Lista opasnosti za pušače neprestano raste

DANAS je gotovo svakome poznato da pušenje može prouzročiti rak pluća, koronarne bolesti i mnoge druge boljke od kojih svake godine umiru stotine tisuća.a “To je naš najveći zdravstveni problem”, rekao je direktor za javno prosvjećivanje Kanadske lige za borbu protiv raka. Istodobno američki sanitetski general naziva pušenje “glavnim izbježivim uzrokom smrti u našem društvu.”

Ali, to nije sve, jer istraživači otkrivaju nove zdravstvene rizike povezane s pušenjem. Navodimo samo neke opasnosti obznanjene u posljednje vrijeme.

● Iz jedne studije objavljene u stručnom časopisu New England Journal of Medicine proizlazi da pušači za vrijeme epidemije gripe lakše obole i da većina dobije teži oblik nego nepušači. “Rizik prehlade (lakšeg ili težeg oblika) raste od 47 posto u nepušača do 72 posto kod teških pušača (više od kutije dnevno)”, pisalo je u izvještaju. Zbog influence zaposleni pušači izgube 20,5 posto više radnih dana nego nepušači. U izvještaju se spominje da bi razlika bila još veća kad nepušači ne bi morali tako često raditi u zajedničkim prostorijama s pušačima. To bi trebalo poslužiti kao opomena nepušačima!

● Pušenje razara vitamin C, koji organizam dobiva hranom i pićem. “Jedna cigareta u tijelu pušača uništava 25 mg C vitamina, to znači da svaka kutija neutralizira 500 mg”, piše Richard Lucas u svojoj knjizi Natures Medicines. A u izvještaju stručnog časopisa American Journal of Digestive Diseasess pisalo je da nikotin smanjuje sadržaj vitamina C u krvi za 24 do 31 posto. Stoga je pušačima potrebno mnogo više tog važnog vitamina. “U tome možda leži objašnjenje zašto su pušači u općenitom prijemljiviji za infektivne bolesti nego nepušači”, primjećuje Lucas.

● Časopis Family Health izvještava da je pušenje posebno kod ‘osoba koje moraju raditi ili živjeti u vrlo bučnoj sredini‘ “popratni razlog oštećenja sluha”. Dva istraživača Znanstvenog Centra za zdravlje sveučilišta u Oklahomi utvrdila su da pušači koji su nekoliko minuta izloženi jakoj buci “trebaju mnogo više vremena da opet normalno čuju” nego nepušači. No, ako se pušači odreknu cigarete za 12 sati, vraća im se sluh gotovo jednako brzo kao i nepušačima. U članku objavljenom u časopisu Family Health predlaže se zabrana pušenja na radnim mjestima u industriji, jer bi se time moglo djelotvorno smanjiti oštećenje sluha.

● Jedan nizozemski istraživač Centra za bolesti grudnog koša sveučilišne klinike u Roterdamu utvrdio je da pušenje tijekom trudnoće oštećuje arterije fetusa. “Analiza elektronskih mikrofotografija arterija pupka dojenčadi rođenih od majki koje su pušile dnevno više od 10 cigareta, pokazalo je jake promjene na zidovima krvnih žila”, pisalo je u izvještaju časopisa Medical World News. Istraživač je utvrdio da su “se neke stanice neregularno oblikovale, abnormalne veličine, krajnje oštrih ogromnih površina. ... Na arterijama pupka nepušačica nije se uočilo nešto slično”. Jedan profesor sa Cornell sveučilišta rekao je s tim u vezi slijedeće: “Oštećenje krvnih žila zametka odgovara točno onome što znamo o djeci rođenoj ispod normalne težine i o velikom broju prirođenih nakaznosti te prijevremenom rađanju djece u žena koje puše”.

● U New York Times-u moglo se pročitati da “zametku može štetiti i otac koji puši”. Iz jedne studije provedene u gradskoj bolnici u Cleveland-u i na Case Western Reserve sveučilištu proizlazi da “krv zametka sadrži značajnu količinu građevnog materijala pušača i kad je trudnica nepušač izložena pušenju protiv svoje volje (ako joj na primjer puši muž)”.

● A kako je s djecom čiji roditelji puše? “Budući da kod dojenčeta nije kao u odraslih u potpunosti razvijena krvno-moždana barijera prema opojnim sredstvima, niti jetra, koja razgrađuju nikotin” pasivno pušenje posebno šteti za dojenčadi, izvještava časopis Science News. Tako se može dogoditi da dojenče odbija uzimanje neke hrane, radi mučnine uzrokovane pušenjem duhana, a može nastupiti i iznenadna smrt dojenčeta.

● “Gdje je dim, tamo je i vatra”, tako glasi jedna poslovica što je stvarno istina. Prema izvještaju vatrogasne službe grada New Yorka, skoro trećina mrtvih i povrijeđenih u požarima u kući, stradala je u požarima prouzročenima raspirivanjem tinjajuće cigarete. Nijedan drugi uzrok požara ne odnosi tolike žrtve. Iako svake godine u požarima uzrokovanima tinjajućim cigaretama, u SAD izgubi živote najmanje 2 300 osoba, a 5 800 ih bude povrijeđeno, jedan stručnjak iz San Franciska se žali, kako se javnost do sada malo obazire na taj “zdravstveni problem”.

Budući da je lista opasnosti po zdravlje stalno sve veća, ne treba se čuditi da se s mnogo strana protestira protiv previše neupadljivih upozorenja na kutijama cigareta, na plakatima i propagandnim lecima. Iz jedne ankete proizlazi da niti 3 posto potrošača ne primjećuje taj utisnuti tekst, a kamoli da bi to uzeli k srcu. Industrija duhana vrši i dalje preko svojih zastupnika jak utjecaj na članove vlada. Milijuni ljudi diljem svijeta puše i dalje, iako je pušenje označeno “glavnim zdravstvenim problemom našeg vremena”.

[Bilješka]