Inflacija — kako s njome izaći na kraj?

“BUDE li inflacija još dugo napredovala tim korakom, jednog dana će svi gladovati. Umjesto da ‘stežu remen’, ljudi će pohlepno jesti svoj remen”, rekao je neki brazilski advokat.

Brazil već dulje vrijeme trpi od teške inflacije. No, on nije usamljen slučaj. Od ledenog Islanda do tropske Gane većina zemalja — bilo pod socijalističkim ili kapitalističkim, demokratskim ili diktatorskim režimom — trpi u određenoj mjeri od inflacije. Stručnjaci navode različite razloge za to, ali jedno je sigurno: Prosječni građanin mora živjeti s njome. Kako mu to uspijeva?

Bogatima ne pada tako teško poduzimanje promjena. Intervjui vođeni s bogatim građanima Rio de Janeira pokazuju, da su neki od njih morali ograničiti svoja putovanja u inozemstvo, otpustiti kućnu pomoćnicu ili skuplji viski zamijeniti s jeftinijim. No, kako je s onima, koji nemaju kućnu pomoćnicu, kojoj bi mogli dati otkaz, ili si ne mogu priuštiti niti jeftini viski? Neki privredni stručnjak je objasnio: “Za ljude s nižim primanjima to je sigurno mnogo teže.”

U Nigeriji je majka troje djece rekla nekom reporteru, da radi inflacije ne može više pripremati tri obroka dnevno. Preostaju samo dva. “Nisam ja jedina”, dodala je. “Stotine čine isto.” Uzimati dnevno dva umjesto tri zasitna obroka ne znači isto što i umrijeti od gladi. Ali, za neke je to ozbiljno ograničenje životnog standarda.

Mnogi milijuni moraju poduzeti drastične promjene u svom načinu života. Kako reagiraju na to?

Razumna reakcija

Inflacija izaziva strah kod mnogih ljudi. Filipinski časopis Panorama navodi da je radi inflacije “u cijeloj zemlji došlo do prave materijalne oskudice, a u vezi s tim do pojave straha. Da li ćemo sutra izgubiti svoje radno mjesto? ... Hoćemo li moći podnijeti tiraniju današnje privrede?” Takav strah može nekoga navesti na nerazumno postupanje.

U članku časopisa US News World Report moglo se čitati: “U očajničkom nastojanju da unatoč inflaciji i napredujućoj recesiji, zadrži svoj dosadašnji životni standard, sve više Amerikanaca srednjeg sloja poseže za kriminalnim metodama”. Članak dodaje, da sada velik broj “u normalnim okolnostima zakonu podložnih građana” postaje krivim za izdavanje čekova bez pokrića, za utaju, krađu po trgovinama i za nepodmirivanje poreza. Zatim slijedi komentar: “Oni nisu opaki. Zarade su im sve manje, a sve više novaca izdaju za grijanje, stanarinu i za živežne namirnice. Stoga se pitaju, kako uštedjeti nešto?”

Ali, pribjegavanje takvim kriminalnim djelima, da bi se nešto uštedjelo, nije razumno rješenje. Krađa može prolazno ublažiti privredne teškoće, ali ih ne rješava. Čim se ukradeni novac potroši, problemi se vraćaju. A kada kradljivac bude uhvaćen, eto i javne sramote. Porast razbojničkih prepada i krađu pojačao je, nažalost, osjećaj nesigurnosti i straha među svim stanovnicima Zemlje, također i među siromašnima.

Jedna Salamunova izreka, koja sadrži božansku mudrost glasi: “Nemoj zavidjeti nasilniku; niti slijedi njegove pute”. Zatim se navodi važan razlog zašto izbjegavati takav put: “Jer su Jahvi mrski pokvarenjaci, a prisan je s pravednima” (Pr. Sal. 3:31, 32, ST). Postoje bolje mogućnosti da se izađe na kraj s inflacijom, nego li činiti kriminalna djela.

Promjene koje su neki poduzeli

U svojem izvještaju “Inflation: The Rising Cost of Living on a Small Planet” (Inflacija: Rastući troškovi života na maloj planeti) piše Robert Fuller: “Slično kratkom dahu tijekom normalnog radnog dana, inflacija je znak da morama mijenjati način života.” To vrijedi jednako za cijele države, kao i za pojedince.

Neki su ljudi počeli ozbiljno ispitivati svoj način života. Umjesto da plaćaju sve veće cijene, mnogi se odlučuju da sami učine određene stvari. U SAD mnoge obitelji počinju uzgajati povrće u svojim vrtovima, popravljati odjeću umjesto da kupuju novu, ili sami popravljaju i uređuju svoje kuće. Ako treba skupo platiti popravak nečega, što ne smatraju bezuvjetno potrebnim —na primjer TV prijemnika — tada odustaju od toga.

Na Filipinima su neki odlučili ograničiti pušenje i uživanje alkohola. To je korak u ispravnom smjeru. U buduće planiraju kupovati i manje bezalkoholnih pića, na primjer limunade. Ponekad idu pješice umjesto da koriste sredstva javnog prijevoza. Zatim ne troše novac za zabave, nego radije povedu svoju djecu u šetnju parkom. Doista, “najbolje stvari u životu dobivaju se badava”. Osim toga, zaštićeni su od inflacije.

Sačuvati uravnoteženost

Da, razumno se suočiti s inflacijom zahtijeva promjenu u načinu života i mišljenja. Tako je na primjer neki čovjek u jednoj azijskoj zemlji uštedio dovoljno novaca da kupi dvije svinje, čime je želio otvoriti malo svinjogojstvo. Ali, došlo je vrijeme za neku svečanost u selu, a budući da je bio ugledna ličnost, od njega se očekivalo da snosi najveći dio troškova za živežne namirnice. Tada je potrošio svu ušteđevinu, a njegov mali pothvat koji je mogao biti zaštita od inflacije — nikada se nije ostvario.

U istom području neki je čovjek posudio novac u banci s namjerom da poduzme neka poboljšanja na svojoj farmi. Ali, neočekivano dolazi do svadbe njegova sina. Držeći se mjesnog običaja, čovjek je pripremio gozbu na koju je pozvao cijelo selo. Da nije to učinio smatrali bi ga “čovjekom bez obraza”. No, za to je potrošio cijeli zajam, a banka mu je zaprijetila sudskim postupkom, da bi dobila natrag svoj novac. Moglo bi se čak dogoditi, da taj čovjek ostane i bez svoje farme.

Ova iskustva ukazuju na još nešto, što je u vezi s razumnim rješavanjem privrednih problema. Ponekad je potrebno skupiti hrabrost i ne držati se određenih tradicija i običaja, koji nisu neispravni, ali suviše su skupi.

Uravnoteženost je potrebna i u jednom i u drugom pogledu. Nekim se poglavarima obitelji pruža mogućnost dobivanja posla u nekoj bogatijoj zemlji. Tada ostaju u inozemstvu po godinu dana, ili još dulje. U teškim vremenima nije lako odoljeti takvim ponudama. No, taj korak zahtijeva zrelo razmišljanje. Što će biti s obitelji koju se napušta? Muž duguje svojoj obitelji više nego samo novac. Tko će u vrijeme njegove odsutnosti brinuti za njegovu ženu ili za odgoj djece? Bilo je očeva, koji su nakon povratka iz inozemstva morali utvrditi, da su im djeca postala počinitelji kažnjivih djela.

Sličan je slučaj čovjeka, koji je radio na plantaži šećerne trske. Kad je na svjetskom tržištu pala cijena šećera, smanjila mu se plaća i on nije više zarađivao dovoljno za podmirenje tekućih troškova. Stoga je smatrao najboljim rješenjem da posudi nešto gotovine i da počne trgovati stokom na malo. Ali, njegov je vjerovnik zahtijevao da radi sedam dana u tjednu. U protivnome povukao bi kredit. I sada ovaj čovjek nema više vremena da brine za svoju obitelj ili da se bavi čim drugim, osim svojim poslom. On sve svoje vrijeme žrtvuje za zarađivanje novca.

Zar ne bi bilo razumno da, kada te snađu privredne teškoće, razgovaraš o svojim planovima s iskusnim, zrelim osobama u koje imaš povjerenja? Je li tvoj plan jedino rješenje problema? Biblija, kaže: “Namjere se rasipaju kad nema savjeta (vijećanja, ST) a tvrdo stoje gdje je mnogo savjetnika” (Pr. Sal. 15:22). Takvo “vijećanje” (ST) te može sačuvati od nepotrebnih teškoća.

Osnovna tajna kako izaći na kraj s inflacijom, leži možda u pravilnoj procjeni materijalnih stvari u razlučivanju važnog od nevažnog. Nedavno su na sjeveru Filipina velike vode preplavile nekoliko provincija. Primijetivši kako bujica sve više raste, jedna obitelj je potražila utočište na stablu mango. Odande su promatrali kako bujica otplavljuj njihovu trošnu kuću i ono malo svinja i kokoši — svu njihovu imovinu. Kako su reagirali na to? Cijela je obitelj zahvalila Bogu, da je ostala na životu. Cijenili su što su sačuvali najskupocjeniji posjed — život.

Jedan od njihovih susjeda bio je prilično bogat. Posjedovao je ogromna rižina polja, koja su upravo bila dozrela za žetvu. Ali, voda je upropastila cijelu žetvu. Taj je čovjek i nakon katastrofe vjerojatno bio bogatiji od svojih siromašnih susjeda, no pretrpio je veći gubitak. Budući da se nije mogao pomiriti s time, doživio je slom živaca.

Jedna katastrofa može u samo nekoliko sekundi uništiti naš standard, dok ga inflacija otima polako i podmuklo. Rezultat je isti. Pridajemo li sadašnjem životnom standardu preveliko značenje, možda ćemo morati previše žrtvovati da bismo ga zadržali.

Priznajemo, navika na udobnosti naše civilizacije, većina ljudi će nerado ostaviti sve te udobnosti. Ipak, mi možemo živjeti i bez tih udobnosti. Mudra reakcija na inflaciju može zahtijevati da malo po malo snizujemo svoj životni standard.

Put mudrosti

Kralj Salamun je rekao: “Jer kao što je novac zaštita, tako je i mudrost.” “Ali”, dodao je, “prednost je mudrosti u tome što izbavila onoga tko je ima” (Propovjednik 7:12, ST). Salamun je imao na pretek i mudrosti i novaca. Stoga činimo dobro, ako razmišljamo o njegovom gledištu u vezi obaju dobara. Budući da novac sve manje “djeluje kao zaštita”, sada je vrijeme da se koncentriramo na skupocjeniju alternativu — na mudrost. Tisuće izlaze na kraj s inflacijom, jer u svom životu primjenjuju biblijsku mudrost.

Čak u dobra vremena Božja je mudrost pretežni ja od novca. Zašto? Jer nam pomaže upoznati Jehovu Boga i njegov naum. Božja mudrost nam već sada pomaže razumjeti zašto je čovječanstvo preplavljeno naizgled nepremostivim problemima, kao što je na primjer inflacija. Pomaže nam, da dobra koja posjedujemo, upotrebljavamo na najbolji mogući, način. Ukazuje na brzo približavanje vremenske točke, kada će se Bog umiješati u svjetske prilike, da bi svim vjernim ljudima na Žemlji poklonio raj, gdje više neće biti inflacije.

Osim toga, Božja mudrost nas uči, da već danas sve one koji obožavaju Boga suglasno njegovoj Riječi, on neće previdjeti, bez obzira na visinu inflacije ili bilo kakve druge probleme. Mnogi mogu potvrditi da Bog bdije nad ljudima, kako im ne bi nedostajalo ništa od svega potrebnog za život (Mat. 6:25-33).

Temelj Božje mudrosti je spoznaja koju nalazimo u Riječi Božjoj, Bibliji. Ako ti inflacija otima mir u srcu, ili te dovodi pred naizgled nerješive probleme, mi te pobuđujemo da se pozabaviš Biblijom i da razmisliš o tome, kako ti njezina mudrost može pomoći. Boljeg vodiča nećeš u današnje vrijeme nigdje drugdje naći.