Dug! Zaduženje — razduženje

Lois i Rick u braku su već skoro godinu dana. I oni su, poput mnogih mladih bračnih parova, odmah željeli sve imati — i nije bilo teško! Za televizor je trebalo platiti samo 52 dolara mjesečno, a uz video rekorder rata se povećala tek na 78 dolara. S novim namještajem stvar je bila malo teža — rata je bila 287 dolara mjesečno. Naravno, tu nisu bili uključeni zastori i tepih, koji su povećali ratu za 46,50 dolara. Ali, kreditni odjel išao im je na ruku.

S kućanskim aparatima išlo je malo lakše, jer je trgovina prihvatila njihovu kreditnu karticu. Na taj način mjesečne isplate tekle su automatski i nisu trebali tražiti zajam. Bilo bi lakše da je Rick otplatio svoja sportska kola prije vjenčanja, kao što je planirao, ali nije u tome u potpunosti uspio.

Rick to ovako opisuje: “Mislio sam da je brak veličanstven, ali toliko sam bio zabrinut zbog naših dugova da mi nije bilo baš veselo.” Lois se složila s tim i dodala: “Bilo je tako lako zadužiti se. Hoćemo li ikad, ikad uspjeti razdužiti se?”

Ovo tugaljivo pitanje odražava dilemu s kojom se suočavaju milijuni obitelji u većini zemalja svijeta. Doista su rijetke osobe koje uspijevaju živjeti tako da si ne natovare na leđa velik, ponekad nepodnošljiv teret duga.

Zaduživanje

Kako se netko zadužuje? Jednostavno! To je način života. Vlade, mulitnacionalne korporacije, mala poduzeća, obitelji i pojedinci, svi prihvaćaju dug kao nešto normalno.

U dug se često upada zbog ponosa. Dug dovodi do napetosti. Napetost vodi do daljnjih poteškoća. Kako se, dakle, može živjeti u svijetu koji se sav vrti oko duga a u isto vrijeme ne zaduživati se?

Možda je prva lekcija koju treba naučiti jednostavno kako se oduprijeti raznim prodajama. U mnogim zemljama ne može se ući na vrata neke financijske ustanove a da se ne bude obasut plakatima na kojima se nudi razne zajmove. Lako se dolazi do kreditnih kartica. Od lihvara do uglednih bankovnih institucija, postoje milijuni uspješnih, agresivnih osoba koje se bave prodajom novca. Za njih, novac je roba — kao npr. “špeceraj” — a njihov posao je da tu robu prodaju tebi. Nauči reći NE.

Postupanje s dugom

Postoje mnoge formule da se odredi prihvatljiv omjer duga i prihoda. Ali one toliko variraju da mnoge imaju malo smisla. Naprimjer, neki ekonomisti smatraju da obitelj može lako dotirati 30 posto ukupnog prihoda za plaćanje krova nad glavom. To je slučaj kod zajmova ili plaćanja najamnine. Međutim, ova formula ne bi bila poželjna kod vrlo siromašnih. Prema tome, općenite formule često su previše neodređene. Čitavom problemu kontroliranja duga bolje je prići sa individualne osnove.

Neki dugovi mogu biti prihvatljivi, ali to zahtijeva razboritost i pažljivo postupanje. Naprimjer, većina ljudi ne može kupiti kuću ili stan bez zaduživanja. Nerealno je zamišljati da bi obitelj mogla živjeti u unajmljenom stanu dok ne uštedi dovoljno novca da kupi kuću za gotovinu. To se vjerojatno nikad ne događa. Umjesto toga, obitelj može smatrati da se umjesto plaćanja najamnine (stanarine) radije može isplaćivati zajam. Iako je za ostvarenje tog plana potrebno mnogo godina, zaključuju da je praktičnije.

Kad uzmemo u obzir da će s vremenom vrijednost kuće vjerojatno porasti, iz toga proizlazi da, iako su rate za isplatu zajma možda veće od mjesečne najamnine, obitelj može biti na dobitku, tj. ostvariti zaradu, koja se sastoji u tome da se od vrijednosti kuće odbiju potraživanja za nju. Zajam za kuću u razumnoj mjeri i s ratama koje se uspijeva otplatiti može stoga biti prihvatljiv dug. Isto može biti slučaj i sa drugim velikim neophodnim obiteljskim kupovinama.

Drugi oblici duga mogu biti sasvim neprihvatljivi. Znalačko postupanje s dugom uključuje i to da se bude sposoban odbiti ga. Vjerojatno najbolje pravilo glasi: Ne kupuj što ti ne treba i što si ne možeš priuštiti. Ne posuđuj novac za luksuzne stvari. Ne odlazi na putovanje za godišnji odmor ukoliko nisi u mogućnosti prije platiti. Što god kupiš moraš prije ili kasnije platiti. Kreditne kartice su korisne da se izbjegne nošenje gotovine, ali su vrlo skupe kad se koriste kao sredstvo za posuđivanje novca.

Razduživanje

Neki možda smatraju da je prekasno njima davati savjet o znalačkom postupanju s dugom. ‘Već se gušim u računima i obavezama plaćanja. Kako da se iz toga izvučem?’ Činjenica je da nikad nije prekasno započeti.

U nekim zemljama, prvi korak treba biti da se uspostavi poslovni odnos sa jednom bankom koja je na dobrom glasu. Ako moraš posuđivati, tamo ćeš vjerojatno imati najmanje kamate. Ako ti banka odbija posuditi novac, vjerojatno ti čini uslugu. Ne zaboravi da se banka bavi posuđivanjem novca, a posudit će ti ga ako to izgleda razumnim.

Kao drugo, dugove moraš početi otplaćivati na neki organizirani način. Izračunaj koliki prihod očekuješ u naredna 24 mjeseca i to stavi na papir. Budi realan. Uključi svaki najmanji prihod koji očekuješ. Zatim napravi popis svega što treba platiti. Uključi i određeni iznos za izdatke kojih se sada ne možeš sjetiti. Napravi popis dugova po redoslijedu važnosti. Zatim realno raspodijeli predviđeni novac tako da za svaki dug odvojiš barem neku određenu svotu. Postavi krajnji datum za otplaćivanje svakog duga.

U povezanosti sa tim planom, razmisli gdje bi mogao smanjiti troškove. Smanjenje duga uvijek zahtijeva određenu žrtvu. Može li se novac za namirnice smanjiti time da se kupuje po prigodnim, sniženim cijenama? Može li se za pripremanje obroka naći neka jeftinija zamjena? Može li se skratiti godišnji odmor? Može li tvoj standard biti niži? Može li uživanje u nekim luksuznim stvarima biti manje učestalo? Ponekad jednostvno moramo biti nemilosrdni prema sebi. Neki troškovi mogu se prebaciti iz popisa “potrebnih stvari” u popis “luksuzne stvari”.

Kad na papiru razradiš svoj plan, razgovaraj o tome sa službenikom svoje banke. On će biti zadivljen kad vidi da želiš poslovnu suradnju. Možda će ti pokazati kako da poboljšaš svoj plan. Možda će čak predložiti zajam za konsolidaciju dugova. Ako to bude slučaj, provjeri kakva je kamatna stopa i kroz koje vrijeme treba otplatiti takav stopljeni dug. To će obično značiti manje rate tokom dužeg vremenskog razdoblja. Ali nemoj doći u iskušenje da ovo stapanje duga iskoristiš za dodatno posuđivanje novca.

Razgovaraj

Svaki program za smanjenje duga zahtijeva razgovore ako se želi uspjeh. Posjeti svaku osobu kojoj duguješ novac ili joj telefoniraj. Ako smatraš da bi to bilo korisno, pokaži im svoj plan. U najmanju ruku razgovaraj s njima. Ne zaboravi da oni žele znati što poduzimaš. Redovito ih obavještavaj. Ono što nikako ne vole oni koji posuđuju novac jest šutnja. Šutnja se brzo protumači kao nemarnost ili čak kao odbijanje da se plati. Mnogi kreditori započeli su parnicu za utjerivanje duga jednostvano zbog toga što se nitko nije potrudio da objasni što se događa.

Trebaš li razmišljati o tome da proglasiš da si bankrotirao? U mnogim zemljama ljudi imaju pravo na takvu pripremu izvršenu zakonom, ali to ne treba uzimati olako. Dug je obaveza. Posljedice bankrota poput valova se šire dalje, te stvaraju probleme za druge. To ostavlja mrlju na tvom ugledu.

Nema ništa neispravno u starom konceptu da se troškove plaća odmah. Doista, ako je to ikako moguće, najmudrije je u prvom redu uopće ne zaduživati se. Dug može biti kao smrtonosni živi pijesak koji te proždire. Rick i Lois dopustili su si da u njega upadnu. Moraju načiniti promjene, ali se iz svojih dugova mogu izvući tek korak po korak.

Kad bi se našao zatrpan pod doslovnim odronom zemlje, upotrijebio bi sve svoje snage da se nekako otrpaš i izvučeš. To bi možda išlo polako, ali može se uspjeti! Ne zaboravi: kako god to moglo biti teško, svaki trud u pravcu rješavanja duga isplati se.

[Slika na stranici 27]

Upadanje u velik dug slično je propadanju u živi pijesak