Gradivo iz izvora u Radnim listovima (Naš kršćanski život i služba)
6-12. kolovoza
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | LUKA 17-18
“Pokazuj zahvalnost”
Lk 17:12, 14, bilješke iz nwtsty
deset gubavaca: U biblijsko doba gubavci su se očito okupljali na istim mjestima ili su živjeli u zajednicama, jer su tako mogli pomagati jedni drugima (2Kr 7:3-5). Božji Zakon zahtijevao je da gubavci žive podalje od ostatka naroda. Osim toga, morali su upozoravati druge na svoju prisutnost vičući: “Nečist, nečist!” (3Mo 13:45, 46). Gubavci koje se spominje u ovom izvještaju držali su se propisa i ostali podalje od Isusa.
pokažite se svećenicima: Dok je bio na Zemlji, Isus Krist priznavao je Mojsijev zakon i položaj svećenika čija je služba utemeljena još u doba Arona. Upravo je zato onima koje bi izliječio od gube govorio da se pokažu svećenicima (Mt 8:4; Mk 1:44). Prema Mojsijevom zakonu, svećenik je morao potvrditi da je gubavac ozdravio. Zatim je izliječeni čovjek trebao otići u hram kako bi prinio žrtve propisane zakonom (3Mo 14:2-32).
Tragajmo za duhovnim blagom
Lk 17:10, bilješka iz nwtsty
Beskorisni: Isus nije htio reći da bi robovi, odnosno njegovi učenici, trebali za sebe misliti da su beskorisni ili bezvrijedni. Izraz “beskorisni” u ovom kontekstu pokazuje da bi robovi trebali biti skromni, a ne smatrati da zaslužuju posebno priznanje ili pohvalu. Neki bibličari kažu da je Isus na ovom mjestu upotrijebio hiperbolu čiji je smisao: “Mi smo samo robovi koji rade svoj posao i ne zaslužuju nikakvu posebnu pažnju.”
Lk 18:8, bilješka iz nwtsty
vjeru: Ili “takvu vjeru”. U grčkom tekstu ispred riječi “vjera” stoji određeni član, koji upućuje na to da Isus ovdje nije govorio o vjeri općenito, nego o vjeri kakvu je pokazala udovica iz njegove usporedbe (Lk 18:1-8). On je mislio na vjeru u to da molitva ima veliku moć i da će se “Bog pobrinuti da pravdu dobiju izabrani njegovi”. Isus je usporedbu očito namjerno završio tim pitanjem ne bi li svoje učenike potaknuo da razmisle o tome kakva je njihova vlastita vjera. Usporedbu o molitvi i vjeri Isus je ispričao u pravo vrijeme, jer je netom prije govorio o kušnjama koje će snaći njegove učenike (Lk 17:22-37).
13-19. kolovoza
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | LUKA 19-20
Tragajmo za duhovnim blagom
Lk 19:43, bilješka iz nwtsty
ogradu od zašiljenih kolaca: Ili “palisadu”. U grčkim knjigama Biblije riječ háraks javlja se samo na ovom mjestu. Ona može značiti “zašiljen kolac ili trupac za utvrđivanje; ograda za opsadu, palisada”. Isusove riječi ispunile su se 70. godine kad su Rimljani pod vodstvom generala Tita oko Jeruzalema podigli opsadni zid, ili palisadu. Titov cilj bio je spriječiti Židove da pobjegnu, natjerati ih na predaju i glađu skršiti otpor stanovništva. Da bi pribavili građu za opsadu Jeruzalema, Rimljani su posjekli sva stabla u okolici.
Lk 20:38, bilješka iz nwtsty
jer su njemu svi oni živi: Prema onome što kaže Biblija, onaj tko ne mari za Boga u njegovim je očima mrtav, premda je doslovno možda još uvijek živ (Ef 2:1; 1Ti 5:6). Slično tome Božji vjerni sluge za njega su živi čak i nakon što umru — oni će sigurno uskrsnuti jer je on sam to zajamčio (Ri 4:16, 17).
20-26. kolovoza
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | LUKA 21-22
Tragajmo za duhovnim blagom
Lk 21:33, bilješke iz nwtsty
Nebo i zemlja proći će: Neki drugi biblijski reci jasno kažu da će nebo i zemlja postojati zauvijek (1Mo 9:16; Ps 104:5; Pr 1:4). Stoga se ovaj redak može shvatiti kao hiperbola — čak i kad bi se dogodilo ono što se nikako ne može dogoditi, odnosno kad bi nebo i zemlja stvarno nestali, Isusove riječi ipak bi se ispunile. (Usporedi Mt 5:18.) No nebo i zemlja ovdje bi se mogli shvatiti i simbolično, kao “prijašnje nebo i prijašnja zemlja”, u skladu s Ot 21:1.
riječi moje neće proći: Ili “riječi moje nipošto neće proći”. Ovdje je na grčkom uz glagol upotrijebljena dvostruka negacija, koja dodatno pojačava misao da je apsolutno nemoguće i nezamislivo da se Isusove riječi ne ispune.
27. kolovoza — 2. rujna
BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | LUKA 23-24
Tragajmo za duhovnim blagom
Lk 23:31, bilješka iz nwtsty
dok je stablo zeleno (...) kad bude suho: Isus je ovdje očito govorio o Židovima kao narodu. Oni su bili poput stabla koje se suši, ali u sebi još ima nešto soka. Dok su god među njima bili Isus i Židovi koji su vjerovali u njega, narod je u duhovnom pogledu donekle još bio živ. No Isus je uskoro trebao biti pogubljen, a vjerni Židovi trebali su biti pomazani svetim duhom i postati dio duhovnog Izraela (Ri 2:28, 29; Ga 6:16). Kad se to dogodilo, izraelski je narod u duhovnom pogledu umro, postao je nalik usahnulom stablu (Mt 21:43).
Lk 23:33, multimedijski sadržaj iz nwtsty
Čavao zabijen u kost pete
Ovo je fotografija replike petne kosti čovjeka kojemu je peta bila probijena željeznim čavlom dugim 11,5 centimetara. (Vidi mwb17.12 5.) Original je pronađen 1968, tijekom iskopavanja u sjevernom dijelu Jeruzalema, a datira iz rimskog doba. Predmet je arheološki dokaz da su se prilikom pogubljenja čavli vjerojatno koristili kako bi se osuđenika pribilo na drveni stup. Moguće je da su slične čavle rimski vojnici koristili kako bi Isusa Krista pribili na stup. Predmet je pronađen u kamenoj škrinji, odnosno kosturnici, u koju su položene suhe kosti preminule osobe nakon što je tijelo istrunulo. To pokazuje da je netko tko je bio pogubljen na stupu ipak mogao imati pogreb.