Pogled u svijet
Bolje od ljudske intervencije
Deset godina nakon što je 1987. jedna oluja u Engleskoj porušila 15 milijuna stabala, ustanovljeno je da je najbujniji ponovni rast zabilježen u šumskim područjima gdje ljudi nisu intervenirali, izvještava The Daily Telegraph. Na mjestima gdje je vjetar oborio drveće do tla je dopiralo više svjetlosti. To je omogućilo da mlada stabla i grmlje narastu oko šest metara, a razmnožili su se i insekti, ptice i razne vrste biljaka. Suprotno očekivanjima, mnogi oboreni hrastovi i tise nisu istrunuli, a njihovim je, sada osušenim, deblima trostruko porasla vrijednost. Konzervacionist Peter Raine kaže: “Raščišćavanjem [kojeg su se ljudi prihvatili] u najboljoj namjeri učinjena je veća šteta od one koju je nanijela sama oluja. Te su jeseni mnoga stabla na brzinu i loše zasađena, pa su se posušila.”
Posao, naprezanje i srčani udari
Umno naprezanje na poslu predstavlja drugi najznačajniji rizični faktor kad je riječ o problemima sa srcem i cirkulacijom, dok pušenje zauzima prvo mjesto, izvještava Frankfurter Rundschau. Rezimirajući anketu koju je sproveo Savezni institut za zaštitu na radu i medicinu rada, sa sjedištem u Berlinu (Njemačka), izvještaj kaže: “Najugroženiji su namještenici koji imaju veoma ograničenu slobodu odlučivanja i oni koji imaju manje-više jednoličan posao. Ako su napeti i u slobodno vrijeme, naprimjer zato što grade kuću ili njeguju nekog bolesnog rođaka, onda je rizik od srčanog udara skoro deveterostruko veći.” Jedan se stručnjak zalaže za to da se namještenicima pruži veća sloboda odlučivanja. “Stvari bi se mogle poboljšati već samim tim da se jednom mjesečno porazgovara sa svim radnicima u odjelu.”
‘Najefikasnije prijevozno sredstvo na svijetu’
Kada putujete na gradskim relacijama kraćim od deset kilometara, bicikl može biti brži od automobila, izvještavaju novine The Island, iz Colomba (Šri Lanka). Međunarodno udruženje ekologa Prijatelji Zemlje naziva bicikl “najefikasnijim prijevoznim sredstvom na Zemlji”. Udruženje objašnjava da se biciklom, a on ne zagađuje zrak, može prijeći čak 2 400 kilometara uz potrošnju energije dobivene iz hrane koja je srazmjerna s tek nešto manje od četiri litre benzina, kaže izvještaj. Dodano je i to da vožnja biciklom ujedno koristi zdravlju.
Poplava tirana
Jedno istraživanje koje je organiziralo rimsko Sveučilište La Sapienza otkriva da mnogi učenici trpe razne vrste tiraniziranja u što spadaju uvrede, zlostavljanja, sitne krađe, fizički napadi i prijetnje. Takvi su napadi posebno došli do izražaja u Rimu, gdje je u roku od tri mjeseca preko 50 posto djece oba spola doživjelo neku vrstu tiraniziranja. “Kad se s djevojčicama ozbiljnije porazgovaralo”, objasnila je istraživačica Anna Costanza Baldry, “mnoge su ispričale da su doživljavale čak i ozbiljna napastovanja, o kojima nikom nisu ništa rekle kako iz straha tako i (...) zbog toga što neke oblike ponašanja smatraju normalnima”, pisale su talijanske novine La Repubblica.
Nisu samo djeca žrtve tiraniziranja. The Irish Times izvještava da mnogi odrasli doživljavaju tiraniziranje na poslu, mahom od svojih pretpostavljenih. “Verbalni napadi, kritiziranje čovjekovog rada i širenje glasina o njemu predstavljaju omiljene trikove tirana s posla”, pisale su novine. “Ponižavanje i određivanje nerealnih radnih normi također su bili česta pojava.” Tiraniziranje djeluje i na čovjekovu psihu, tako da su neke od posljedica “napetost, razdražljivost, depresija, paranoja, stres, gubitak samopouzdanja, gubitak samopoštovanja i povlačenje u sebe”, piše Times. U ekstremnim slučajevima takvo tiraniziranje može dovesti do “sloma živaca ili čak do samoubojstva”.
Carski rez ili prirodni porođaj?
Brazilski liječnici i porodilje često se radije odlučuju za carski rez nego za prirodni porođaj. Liječnik smatra da tako “može obaviti više porođaja, može zaraditi više novca u svojoj ordinaciji i ne mora raditi preko vikenda”, izvještava časopis Veja. Porodilje “odlučuju da ne rađaju prirodnim putem, misleći da će tako izbjeći bol (međutim, oporavak nakon carskog reza daleko je bolniji), a usto smatraju da je ova metoda bolja za estetski izgled tijela (što nije točno)”. U državnim se bolnicama trećina svih porođaja obavlja carskim rezom, a u nekim privatnim bolnicama ta stopa iznosi čak 80 posto. “Porođaj je postao pravi biznis”, kaže dr. João Luiz Carvalho Pinto e Silva, šef katedre za porodništvo na Sveučilištu u Campinasu. “Ljudi često zaboravljaju da je carski rez kirurški zahvat, dok prirodni porođaj to nije. Kod carskog reza se izgubi više krvi, duže se ostaje pod anestezijom, a veća je i mogućnost infekcije.” Prema riječima tog liječnika, “carski rez trebalo bi napraviti samo u tri slučaja: kada je ugrožen život pacijentice ili čeda, kada se ne jave trudovi ili kad nastupe neočekivane komplikacije”, piše Veja.
U Grčkoj iščezava religioznost
Atenske novine Ta Nea nedavno su objavile rezultate ankete na temu religije u Grčkoj, koja je slična anketi što su je novine napravile 1963. Rezultati pokazuju da je u toj zemlji došlo do pada religioznosti. U prethodnoj je generaciji 66 posto ljudi reklo da ide u crkvu najmanje dva do tri puta mjesečno, za razliku od nepunih 30 posto u ovoj nedavnoj anketi. Od 965 odraslih osoba koje su bile anketirane na širem gradskom području Atene, preko dvije trećine izjavilo je da društvo ima “malu” ili “baš nikakvu” korist od crkve, izvještava novinska agencija Reuters. Pišući za novine Ta Nea, ugledni grčki anketar Elias Nikolakopoulos govorio je o “postupnoj sekularizaciji grčkog društva”, komentirajući da danas u Grčkoj vlada “rezerviranost i ravnodušnost” prema crkvi.
Pognojite rajčicu propagandnim lecima
Što bi pošta mogla učiniti s mjesečnom kvotom od 500 tona neisporučivih propagandnih letaka, kataloga i drugih reklamnih materijala? Pošta u Dallas-Fort Worthu (Texas), počela je veći dio toga slati na preradu u kompost. Kompost se koristi za uzgoj rajčica i nevena, izvještava The New York Times, a rezultati su zasad pozitivni. Bakterije koje prave kompost od sasjeckanih reklamnih letaka hrane se ishlapjelim pivom i gaziranim pićima, što su nusproizvodi u tvornicama alkoholnih i bezalkoholnih pića. Pivo i gazirani napici sadrže šećer, koji bakterijama omogućava obilno razmnožavanje. Joel Simpson, zamjenik direktora tvornice za proizvodnju komposta koja je napravila taj eksperiment, kaže: “Iste stvari koje debljaju nas ljude, i na bakterije djeluju tako da ih debljaju i usrećuju.”
Pomoć oboljelima od kožnih bolesti
“Mnogi ljudi koji pate od kožnih bolesti ne traže liječničku pomoć zato jer im je to neugodno, pa tako znaju godinama ‘šutke patiti’”, izvještava The Irish Times. Ističući koliko je težak njihov položaj, dr. Gillian Murphy kaže: “Imam neke pacijente oboljele od psorijaze kojima koža doslovno otpada s tijela kad skinu odjeću i koji se osjećaju tako nečisto i neugodno da ne žele odsjesti u hotelu niti ići frizeru.” Bill Cunliffe, profesor dermatologije na Sveučilištu u Leedsu, dodaje: “Akne djeluju na čovjekov izgled i psihu. Općenito se smatra da je to nešto prljavo i zarazno. Ako su na razgovor za posao došle dvije osobe s jednakim sposobnostima, posao će dobiti ona koja nema akne.” Cunliffe kaže da je imao pacijenata koji su bili toliko izbezumljeni zbog svojih akni da su si pokušali oduzeti život. Na simpoziju Evropske dermatološke i venerološke akademije koji je nedavno održan u Dublinu (Irska) liječnici su naglasili kako već u početku valja zatražiti liječničku pomoć. “To je nekim ljudima strašan problem”, rekao je jedan liječnik, “no važno je imati na umu da ipak postoje djelotvorne terapije.”
Roditeljski govor — nisu samo umirujući zvuci?
Roditelji koji veselo tepaju svojim bebama možda im pružaju puno više od nježnog izraza ljubavi, kažu neki znanstvenici. Patricia Kuhl, sa Sveučilišta u Washingtonu, proučavala je sa svojim kolegama govor upućen bebama na tri različita jezika — ruskom, švedskom i engleskom. Izgleda da roditeljski afektirani način govora ne služi samo tome da privuče bebinu pažnju, već ga beba ujedno koristi kao temelj za učenje jezika. “Sa 6 mjeseci”, piše časopis Science, “bebe već nauče raspoznavati vokalne foneme, s tim da obraćaju pažnju na razlike koje u njihovom materinjem jeziku imaju nekog smisla, kao naprimjer razliku između ‘e’ i ‘a’, dok zanemaruju besmislene varijacije.”