Dva desetljeća istraživanja dala su na veoma mnogo područja rezultate koji puno obećavaju, tako da bi ova tajnovita vrsta mogla biti od ogromne koristi kako siromašnim tako i bogatim zemljama. Čak i neki vrlo suzdržani istraživači kažu da se ‘azadirahtu s pravom naziva čudom od biljke’.”
U funkciji drveta
Azadirahtu nalazimo u tropskim predjelima, a pripada porodici drveta mahagonij. Naraste i do 30 metara, a deblo joj može imati promjer od oko 2,5 metara. Budući da je rijetko kad bez lišća, pruža hladovinu preko cijele godine. Brzo raste, ne zahtijeva puno brige te dobro uspijeva i u lošem tlu.
U zapadnu Afriku donesena je početkom ovog stoljeća kako bi pružala hladovinu i zaustavila širenje pustinje Sahare na jug. Šumari su to drvo zasadili i na Fidžiju, Mauricijusu, u Saudijskoj Arabiji, Srednjoj i Južnoj Americi te na Karipskim otocima. U Sjedinjenim Državama postoje eksperimentalni zasadi u južnim predjelima Arizone, Kalifornije i Floride.
Pored toga što u vrućim podnebljima preko cijele godine pruža hladovinu, azadirahta se ujedno može koristiti kao ogrjev. Povrh toga, njeno drvo koje je otporno na termite može poslužiti u građevinarstvu i tesarskom zanatu. Dakle, sudeći već samo po tome koliko je korisna kao drvo, azadirahta prolazi s odličnom ocjenom. Ali to je tek početak.
Insekti je ne podnose
Budući da Indijci već odavna znaju da je lišće azadirahte odbojno neugodnim insektima, stavljaju to lišće u krevete, knjige, kante, kuhinjske elemente i ormare. Godine 1959. jedan se njemački entomolog sa svojim studentima upustio u istraživanje azadirahte nakon što je u Sudanu bio svjedok velike pošasti skakavaca, u kojoj su milijarde skakavaca pojele lišće sveg drveća osim azadirahtinog.
Otada su znanstvenici ustanovili da azadirahtin arsenal složenih kemijskih spojeva efikasno odbija preko 200 vrsta insekata, kao i različite vrste grinja, nematoda, gljivica, bakterija, pa čak i nekoliko vrsta virusa. U jednom eksperimentu istraživači su stavili lišće soje u posudu zajedno s japanskim pivcima. Svaki je list dopola bio poprskan azadirahtinim ekstraktima. Na svakom listu pivci su pojeli onu nepoprskanu polovicu, ali poprskane dijelove nisu ni taknuli. Štoviše, radije su ugibali od gladi nego da pojedu makar i najsitniji djelić poprskanih listova.
Takvi eksperimenti nagovještavaju da postoji mogućnost da se napravi jeftina, neotrovna i lako spravljiva alternativa za neke umjetne pesticide. Naprimjer, u Nikaragvi seljani miješaju tučene sjemenke azadirahte s vodom — 80 grama sjemenki na litru vode. Namaču tučene sjemenke 12 sati, procijede sjemenke, a zatim tom vodom prskaju usjeve.
Preparati na bazi azadirahte većinu insekata ne uništavaju na licu mjesta. Sprejevi na bazi azadirahte mijenjaju insektove životne procese, tako da se on na koncu više ne može hraniti, razmnožavati niti prolaziti kroz preobrazbu. No mada preparati na bazi azadirahte tamane kukce, izgleda da nisu štetni za ptice, toplokrvne životinje niti za ljude.
“Seoska apoteka”
Ima tu još nekih koristi za ljude. Sjemenke i lišće imaju u sebi sastojke koji pokazuju antiseptičko, antivirusno i protugljivično djelovanje. Postoje indikacije da bi azadirahta mogla liječiti upale, visoki tlak i čireve. Lijekovi na bazi azadirahtinih ekstrakata navodno djeluju protiv dijabetesa i malarije. Slijede još neke potencijalne koristi:
Sredstva protiv insekata. Jedan sastojak azadirahte, koji se zove salanin, djeluje jako odbojno na neke insekte koji ubadaju. Sredstvo protiv muha i komaraca na bazi azadirahtinog ulja već je pušteno u prodaju.
Zubna higijena. Milijuni Indijaca svakog jutra otrgnu grančicu azadirahte, žvakanjem smekšaju njen završetak i potom je upotrijebe za trljanje zubi i desni. Istraživanja su pokazala da je to korisno, budući da sastojci kore imaju jako antiseptičko djelovanje.
Kontraceptivna svojstva. Azadirahtino ulje djeluje kao jaki spermicid i pokazuje se djelotvornim u smanjivanju nataliteta kod životinja koje se ispituje u laboratorijima. Eksperimenti s majmunima pokazuju da bi se sastojke azadirahte također moglo koristiti za izradu oralne kontraceptivne pilule za muškarce.
Azadirahta očito nije obično drvo. Premda još nije u potpunosti istražena, azadirahta puno toga obećava — napredak u suzbijanju štetočina, bolje zdravlje, pomoć u ponovnom pošumljavanju, a možda i kontroliranje trenda prenaseljenosti. Nije neobično da su zadivljujuću azadirahtu ljudi prozvali “Božjim darom čovječanstvu”!
[Slike na stranici 23]
Drvo azadirahte, s listom azadirahte na maloj slici